šumsko gospodarstvo

Ing. Rikard Striker (Zagreb):
LIGNIN KAO SIROVINA
Opći pregled
Izvan svake je sumnje, da je iskorišćavanje drveta, ove veoma važne
sirovine, do sada ostalo nesavršeno i manjkavo. Tako je n. pr. činjenica,
da je kemijska prerada drveta usm'jerena pretežno ka racionalnom korišćenju
celuloze, dok se goleme količine lignina rasipaju.
Najznačajniji pratioc celuloze u drvetu i drugim drvenastim biljkama
je lignin, čiji je zadatak u biljci, da ukruti i pojača zidove ćelija, a nalazi
se između pojedinih vlakanaca odnosno sudova. Prosječan sastav potpuno
suhog drva je:
celoloza . . . . 45%>
lignin 29%
hemiceluloza . . . 22Vo
smole i dr. tvari . . 4°/o
100°/o
Kako već rekosmo od tri navedena glavna sastojka drveta, za sada
ima jedino celuloza privredno značenje. Ona služi za proizvodnju papira,
umjetnih vlakanaca, eksploziva, drvnog šećera i dr. Lignin i hemiceluloza
se minimalno ili uopće ne i&korišćuju, te su, što više, suvišni otpaci, Čije
otstranjivanje zadaje tvornicama mnogo briga i troškova. Radi se o
ogromnim vrijednostima, koje gubi narodna privreda. Kod industrije celuloze
na pr. otpada prema opreznim procjenama godišnje oko 8 miliona
tona sulfitne lužine (suha supstanca). Lignin, sadržan u tim lužinama,
danas skoro u cijelosti propada, jer u tehnici još nije naišao na odgovarajuću
primjenu. '
Premda je zadnjih decenija postignut na ovom području znatni napredak,
ostaje još široko polje za istraživanja i primjenu u tehnici. U nastavku
dajemo kratak pregled o našem sadašnjem poznavanju lignina i
sliku njegove mnogostrane upotrebivosti kao sirovine.
Kemijska svojstva i oblici lignina
Lignin je zbirno ime za različite drvne tvari koje ne sadržavaju celulozu.
Treba razlikovati biljni tzv. genuinski lignin od tehničkoga.
Vegetativni t. j. genuinski lignin je sastavni dio svake drvne materije.
Značaj lignina u prirodi okarakteriziran je time, da put do uglja vodi preko
atmosferskog ugljičnog dioksida i lignina.
Premda proces pretvaranja drva u ugalj do danas još nije potouno
razjašnjen, utvrđena je činjenica, da kod toga lignin igra glavnu ulogu.
Ugalj je nastao pod utjecajem eruptivne topline i velikog pritiska zemljanih
masa iz tinjajućeg lignina tresetine i drveta jedne bujne vegetacije,
bogate ugljičnom kiselinom. Dok se celuloza djelovanjem gnjiloće ra-
51