šumsko gospodarstvo

Jng. D. Srdić (Zagreb)
ŠUMARI I LOVNA PRIVREDA
Danas se kod nas u FNRJ a napose u NRH vrlo mnogo govori o lovu
kao privrednoj grani, te o njenom razvoju i unapređenju, kao i o koristima,
koje lovna privreda može da pruži svojoj zajednici, svom.narodu.
Iznalaze se metode rada, traže se što bolje organizacione forme rada za
što brže unapređenje lovne privrede. Zašto je sve to potrebno? Jednostavno
zato, što — ako se dobro i temeljito prouči značaj i važnost lovne
privrede — uvidjet će se, da lov kao grana narodne privrede može i mora
svom narodu i svojoj zajednici pružiti zavidne koristi i prihode.
Kod nas se lov do sada uvrštavao u tzv. sporedna šumska iskorišćavanja
(ljekovito bilje, razni šumski plodovi, gljive, kamen, zemlja i lov).
To je iz temelja pogrešno, jer lov po svojoj važnosti, po svom značenju
u prehrambene svrhe, po svojim prihodima, koje daje, ne smije biti nešto
sporedno, na lov se mora gledati isto kao i na glavne šumske proizvode
(drvo). Samo u tom slučaju lov mora da bude postavljen na potpuno
zdrave temelje, na polju lovstva mora biti racionalno i potpuno intenzivno
gospodarenje, moraju se striktno primjenjivati sve uzgojne, zaštitne i
zakonske mjere, kao i naučne metode rada i principi nauke.
Da bi se uvjerili da je lov zaista tako značajan, da se uvrštava u narodnu
privredu kao posebna grana, potrebno je malo promotriti stanje,
prilike i prihode lova u nekim evropskim državama prije II. svjetskog
rata, gdje se lovstvu i njegovom razvoju posvećivala puna pažnja, gdje se
je na polju lovstva racionalno i intenzivno gospodarilo (Njemačka, Čehoslovačka),
paralelno s tim treba promotriti stanje i prilike kod nas u
predratnoj Jugoslaviji, te u današnjoj Hrvatskoj, gdje je lov bio najvećim
djelom, gotovo posve zanemaren.
Iz tih nekoliko tabela i brojčanih podataka vidimo, koliki se prihodi
mogu dobiti od lovne privrede samo od utrška postignutog za prodano
meso ustreljene divljači.
Usput treba istaknuti da su Njemačka i Češka u mnogo nepovoljnijim
uslovima za razvoj lovne privrede. Kod njih su klimatske prilike mnogo
nepovoljnije, zima mnogo ranije počinje i mnogo dulje traje, nego kod
nas, gustoća stanovništva na 1 km 2 je mnogo veća u njih nego kod nas,
obrada zemljišta, agrikultura kod tih država je mnogo intenzivnija nego
kod nas, samim tim ima mnogo manje prirodnih zaklona (živica, grmlja),
a u vezi toga i sami prirodni prehrambeni uvjeti su slabiji. ČSR je teritorijalno
za cea 50% manja od predratne Jugoslavije, a Njemačka dvostruko
veća.
Jedino u čemu su pounenute države u boljem položaju i što uvjetuje
kod njih bolji razvoj lovne privrede je to, što je kultura i disciplina
lovaca kao i s v