šumsko gospodarstvo

Na pismenim ispitima izvučeni su ovi zadaci:
Iz grupe uzgajanje i zaštita šuma sa lovstvom: »Nacrtajte šematski presjek
bukove sastojine stare oko 30 godina, u kojoj nije izvršeno čišćenje, a U kojoj ima
-oko 60°/o staibaila iz sjemena, a oko 40°/o iz panja. Smjesu stabala iz sjemena i :z
panja te otorast uzmite po volji U toj sastojinii imadete izvršiti čišćenje. Opišite načela
takovog čišćenja i na sami oznacit stabla odnosno izbojke, Ikoje po vašem
mišljenju treba izvaditi, pa ovo vaše vađenje obrazložite.«
Iz grupe za dendrometriju i uređivanje šuma: »Imate stablimično procijeniti u
-dovršnom sijeku 3.7'5 ha bukove sastojine starosti 110 godina na II bonatetu, obrasta
CA. Opišite detaljno sam rad, kojeg ćete vršiti kod te stabljmične procjene, te što
Vam je lu tu svrhu sve potrebna. Koliko ćete u tu svrhu «trošiti dana i radničkih
nadnica? Kakve sve Sortimente po Jugoslav, standardu može dalti ta sastojinai> njihov
omjer?«
Iz grlupe za iskorj'šćavanje šuma: »U gospodarskoj jedinici A doznačila je šumarija
oplodnim sijekom drvno industrijskom poduzeću 4.500 im 3 pragovske oblovine,
200 m 3 rudnog drveta,, 4.500 prm. taninskog drveta i 500 prm hrastovog ogrijeva.
Teren brežuljkast. Sva doznačena masa nalazi se u slivu nekog potočića. Drvna
masa je ravnomjerno doznačena po cijeloj površini. Udaljenost od ceste do zadnjih
doznalčenih stabala iznosi 2.2 km. Izvozne prilike srednje povoljne. Uz rub šume
prolazi cçsta javnog saobraćaja. Od šumskog stovarilšta uz cestu do željezničke stanice
ima 15 ikm. Troškovi izgradnje rampe i talpanog puta iznose po 1 im 3 din 52.—
Izračunajte srednje troškove proizvodnje po 1 m 3 fco vagon utovarna stanica
bez upravnih troškova i pogonske režije.
Visina nadnice po Uredbi o plaćama radnika u šumskoj proizvodnji. Nadnica
para sprege sa kočijolšem Din 695.— Tarifa' za 1 t/km je 9 dinara.
Iz grupe geodezija à građevinarstvo: »Odjel starog hrastika ima oblik paraielograma,
čiji odnos stranica je 2:3, a površina miu je 54 ha. Ima se iskolčiti po dijagonali
prosjek, ikojim će se liaizgraničiti prodana stabla od neprodanih.
a) Izračunajte dužine stranica i dužinu dijagonale tog odjela,
b) Nacrtajte odjel à prosjek u mjlerilu 1:10.000.
c) Opišite način kako ćete iskolčiti i obilježiti dijagonalu t. j. prosjek u
sastojini.«
Posije pismenog i usmenog ispita održan je terenski ispit u šumama Zgarebačke
gore, a poitom je proglašen rezultat ispita, kako slijedi:
Ispit je položilo 8 kandidata i to: s odličnim uspjehom 1, a vrlo dobrim 2,
s dobrim 5 kandidata.
Popravak iz jednog predmeta imaju 2 kandidata, a popravak iz 2 predmeta
imaju 4 kandidata.
Cijeli ispit imaju ponoviti 13 kandidata.
Na popravnim ispitima prošli su svi kandidati.
Kako' se iz rezultata vidi pokazani uspjeh ne zadovoljava, jer je ispit položilo
svega 30°/o kandidata. Svakako je nužno analizirati uzroke ovako slabog uspjeha.
Pifje nego što pređemo na analizu, treba istaknuti, da su i ovog puta ispitu
pristupili kandidati iraznog stepena obrazovanosti Bilo je kandidata ilj samo sa
osnovnom školom, ili s osnovnom školom i lugarskim tečajem, a neki i s pravom
lugarskoim školom. Manje kandidata imalo je i po koji razred gimnazije, a samo
trojica šumairski tehnikum, te jedan apsolvent šumarstva. Dakako, ida je veća obrazovanost
a priori već diferencirala kandidate, « ako je Mio nekoliko ugodnih iznenađenja
sa strane kandidata, koji su bili manje školovani, ali su to nadoknadili naknadnim
izučavanjem, prirodnom inteligencijom i dobrom višegodišnjom praksom.
Jadan dio krivnje za slab uspjeh pada i na nadležna rukovodstva kandidata,
koja nisu kandidatima omogućila u dovoljnoj im jer? spremanje za ispit ne dajući im
Prarvilnlikom određen (dopust. Neki su kandidati, naročito iz DIPova, došli na ispit
ravno iz proizvodnje, a da prije toga nisu dobili ni? dana dopusta za spremanje za
ispit. Takova praksa je vrlo štetna s razloga, što s jedne strane ne pruža kandidatu
mogućnost za spremanje, a s druge strane stavlja mu se u dužnost, da ide na ispit.
U buduće ovo bi se -moglo izbjeći na taj način, da se u personalnom odjelu odredi
redoslijied kandidatima, kada mogu dob'ti dopust i za koji ispitni rok. Tako bi se
izbjegao neugodni zastoj u proizvodnji, koji svakako nastaje, kada veći dio kandidata
bira baš prosinac da ide na ispit, a radovi isu u DIP-ovim baš u to vrijeme u
najvećem zamahu zbog bKskog svršetka godine i izvršenja plana. Korisnije bi bilo,
71