šumsko gospodarstvo

Smolasta sapunica, koja ostaje prilikom odstranjivanja ostataka solne
kiseline s kalijum karbonatom iz Bergius-lignina, upotrebljava se za
proizvodnju sredstava za pranje.
Kao vrijedne sirovine dolaze u obzir i razne smole, koje se mogu
izlužiti izravno iz lignina proizvedenog po postupku Bergius-a. Također
otpadaju kod postupka po Scholler-u derivati od lignina i smole, iz kojih
se mogu proizvesti šelaku slični produkti. Sve te ligninske smole kao i
one proizvedene iz sulfitne celuloze vrlo su slične, a mogu poslužiti kao
prah za poliranje odnosno rastopljene u alkoholu ili u drugim sredstvima
kao temelj za politure drva. Pošto te smole sadrže i razne prirodne boje,
već prema vrsti drveta iz kojeg potječu, služe i kao efikasno sredstvo za
bojadisanje drva (bajc), ostavljajući prr tome lijepi sjaj na površini.
Od derivata lignina zaslužuju pažnju nitro-, metil-, acetil- i bencoilspojevi,
nadalje razni alkali-lignini koji pružaju široke mogućnosti za
nove prerađevine, kao na pr. sintetska maziva, štavila i huminske kiseline.
Potonje se upotrebljavaju u velikim količinama u proizvodnji papira
za keljenje, nadalje kao sredstvo protiv kamenca i za čišćenje gradskih
i industrijskih otpadnih voda.
Mnogo truda posvetilo se ekonomskom korišćenju sulfitne otpadne
lužine, odnosno lignina sadržanog u njima. Do sada je uspjela sinteza
vanilina iz lignosulfonske kiseline odnosno njihovih soli. Vanilhvnaročito
pak vanilinski derivati (esteri i dr.) značajni su kao* dobra sredstva za
konzerviranje namirnica. Dalji napredak predstavlja alkalična hidroliza
sulfitne lužine pomoću vodika (pod visokim tlakom i temperaturom). Dobiveni
produkti (propil-cikloheksan derivati) vrijedne su polupreradevine
i otapala u proizvodnji umjetne smole i lakova. Izvjesno značenje pripada
t. zv. »sulfitmim celuloznim ekstraktima«, koji se upotrebljavaju za štavljenje
koža. Konačno treba još spomenuti, da su ustrajna nastojanja za
iskorišćavanje sulfitne otpadne lužine dovela do proizvodnje raznih produkata
kao na pr. ljepila za papir, tekstil, čak i drvo — veziva za brikete,
pijesak za kalupljenje i kao sredstvo za borbu protiv štetočinja.
Zaključak
Izuzevši celuloze lignin je onaj biljni materijal, koji nam pruža priroda
u izobilju. Unatoč tomu tehničko iskorišćenje lignina do sada je prilično
zapostavljeno. Uzrok je relativno slabo poznavanje kemijske strukture
lignina, što dovađa do toga, da je pravilno iskorišćavanje manje ili više
stvar slučaja.
Obzirom na pozitivne rezultate dosadašnjeg iskorišćavanja lignina,
imperativno se nameću daljna ispitivanja na ovom području, radi upotpunjavanja
našeg iskustva. Upotrebljivost lignina kao sirovine za kemijsku
preradu je dokazana. Danas već postoje znaci, da se na pr. saharifikacija
drveta provodi manje u svrhu dobivanja drvenog šećera odnosno alkohola
a više radi pokrivanja potrebe na ligninu kao sirovini.
56