šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo šumsko gospodarstvo
To su u prvom redu baš sami šumari (bez obzira na školsku spremu). Oni nisu do sada dali od sebe ono što su trebali i mogli po svojim stručnim kvalifikacijama, po svojim stručnim dužnostima, nisu pružili potrebnu pomoć, nisu pomogli prvenstveno u stručnom i kulturnom uzdizanju naših lovaca, te našeg naroda, kao nelovaca. Danas, kada je lov kod nas uvršten u privredu i priznat kao važna grana narodne privrede, upravo radi toga treba ubrzati tempo razvoja i unapređenja te grane privrede, kako bi se od nje zaista dobile i stalno dobijale one koristi i prihodi, koji se mogu i morajudobiti, kada se lovna privreda razvije do maksimalnih mogućnosti, ako se divljač namnoži do normalnog brojnog stanja tj. da ne bude štetna po šumske i poljoprivredne kulture. Postizavanjem normalnog brojnog stanja može se, a i mora otstreljavati sav godišnji priplod, tako da kao glavnica osta'e stalno normalno brojno stanje. Ti prihodi morali bi biti najmanje toliki koliki su bili u ČSR prije rata. Nažalost se mora konstatirati da smo danas još vrlo daleko od normalnog brojnog stanja divljači. Grubo uzevši u razmatranje sve vrste divljači — danas smo cea 70—75°/o ispod normalnog brojnog stanja divljači. ' Sjedinivši sve faktore potrebne za razvoj lovne privrede u daljnjem radu moglo bi se grubo računajući samo na području NRH uzgojiti i otstreliti godišnje kako slijedi: ' jelen div. srn. div. zečeva fazana trča-ka kamenjarki kom. 1350 15.000 500.000 150.000 500.000 20.000 1,186.350 Prosj. tež. kg 120 18 3 1 0,36 0,40 Ukum. tež. kg 162.000 270.000 1,500.000 150 000 180 000 8.000 2,270.000 Vr'icd. za kg 50 50 50 200 kom 50 ,, 50 ., (227 vagona) Ukupna vrijednost 8.100.000 13,500.000 75,000.000 30,000 000 9,000.000 400.000 136,000.000 Kako bi se jasnije uočile relativne razlike u postignutim prihodima uzete su u gornjoj tabeli današnje racionirane cijene mesa divljači, doik su u ranijim tabelama uzete za sve tabele naše predratne cijene divljači. Kompariramo li samo t. j. grubo računati mogući odstrel i njegove prihode samo za NRH sada i prije rata vidjet ćemo, da se prije rata na području Hrvatske otstreljavalo svih vrsta divljači pretvoreno u kg mesa cea 253,320 kg, a racionalnim i intenzivnim radom u lovnoj privredi moglo bi se otstreljavati i dobijati 2,270.000 kg mesa (227 vagona) ili ako stavimo u omjer vrijednosti predratne i sadašnje dobiti bi 4,039.480 . 136,000.000 dinara. Iz navedene tablice se vidi, da su prihodi samo od utrška mesa divljači vrlo veliki. Treba usput spomenuti da je meso naše divljači vrlo traženi eksportni artikl, da je meso naše divljači prema tome vrelo za priliv deviza (za jednog živog zeca dobije se 520 deviznih dinara), da se za izvezeno meso ustreljene divljači, te za izvezenu živu divljač, mogu u inozemstvu nabaviti nama neophodno potrebna postrojenja za nekoliko manjih tvornica. 60
Također treba napomenuti da je naša divljač živa i ustreljena toliko tražena na vanjskom tržištu radi svoje kvalitete i specijalno tražene arome mesa. A tu kvalitetu i aromu mesa daju nam naši prirodni prehranbeni, klimatski i drugi faktori, pa ih treba još jače iskoristiti. Ako se gornjim prihodima koji se mogu postići samo na području NRH od utrška mesa divljači, pribroje još i prihodi od krzna i koža divljači, te ako se pribroje i svi indirektni prihodi, koji su u uskoj i tijesnoj vezi sa izvršenjem lova (takse na lovne karte, oružne listove, zakupnina lovišta i dr.) može se mirne duše uzeti da se prihodi lova povećavaju najmanje za 50%, te bi izraženi u novčanoj vrijednosti iznosili samo za NRH 204,000.000 dinara. Kada se to sve uoči i kada je tome tako, šta slijedi? Slijedi da treba smjesta mobilisati sve snage za što brži napredak i razvoj lovne privrede. Jeli kod nas danas već tako? Nažalost nije. Danas je rad na unapređenju lovne privrede pored stručnog državnog rukovodstva (Glavne uprave za