šumsko gospodarstvo

cte. sfoitime §zët£izemia&ti
^Dô-tfiaéa itfuhuL liant fia
I n ž. T. Španović: TOPOLE. Izdanje: Glavne uprave za šumarstvo NR
Srbije (Muk šumarska biblioteka br, 9), Beograd: 1951 g. str. 47 sa 21 crteža i
fotografija.
Gajenju topola, pre svega kultivisanih, posvećuje se u novije vreme naročita
pažnja.. To dolazi kako zbog dobrih svojstava njilhovoig drveta i njihovog brzog
porasta tako i zbog činjenice da se one uspešno gaje kako u sastojanamai tako i u
manjim grupama, drvoredima i poljozaštitnim. šumskim pojasevima. Na taj način
za njihovo gajenje mogu se iskoristiti i manji prostorni pored reka i potoka, čime se
može znatno dopnineti proizvodnji kvalitetnog drveta van šumskih sastojina. Imajući
ovo u vidu i potrebu da se nešto učini za realno i brzo' povećanje proizvodnje drveta
u vezi osetnog vakuuma u seeivim etatima, koji u Republici pretstoji, potstakli su
Glavnu upravu za šumarstvo NRS da jednu svesku svoje popularne biblioteke,
posveti topolama.
Brošura ing. Španovića ima dva delà. U opštem dolu opisani su: privredna
važnost topola, njihova opšta botanička i biološka svojstva, Iglavne tehničke osobine
njihovog drveta i njihove glavne vrste, koje uspevaju kod nas (jasika, bala, 'siva,
' crna, kanadska, rolbustnai, Si'monijeva i Popullus deltoïdes). U posebnom delu opisano
je podizanje topoljaika. Pored podizanja topoljaika naletom semena, w ovom delu
opisan: su proizvodnja topolovih sadnica iz reiznica. i semena, sađenje sadnica, u
kulturama i drvoredima, podizanje topolovih kultura iz reiznica, obnova, nega i gajenje
topoljaika., oplemenjivanje topola, oblici topolovih šuma i štete na topolama.
Brošura je napisana popularno, lakim stilom Iz opravdanih razloga nije data
, sistematika vrsta i hibrida topola već su opisani samo njihovi glavni prestavnici
koji se danas gaje u NRS. Obrada rasadnika za proizvodnju ožiljenih reznicai izložena,
je 'dovoljno detaljno. Proizvodnju samih reznica za o'žiljavanje pisac je izložio
po B.iolčevui, čija je brošura o proizvodnji topolovih sadnica objavljena kod nas 1947
god. Španović usvaja od Bioličeva dužinu reznica od 15—20 sm, koja se danas smatra
nedovoljnom. (1) [Purte u Revue forestière Française br, 2/50 preporučuje reznice
debljine prečnika 8 irnm a dužine 40 san.] U poglavlju o pošuimljavanju naglašen je
značaj staništa, naročito plodnosti i vlažnosti zemljišta, za uspeh topolovih kulturakao
i primešainih li potstojnih vrsta za njihov kvalitetni razvoj. I ostala materija
izložena je jasno i dovoljno' iscrpno.
Šumski rasadnici u Srbiji proizveli su ove godine veliki broj dobrih omiljenih
topolovih reznica pa će ova brošura dobro doći kao lup'utstvo za njihovo pravilno
korišćenje. I inače ona može znatno da doprinese proširivanju topolovih kultura
u našoj zemlji,
Branislav A. Marić
M. Wraber: Gozdna vegetacijska slika in gozdnogojîtveni problemi Prekomurja.
Posebni odtis iz Geografskoga vestnika XXIII, Ljubljana 1951. Str. 52.
Naša zemlja obiluje vrlo različitim formacijama šuma. U mnogim krajevima na
maloj površinu nalazi se vrlo raznolika šumska vegetacija. Pa ipak naša struka do
danas objavila je vrlo malo regionalno-ekonomskih monografija o pojedinim šumskogospodarskim
područjima i njihovim problemima; samo mali broj tih monografija
s-ač'mjava potpornu cjelinu. Iz toga područja šumarsko djelatnosti možemo istaknuti
nekoliko autora i to uglavnom s područja Krša i goleti: Wessely 1876, Bubbia
1902, Šivic 1923, Petrović 1926, F r a n č i š k o viić 1927, Ugrenović 1928,
Marković 1931, Španović 1936. Zato publikacija dr. Wrabera o šoimsko-vegetacijskoj
«Loi i šumsko-gospodarsfcim problemima Prefcomiurja iima za naše okolnosti
važnu značajku, što opisuje šume i probleme daleko, izvan područja krša i goleti.
76