šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo šumsko gospodarstvo
&aOp£MJfriM BURNÏKOVA SADILICA Sadilica je izrađena od željezne cijevi promjera 65 mm (zato sü vrlo podesne stare Mannesmannove cijevi iz kotlova željezničkih lokomotiva), dugačke 50—60 cm, sa čeličnim šiljkom i drvenim drškom. Cjelokupna dužina iznosi 100—120 cm. Za kamenita tla mora biti šiljak jači, čime sadilica dobiva i na potrebnoj težini. Sadnja se obavlja na ovaj način: 1. mjesto za sadnju očisti se prethodno motičicom od korova, 2. radnik, stojeći, udaranjem sadilice u zemlju napravi doi 60 cm duboku rupu i izvuče sadilicu, 3. lijevom rukom radnik stavlja sadnicu u jamu za 3 cm dublje nego što je obično potrebno. Prema potrebi ispravi se glavna žila pomoću štapića, koji je na kraju rašljat, 4. dok ljevica drži sadnicu, desnica zatrpava sadnicu zemljom. Kada se jama napuni zemljom, podigne se polako sadnica za ona 3 cm, tako da se zemlja slegne medu žiljni sistem. Jama se dopuni sipanjem zemlje (skica), 5. držak motičice zabode se koso prema posađenoj biljci i pritisne, tako da se žilje učvrsti sa zemljom, 6. nastala druga jamica zatrpa se pomoću motičice. Zemlju za punjenje uzimamo sa strane ili je donosimo u košarama iz daljega. Gnojiva, u koliko ih' upotrebljavamo kod sadnje dodaju se na najekonomičniji način. Upotrebivost sadilice: Za svaki teren, u koji može sadilica da se utjera, osobito za laka i kamenita tla, u koliko je kamenje rastresito. Teška tla mogu se s jeseni obraditi krampovima, jame zatrpati i ostaviiti preko zime da promrznu. Na proljeće sadi se Burnikovom sadilicom u tako razrahljeno tlo. Upotrebljiva je za skoro sve jednogodišnje listače i četinjače, u koliko nemaju pretjerano razvijeno žilje, i za trogodišnje školovane smreke. Biološke prednosti upotrebe sadilice: 1. glavna žila je pružena na čitavu dužinu, 2. žiljni sistem dolazi ispremiješan na najprirodniji način zemljšnim česticama, 3. sadnica je osigurana protiv spriježi, 4. na najprirodniji način izvršena sadnja osigurava mnogo bolji uspjeh: obično je uspjeh primanja za 30'Vo bolji, kod nepovoljnih vremenskih prilika (suša, srijež) i kod kamenitih terena sa malo zemlje uspjeh je, u poređenju sa običnim načinima sadnje, još mnogo veći Tehničke i privredne prednosti: Upotrebom sadilice rad postaje jednostavniji, lakši i sigurniji, osohito kod neukih radnika n. pr. kod školske djece. Efektivnost rada je za 30—50% veća. Šumar Rafael B u r n i k, sada u službi kod šumskog gospodarstva Kočevje, upotrebljavao je svoju sadilicu već godine 1910. u Imotskom i na otoku Braču pri pošumljavanju Krša, a kasnije i u Sloveniji. 64
Prije rata nastojalo se ovoj sadilici dati širu primjenu, ali su ti pokušaji propali zbog neispravne upotrebe sadilice (zbog upotrebe prevelikih sadnica ili zato, što se sadnice nisu zasipale zemljom ili su naišli na otpor konzervativnog šumarskog osoblja na terenu). 81. 3. Učvršćivanje posađene SI. 1. Buinikova sađilica biljke diskom motičice Tetk godine 1948 šumsko gospodarstvo Kočevje uvelo je Burnikovu sadilicu u upotrebu u većem broju (oko 40 komada). Tamo je proljetna sadnja 20.000 trogodišnjih školovanih smreka iz godine 1950, nakon nezapamćene dugotrajne suše, pokazala na jesen iste godine uspjeh primanja 95%. U drugoj kulturi od 6.000 komada propala je samo jedna sadnica. Neke kulture, sađene na običan način, na istom području propale su skoro od reda. 65
- Page 1 and 2: sè? y • * POŠTARINA PLAĆENA U
- Page 3 and 4: GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽEN
- Page 5 and 6: akademije nisu bili primani u drža
- Page 7 and 8: ložaj šumarske nastave. Za ostvar
- Page 9 and 10: -vrijednost drvne mase proizvesti u
- Page 11 and 12: Što se tiče proređivanja sastoji
- Page 13 and 14: prosječnog sječivog prirasta, to
- Page 15 and 16: Na temelju ovih izlaganja dolazimo
- Page 17 and 18: takvo uređenje šumskog gospodarst
- Page 19 and 20: osnovi u pogledu borovih šuma bazi
- Page 21 and 22: delokrugu sa inostranim odgovaraju
- Page 23 and 24: Svaka od ove tri faze ima određene
- Page 25 and 26: Sloj zelja: Svojstvene vrste asocij