šumarstvo Uprave lovstva u republikama) najvećim dijelom prepušten lovačkim organizacijama (Lovačkim savezima, Lovačkim društvima i samim lovcima), koji na dobrovoljnoj bazi iz prirodnog nagona i ljubavi za lovom, iz čisto idealističkih pobuda učestvuju u tom radu, jer vole prirodu, jer vole divljač. Tko je u prvom redu pored čisto stručnog vrhovnog državnog rukovodstva pozvan da se bori za razvoj i napredak lovne privrede, za postizanje normalnog brojnog stanja divljači, a time i maksimalno mogućih prihoda od lovne privrede? U prvom redu zato su pozvani svi organi šumske struke bez obzira na školske kvalifikacije (fakultet, srednja i niža šumarska škola), bez obzira na mjesta i položaje koje u šumarskoj struci i praksi.zauzimaju. Svi organi šumarske struke, treba da se založe do maksimuma u radu 11a podizanju i unapređenju lovne privrede, treba da se založe na tome radu isto toliko, kao i na svim ostalim radovima šumarske struke (pošumljavamje, uzgoj i uređenje šuma, zaštita šuma, iskorištavanje šuma i dr.). Svi su ti radovi vrlo važni i jednako važni, te se nesmije ni jedan zanemarivati. Kao lovac mogao bi tvrditi, da bi momentane lovnoj privredi trebalo dati izvjesni prioritet, jer je najviše zanemarena i zapuštena. Da li je u našoj šumarskoj praksi tako? Nažalost nije. Sami šumari u najvećem procentu ne shvaćaju dovoljno značenje i važnost lovne privrede, a samim tim nepravilno se i odnose prema njoj, i ne zalažu se dovoljno na radovima po pitanju lovne privrede. Danas je obično u šumarskoj praksi svaki drugi rad iz područja šumarstva važniji, dok lovstvo i lovna privreda obično dolazi na toj ljestvici šumarskih poslova na zadnje mjesto. Takav je stav vrlo velikog broja šumara iz temelja pogrešan. Kada se govori o intenzivnijem radu i zalaganju po pitanju lovne privrede, uvijek se nalazi stotinu raznih izgovora, kao preopterećenost poslom, pomanjkanje pomoćnog osoblja i si. Glavni razlog takovom stanju je baš to, što među šumarima i svim organima šumarske struke ima premalo onih koji shvaćaju veliku važnost lovne privrede po narodno gospodarstvo (pravih lovaca, koji su lovci po krvi), kojima je rad na podizanju lovne privrede i rad na njenom unapređenju isto tako važan kao d svaki drugi rad u šumarskoj struci i praksi. 61
- Page 1 and 2: sè? y • * POŠTARINA PLAĆENA U
- Page 3 and 4: GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽEN
- Page 5 and 6: akademije nisu bili primani u drža
- Page 7 and 8: ložaj šumarske nastave. Za ostvar
- Page 9 and 10: -vrijednost drvne mase proizvesti u
- Page 11 and 12: Što se tiče proređivanja sastoji
- Page 13 and 14: prosječnog sječivog prirasta, to
- Page 15 and 16: Na temelju ovih izlaganja dolazimo
- Page 17 and 18: takvo uređenje šumskog gospodarst
- Page 19 and 20: osnovi u pogledu borovih šuma bazi
- Page 21 and 22: delokrugu sa inostranim odgovaraju
- Page 23 and 24: Svaka od ove tri faze ima određene
- Page 25 and 26: Sloj zelja: Svojstvene vrste asocij
- Page 27 and 28: Zaključak Staništa Bahofenove top
- Page 29 and 30: Proizvedena sirova smola stimulacij
- Page 31 and 32: TI blizini krečne vode radi neutra
- Page 33 and 34: Dabifji su pokusi vršeni u Lake Ci
- Page 35 and 36: sredstava u različitim lokalnim pr
- Page 37 and 38: Ing. Rikard Striker (Zagreb): LIGNI
- Page 39 and 40: veza sumporaste kiseline i kompleks
- Page 41 and 42: ) Plastične mase iz lignina Sposob
- Page 43 and 44: Kemija se lignina danas nalazi još
- Page 45: Zašto je prije rata kod nas bilo t
- Page 49 and 50: Kako se može od svakog našeg stan
- Page 51 and 52: Prije rata nastojalo se ovoj sadili
- Page 53 and 54: Ta razlika u intenzitetu napada nav
- Page 55 and 56: (Dviut&eite. muesli STRUČNI ISPITI
- Page 57 and 58: Na pismenim ispitima izvučeni su o
- Page 59 and 60: Uredništvo Šumarskog lista započ
- Page 61 and 62: ŠUMSKO GOSPODARSTVO — VINKOVGI I
- Page 63 and 64: Napominjemo «usto, da autor te pub
