šumsko gospodarstvo

nastave na taj način, da fakultet dobija svoje šume. Ostvaruje se ono, što
nije učinila ni jedna vlast u 85 godina. Fakultet dolazi do šumskih objekata,
i staje i po toj liniji u red onih evropskih fakulteta i visokih škola,
koje sa takovim objektima raspolažu već jedno stoljeće. Šume što ih je
fakultet dobio u nastavno-naučne ciljeve obuhvataju najvažnije dendrogeografske
regije. Fakultet, kome je zadatak, da čuva zdravlje šuma, da
obrazuje i odgoji zdrav stručni kadar, dobijä konačno svoju kliniku. Stvara
se mogućnost da se tok stručnog obrazovanja prenosi u teren. Otvara se
put da se student ne samo upoznaje sa složenim životom šume, već da mu
priđe bliže da se s njim sazivi i da iz njega crpi ne samo razumijevanje za
zadatke, koje treba da rješava, već i ljubav, kojom treba da se rukovodi pri
tom radu. Daje se mogućnost da ti objekti posluže i za naučno-istraživačke
radove. Ukratko, otvara se široka perspektiva, po kojoj će operativa doći
do solidno obrazovanog stručnog kadra a fakultet do izgrađenih naučnih
radnika, budućih nastavnika.
Zahvaljujući Narodnoj Vlasti stvorena je puna mogućnost da su mogli
biti štampom izdani udžbenici £ skripta, ta najvažnija pomagala pri obrazovanju
šumarskih stručnjaka. Nije više pitanje, da li će pojedinac nastavnik
imati hrabrosti, da se upusti u rizik izdavanja udžbenika. Tu je brigu
u cijelosti preuzela Narodna Vlast.
Unutrašnja diferencijacija nastave na biološki i drvno-industrijski
smjer, daje garanciju da se veliki zadaci oko održavanja i podizanja šuma
razborito i tijesno vežu sa ciljevima drvne industrije to jest mehaničke i
kemijske prerade te izrade finalnih produkata. Na taj je način ujedno živo
podcrtana važnost i potreba da se šumarska nastava trajno održava na
liniji biološko-tehničkoj; jer cijepanje te rezultante i prenošenje njenih
komponenata na nešumarske fakultete značilo bi likvidaciju šumarstva kao
struke, nastave i nauke.
Održavanje interfakultetskih konferencija predstavlja važnu kopču,
koja veže šumarske fakultete, tačnije njihov nastavni i naučni rad usmjerava
po jednoj jedinstvenoj liniji a u stremljenju k jednom krajnjem cilju
— sretnoj budućnosti naših šuma.
Da bi se novi temlji šumarske nastave, što ih je stvorila Narodna Vlast,
mogli još i dalje izgrađivati potrebno je da se planski priđe pravilnom
ostvarivanju onih zadataka, koji još nisu riješeni u potpunosti.
Među tim zadacima nameću se kao neophodni: što tješnja saradnja
fakulteta sa operativom, naročito u pitanju naučno-istraživačkog rada.
Uvažujući da već 25 godina nije ni jedan nastavnik šumarskog fakulteta
NRH bio na specijalizaciji u inostranstvu, treba što skorije izaslati u inostranstvo
veći broj mladih naučnih radnika. Ovo naročito važi za tehnologiju,
pedologiju, genetiku, entomologiju i fitopatologiju. Ne treba predvidjeti
da izlaženje u inostranstvo I nije samo stvar pojedinaca. U takvoj
misiji pojedinac pred licem inostranstva predstavlja snagu naše nauke,
nastave i privrede. Neophodno je opremiti fakultet literaturom i tehničkim
pomagalima, kako bi se uporedo sa nastavnim radom mogao razvijati i
naučni rad.
O devedesetoj godišnjici šumarske nauke u NRH korisno je jedinstvenim
gledanjem obuhvatiti šumarstvo kao cjelinu i u toj cjelini odrediti po-
4