- Page 27 and 28: Zaključak Staništa Bahofenove top
- Page 29 and 30: Proizvedena sirova smola stimulacij
- Page 31 and 32: TI blizini krečne vode radi neutra
- Page 33 and 34: Dabifji su pokusi vršeni u Lake Ci
- Page 35 and 36: sredstava u različitim lokalnim pr
- Page 37 and 38: Ing. Rikard Striker (Zagreb): LIGNI
- Page 39 and 40: veza sumporaste kiseline i kompleks
- Page 41 and 42: ) Plastične mase iz lignina Sposob
- Page 43 and 44: Kemija se lignina danas nalazi još
- Page 45 and 46: Zašto je prije rata kod nas bilo t
- Page 47 and 48: Također treba napomenuti da je na
- Page 49: Kako se može od svakog našeg stan
- Page 53 and 54: Ta razlika u intenzitetu napada nav
- Page 55 and 56: (Dviut&eite. muesli STRUČNI ISPITI
- Page 57 and 58: Na pismenim ispitima izvučeni su o
- Page 59 and 60: Uredništvo Šumarskog lista započ
- Page 61 and 62: ŠUMSKO GOSPODARSTVO — VINKOVGI I
- Page 63 and 64: Napominjemo «usto, da autor te pub
- Page 65 and 66: žanje drveta i udobrenog drveta, b
- Page 67 and 68: Ugrenovića i to u vezi prikaza tri
- Page 69 and 70: niveau donje vode, sadržaj kamena
- Page 71 and 72: i smreke. 8. Dvostruko napajanje po
- Page 73 and 74: U drugom poglavlju se diznosi kolik
- Page 75 and 76: ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE prodaje
&aOp£MJfriM<br />
BURNÏKOVA SADILICA<br />
Sadilica je izrađena od željezne cijevi promjera 65 mm (zato sü<br />
vrlo podesne stare Mannesmannove cijevi iz kotlova željezničkih lokomotiva),<br />
dugačke 50—60 cm, sa čeličnim šiljkom i drvenim drškom. Cjelokupna<br />
dužina iznosi 100—120 cm. Za kamenita tla mora biti šiljak<br />
jači, čime sadilica dobiva i na potrebnoj težini. Sadnja se obavlja na<br />
ovaj način: 1. mjesto za sadnju očisti se prethodno motičicom od korova,<br />
2. radnik, stojeći, udaranjem sadilice u zemlju napravi doi 60 cm duboku<br />
rupu i izvuče sadilicu, 3. lijevom rukom radnik stavlja sadnicu u<br />
jamu za 3 cm dublje nego što je obično potrebno. Prema potrebi ispravi<br />
se glavna žila pomoću štapića, koji je na kraju rašljat, 4. dok ljevica<br />
drži sadnicu, desnica zatrpava sadnicu zemljom. Kada se jama napuni<br />
zemljom, podigne se polako sadnica za ona 3 cm, tako da se zemlja<br />
slegne medu žiljni sistem. Jama se dopuni sipanjem zemlje (skica), 5. držak<br />
motičice zabode se koso prema posađenoj biljci i pritisne, tako da se<br />
žilje učvrsti sa zemljom, 6. nastala druga jamica zatrpa se pomoću<br />
motičice. Zemlju za punjenje uzimamo sa strane ili je donosimo u košarama<br />
iz daljega. Gnojiva, u koliko ih' upotrebljavamo kod sadnje dodaju<br />
se na najekonomičniji način.<br />
Upotrebivost sadilice:<br />
Za svaki teren, u koji može sadilica da se utjera, osobito za laka<br />
i kamenita tla, u koliko je kamenje rastresito. Teška tla mogu se s jeseni<br />
obraditi krampovima, jame zatrpati i ostaviiti preko zime da promrznu.<br />
Na proljeće sadi se Burnikovom sadilicom u tako razrahljeno tlo.<br />
Upotrebljiva je za skoro sve jednogodišnje listače i četinjače, u koliko<br />
nemaju pretjerano razvijeno žilje, i za trogodišnje školovane smreke.<br />
Biološke prednosti upotrebe sadilice: 1. glavna žila je pružena na<br />
čitavu dužinu, 2. žiljni sistem dolazi ispremiješan na najprirodniji način<br />
zemljšnim česticama, 3. sadnica je osigurana protiv spriježi, 4. na najprirodniji<br />
način izvršena sadnja osigurava mnogo bolji uspjeh: obično<br />
je uspjeh primanja za 30'Vo bolji, kod nepovoljnih vremenskih prilika<br />
(suša, srijež) i kod kamenitih terena sa malo zemlje uspjeh je, u poređenju<br />
sa običnim načinima sadnje, još mnogo veći<br />
Tehničke i privredne prednosti:<br />
Upotrebom sadilice rad postaje jednostavniji, lakši i sigurniji, osohito<br />
kod neukih radnika n. pr. kod školske djece. Efektivnost rada je<br />
za 30—50% veća.<br />
Šumar Rafael B u r n i k, sada u službi kod <strong>šumsko</strong>g gospodarstva<br />
Kočevje, upotrebljavao je svoju sadilicu već godine 1910. u Imotskom i<br />
na otoku Braču pri pošumljavanju Krša, a kasnije i u Sloveniji.<br />
64
Change language