šumsko gospodarstvo

dina službe nastao je uslijed okupacije zemlje, saradnje i silužbe u NOB-« te konačno
i radi nesređenih posljeratrtih prililka za prvih godina radi. čega je kandidat
bio Ometen i mije imao prilike da blaj^ovremieno položi ovaj ispit. Međutim ovakav
visok broj godina službe opravdavao bi zaključak da su kandidati stari praktičari
u ovoj struci i da će u tom pogledu pružiti mnogo više znanja nego se to traži
kao nOTimailno gradivo ovoga ispita. S te strane .rezultati nisu bili koji bi se očekivali.
Zai ovaj nedostatak u najviše slučajeva 1 leži uizrok u neraizumijevnju rukovodstva
jedinice gdje mladi inžinjer služi. Gotovo sve jedinice traže da pri nastupu
službe ikižinjera pripravnika popune jedno radno (mjesto koje je često i vrlo
odgovorno i opterećeno velikim poslovima. Ovako postavljanje stvari iz osnova je
pogrešno, jer pripravnički staž od dvije .godine nije ništa drugo nego nastavak
studija u praktičnom radu, izgrađivanju i osposobljavanju visoko kvallifikovanih stručnih
kadrova. Prema tome morala bi rukovodstva omogućiti inžinjerskom pripravniku.
da za vrijeme staža prođe što više stručnih radova iz pojedinih grana šumarske struke,
kako bi se što bolje uputio-, primjenio svoje teorijsko znanje i izgradio za samostalnog
rukovodioca. U toni pogledu najgore su prosili inžinjerski pripravnici koji
su bili namješteni kod Drvne industrije i K.N.O.-a gdje su bili angažovani često puta
poslovima, koji. nemaju ništa zajedničkog sa strukom. Isto tako je pogrešno ove
pripravnike nakon svršenog studija postaviti na rukovodeća mjesta, koja traže veliko
praktično ^iskustvo i izvjesnu stručnu reputaciju u onoj grani struke u kojoj se
postavlja. Samo ispravnom personalnom politikom iprema inžinjerskim pripravnicima
možemo si izgraditi stručne kadrove, koje od nas traži struka Domovina i Narod.
Stručni ispiti za mlađe .inžinjere imoraju biti odraz ili refleksna! slika naše
stručne stvarnosti. Novi privredni sistem povlači za sobom i usklađivanje šumairske
i šumsko eksploatacione službe. Ova nova organizac'ona forma postavlja i potpuno
nove 'zadatke na šumarske stručnjake koji ulaze u život i operativu 1 .
Svima nam je poznato -da mi, nemamo više prašuma i netaknutih područja i
s tim u vezi eksploatacija velikog stila, kao što su bili dugoročni i kratkoročni ugovori
ranijih kapitalista kolonijalnog oblika,, nego da prelazimo na individualno gospodarenje
najboljih jedinica kako to njihova struktura i ekonomski momenti zahtjevaju.
Radi toga šumarski inžinjer kao rukovodioc takve jedinice mora bit u
prvom redu dobar ekonomista i privrednik te stručno tehnički osposobljen da se
u novo stvorenoj situaciji .može potpuno snaći i novo postavljenom zadatku odgovoriti.
Ova misao vodilja morala se odraziti i na ovim stručnim ispitima. Iz ovake
perspektive trebali su i morali i kandidati gledati na ispit. Njih čekaju, u gospodarskim
jedinicama velke površine izvršenih sječa i mladih sastojina koje truba njegovati
i uzgojiti, stručno urediti eksploatirati i privesti svrsi. Ovakim gledanjem
ujedno j,e određen i smjer na ikojim disciplinama i granama leži težište.
I ako još do sada nisu prispjeli kandidati koji su svršili tehnički smjer šumarskog
afkulteta odnosno po novoj organizaciji drvno industrijski smjer zadatak stručnog
.ispita kao i prethodnog njihovog praktičnog rada ima osposobljavati kadrove,
koji će u potpunosti preuzeti sve grane djelatnosti u drvnoj industriji t. j. mehaničku
i kemijsku preradu drveta. Te grane su do sada bile ili u rukama empirika bez naročite
stručne teoretske prednaobrazbe ili u rukama samih kapitalista gdje je glavni
cilj bio individuama korist bez obzira na napredak i usavršavanje tih privrednih
grana i njihovog utjecaja i sudjelovanja u narodnoj privredi.
Ovaj kratki osvrt na rezultate stručnih ispita neka bude s jedne strane poticaj
na lispravan odnos prema šumarskim inžinjerima pripravnicima u cilju odgoja što
boljeg stručnog kadra, a s druge strane poticaj onim kandidatima koji pristupaju
ovom ispitu na ozbiljnost samog ispitaj, te da se i sami bore za što više sricanja
praktičnog iskustva i dopunjavanja svog teoretskog znanja.
Ing Adolf Šerbetić
STRUČNI ISPITI MLAĐIH ŠUMARSKIH TEHNIČARA
Dne 10.—18. prosinca pr. god. održani su u, Zagrebu kod Glavne Uprave za
šumarstvo stručni ispiti za mlađe šumarske tehničare. Na ispit je pozvano 68 kandidata,
a ispitu je pristupilo 28, te na popravni ispit iz 1 ili 2 predmeta 5 kandidata.
Iz resora šumarstva bilo je 12, a iz resora drvne industrije 16 kandidata.
70