- Page 65 and 66: žanje drveta i udobrenog drveta, b
- Page 67 and 68: Ugrenovića i to u vezi prikaza tri
- Page 69 and 70: niveau donje vode, sadržaj kamena
- Page 71 and 72: i smreke. 8. Dvostruko napajanje po
- Page 73 and 74: U drugom poglavlju se diznosi kolik
- Page 75 and 76: ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE prodaje
Također treba napomenuti da je naša divljač živa i ustreljena toliko<br />
tražena na vanjskom tržištu radi svoje kvalitete i specijalno tražene<br />
arome mesa. A tu kvalitetu i aromu mesa daju nam naši prirodni prehranbeni,<br />
klimatski i drugi faktori, pa ih treba još jače iskoristiti.<br />
Ako se gornjim prihodima koji se mogu postići samo na području<br />
NRH od utrška mesa divljači, pribroje još i prihodi od krzna i koža divljači,<br />
te ako se pribroje i svi indirektni prihodi, koji su u uskoj i tijesnoj<br />
vezi sa izvršenjem lova (takse na lovne karte, oružne listove, zakupnina<br />
lovišta i dr.) može se mirne duše uzeti da se prihodi lova povećavaju najmanje<br />
za 50%, te bi izraženi u novčanoj vrijednosti iznosili samo za NRH<br />
204,000.000 dinara.<br />
Kada se to sve uoči i kada je tome tako, šta slijedi? Slijedi da treba<br />
smjesta mobilisati sve snage za što brži napredak i razvoj lovne privrede.<br />
Jeli kod nas danas već tako? Nažalost nije. Danas je rad na unapređenju<br />
lovne privrede pored stručnog državnog rukovodstva (Glavne uprave za<br />
šumarstvo Uprave lovstva u republikama) najvećim dijelom prepušten<br />
lovačkim organizacijama (Lovačkim savezima, Lovačkim društvima i<br />
samim lovcima), koji na dobrovoljnoj bazi iz prirodnog nagona i ljubavi<br />
za lovom, iz čisto idealističkih pobuda učestvuju u tom radu, jer vole<br />
prirodu, jer vole divljač.<br />
Tko je u prvom redu pored čisto stručnog vrhovnog državnog rukovodstva<br />
pozvan da se bori za razvoj i napredak lovne privrede, za postizanje<br />
normalnog brojnog stanja divljači, a time i maksimalno mogućih<br />
prihoda od lovne privrede? U prvom redu zato su pozvani svi organi<br />
šumske struke bez obzira na školske kvalifikacije (fakultet, srednja i niža<br />
šumarska škola), bez obzira na mjesta i položaje koje u šumarskoj struci<br />
i praksi.zauzimaju.<br />
Svi organi šumarske struke, treba da se založe do maksimuma u radu<br />
11a podizanju i unapređenju lovne privrede, treba da se založe na tome<br />
radu isto toliko, kao i na svim ostalim radovima šumarske struke (pošumljavamje,<br />
uzgoj i uređenje šuma, zaštita šuma, iskorištavanje šuma i<br />
dr.). Svi su ti radovi vrlo važni i jednako važni, te se nesmije ni jedan<br />
zanemarivati. Kao lovac mogao bi tvrditi, da bi momentane lovnoj privredi<br />
trebalo dati izvjesni prioritet, jer je najviše zanemarena i zapuštena.<br />
Da li je u našoj šumarskoj praksi tako? Nažalost nije. Sami šumari<br />
u najvećem procentu ne shvaćaju dovoljno značenje i važnost lovne privrede,<br />
a samim tim nepravilno se i odnose prema njoj, i ne zalažu se<br />
dovoljno na radovima po pitanju lovne privrede. Danas je obično u šumarskoj<br />
praksi svaki drugi rad iz područja šumarstva važniji, dok lovstvo<br />
i lovna privreda obično dolazi na toj ljestvici šumarskih poslova na<br />
zadnje mjesto. Takav je stav vrlo velikog broja šumara iz temelja pogrešan.<br />
Kada se govori o intenzivnijem radu i zalaganju po pitanju lovne<br />
privrede, uvijek se nalazi stotinu raznih izgovora, kao preopterećenost<br />
poslom, pomanjkanje pomoćnog osoblja i si. Glavni razlog takovom stanju<br />
je baš to, što među šumarima i svim organima šumarske struke ima<br />
premalo onih koji shvaćaju veliku važnost lovne privrede po narodno <strong>gospodarstvo</strong><br />
(pravih lovaca, koji su lovci po krvi), kojima je rad na podizanju<br />
lovne privrede i rad na njenom unapređenju isto tako važan kao<br />
d svaki drugi rad u šumarskoj struci i praksi.<br />
61
Change language