šumsko gospodarstvo

d.a 'kandidati iz resora drvne industrije idu iu ljetnom roku na ispit, kada im poduzeća
bez stmetnjie za proizvodnju mogu dati potrebni dopust za spremanje.
Ipak veći dio krlivnje za neuspjeh Ježi na samim kandidatima. Lijepo je pregnuće,
da ï službenik s manje škole nastoji steći više obrazovanje, ali zato treba i
talenta i marljivosti; nije 'dovoljna samo amibiicija pojedinca. Svatko bi trebao da
ocijeni sam doseg svojih snaga, dokle se može s njima probiti. Talentirani i marljivi
kandidati moći će upornim radom i učenjem .nadoknaditi manjkajućc školsko znanje.
No 'to neće moći postići manje talentirani, nezainteresirani à u učenju lijeni pojedinci.
Za njih će ovaj stručn/i ispit 'uvijek biti i ostati sigurna brana, preko koje
ne će moću prijeći unatoč svoje ambicije. U tom smislu mora ovaj ispit biti
selektivan.
Općenito se može reći, da je zapažena jednostranost prakse. Kandidati šuimskobiološke
specijalnosti više se snalaze u uzgoju j zaštiti šuma, a manje u liiskorišćavanjiu
šuma; dok naprotiv 'kandidati šumsko-tehničke specijalnosti bolje poznaju iskorišćavanje
šuma, a slabo uzgoj i zaštitu. U praksi trebalo bi jednima I drugima kandidatima
omogućiti, da steknu elementarno poznavanje materije i uzgoja i itskiorišćaivanja
šuma, jer će im pogledi na šumu, bili omi uzgajivači ili radili samo u eksploataciji,
biti širi i potpuniji i ispravnij'i. To bi se moglo postidi na taj način, da se kandidati
makar na kraće vrijeme upute na Tad,jedni na šumska radilišta, drugi na šumarije.
Poznavanje predmeta uređivanja šuma osim pojedinaca, koji sa radili' nai taksacionim
radovima jbilo je prilično slabo. Čak drvosječna osnova — plan obima sječa,
— za mnoge je bio nejasan pojam. Dendroimetrija sa tabelama pravila je mnogima
poteškoće.
Geodezija, bujice i šumsko građevinarstvo kao tehničku predmet, koji pretpostavlja
poznavanje matematike li geometrije, pokazao se i ovoga puta ranjavim
mjestom za većinu kandidata. Tu su se pojavile goleme pnazroine: kao vađenje
drugog korjena, poznavanja osnovpih geometrijskih likova, računanje površina, orijentiranje
i čitanje karte, a da | ne govorimo o najobilčnijim spravama. Opaaila se
neoirijentiraniost i nesistematski rad kandidata u izboru literature za spremanje iz
geodezije. Na ovom mjestu naročito preporučamo kandidatima vrlo instruktivan
prikaz najelementarnijeg znanja iz geodezije u knjizi Veseli: »Katekizam o izmjeri
zemljišta« (izdanje iz 1929. Sarajevo).
Odgovori u o^čem dijelu nisu također zadovoljavali. Poznavanje Zakona o
socijalnom osiguranju, Ustava, našeg privrednog sistema i dr. bilo je površno i manjkavo.
Čak nabrajanje naših Narodnih Republika zadavalo je ponekom kandidatu
muke.
Zadatak ispitne komisije, da iz ovako heterogeno sastavljene grupe kandidata
izluči prave vrednote li provjeri znanje kandidata, koji se uvijek i nisu znalj stručno
izražavati, bio je težak. Ipak se na rad komisije, ni nakon oibjjavljivanja rezultata
ispita, nije požalio nijedan kandidat, što je znak pune objektivnosti Demokratičnost
ispita pokazala se li u tome, što je većina kandidata kroz sve dane usmenog ispita
slobodno pratila rad ispitne komisije sudjelujući kao auditoirij. F. Š.
Novi doktori nauka
Dana 29. VI 1951. promoviran je Ing Milutin Knežević na Univerzitetu
u Beogradu na naučni stepen doktora nauka, obranivši prethodno
28. VI, 1951. disertaciju »Španung maksimalnog kvantitativnog
iskorišćenja«.
Dana 21. XII. 1951. promoviran je na Sveučilištu u Zagrebu Ing
Svetislav Vasiljević na naučni stepen doktora nauka, obranivši
prethodno 19. XII. 1951. disertaciju »0 nekim razlikama u mikroskopskoj
gradi medu domaćim vrstama roda Acer«.
Novim doktorima nauka srdačno čestitamo i želimo mnogo uspjeha
u daljnjem radu.
Uredništvo
7?