šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo šumsko gospodarstvo
Da bi se gore navedene prednosti smolarenja sa stimulacijom kao i stečena iskustva dosadanjih istraživanja mogla primjeniti na praktično smolarenje uz svrhu što ekonomičnijeg i rentabilnijeg šumskog gospodarenja, potrebno je ova istraživanja proširiti i upotpuniti prema našim prilikama, jer se iz temeljitijeg poznavanja fizioloških i patoloških procesa, koji vode izlučivanju smole, može s pravom iščekivati i daljni napredak naše smolarske industrije. Ing, Drago R a d i m i r, Zagreb Bibliografija: Hesseland: »Haranuntzung in deutschen Wäldern nach einem neuen Verfahren«. Angewandte Ohemie, 1935. Kuiblum: »Kiefeirnhairzung mit chemischen Reizmitteln«, Neudaimimv 1936^ Hepting: »Stimulation of oleoresin flow in pines by a fungus«. Science 19-47. Snow: Effect of suMuric acid on guim yields from slash and longleaf pines. Snow: S. e. Experiment Station. Tehn Note 1948. Ouidin: »Etude sur la possibilité de modernisation du gemmage«, 1948 Bordeaux.. Oudtn: Activation chimique de la production résinière, 1950, Helsinki. Radosavljević Dudić: »Uticaj smjese magneziumihlorida odnosno kaliumfalorida sa hlorovodoničkom kiselinom na lučenje balsama ornog bora«, Glasnik Hemijskog; Društva, Beograd, 1948. Snow: »Gum flow from turpentine pines inoculadet with the pitch-canker fusariuim«, Journal of Forestry, 1949. Blieck: »Rapport sutr le gemmage a l'acide«, Bois et Résineux, 1951. David: »L'Âctivation du gemmage et ses consequenses sur la vitalité du pin marittime«, Bois et Résineux, 1951. Splitter: »Ein Weg zur Eigen Versorgung Deutschlands mit Naturharzen« Neudaimim, 1939. Kisser, Mazek-Fiala: Untersuchungen über Harzgehalt geharzter Schwarz- und Weisskriefer, Holzmarkt N. 21, 1950:. F. Najera y Angulo e M. P. Ripe Lampreoht: Resinacion con estimulantes quimicos-Instituto forestal de investigaciomes y esperiemciasi, Madrid 1951. Les possibilités du gemmage activé à l'acide. Depuis une vengtaine d'années de nombreuses expériences ont été effectuéespour essayer de retirer de conifères une plus grande quantité de gemme avec la pulvérisation sur Iles cares de divers substances: acides minéraux et organiques, bases, sais, produits organiques à diverses concentrations etc. Dr Hessenland et Dr Splitter ont essayé en All'magne lia pulvérisation de solutions à 25°/o d'acide sulfurique et chlorhydrique sur les cares de Pinus silvestris et de Picea excelsa (1933—1939.) En même temps en Russie Nikolaew et Sinebolow ont coimimensés des essais analogues. Le Doyen Brus ouiligna dans une conference a Bordeaux le 3 février 1947 les avantages du gemimage active pour la sylviculture landaise et tout a près au, Domaine de Caudos ont été faites par M, Bffieclk des démostrations publiques de ce procédé, appliqué déjà lia quatr'ème année en France sur Pinus mariitima. Les observations biologiques effectuées par M. David depuis quelques années résultes favorables à l'adoption du nouvelle méthode à l'acide. Aux Etats-Unis la Station expérimentale gorestière de Lake City (Florida) avait reprise ces experiences avec succès sur Pinus palustris et P. Carilbaea (1936) et les résultats d'une sécrétion plus abondante de la gemme (30—100%) et un accroissement de la durée de son écoulement (3—5 semaines), causés par application de Fusarium lateritium f. pini\, ont été exposés par A. G. Snow (1949.) Les nouvelles méthode ont été appliqués en divers républiques de notre pays spécialement an Serbie sur Pinus laricio et Picea excelsa avec succès, mais on pense q'il vaut niieuix attendre les résultats d'un beacoup plus grand nombre ..de cares; avant son apilicatiion industrielle. 50
Ing. Rikard Striker (Zagreb): LIGNIN KAO SIROVINA Opći pregled Izvan svake je sumnje, da je iskorišćavanje drveta, ove veoma važne sirovine, do sada ostalo nesavršeno i manjkavo. Tako je n. pr. činjenica, da je kemijska prerada drveta usm'jerena pretežno ka racionalnom korišćenju celuloze, dok se goleme količine lignina rasipaju. Najznačajniji pratioc celuloze u drvetu i drugim drvenastim biljkama je lignin, čiji je zadatak u biljci, da ukruti i pojača zidove ćelija, a nalazi se između pojedinih vlakanaca odnosno sudova. Prosječan sastav potpuno suhog drva je: celoloza . . . . 45%> lignin 29% hemiceluloza . . . 22Vo smole i dr. tvari . . 4°/o 100°/o Kako već rekosmo od tri navedena glavna sastojka drveta, za sada ima jedino celuloza privredno značenje. Ona služi za proizvodnju papira, umjetnih vlakanaca, eksploziva, drvnog šećera i dr. Lignin i hemiceluloza se minimalno ili uopće ne i&korišćuju, te su, što više, suvišni otpaci, Čije otstranjivanje zadaje tvornicama mnogo briga i troškova. Radi se o ogromnim vrijednostima, koje gubi narodna privreda. Kod industrije celuloze na pr. otpada prema opreznim procjenama godišnje oko 8 miliona tona sulfitne lužine (suha supstanca). Lignin, sadržan u tim lužinama, danas skoro u cijelosti propada, jer u tehnici još nije naišao na odgovarajuću primjenu. ' Premda je zadnjih decenija postignut na ovom području znatni napredak, ostaje još široko polje za istraživanja i primjenu u tehnici. U nastavku dajemo kratak pregled o našem sadašnjem poznavanju lignina i sliku njegove mnogostrane upotrebivosti kao sirovine. Kemijska svojstva i oblici lignina Lignin je zbirno ime za različite drvne tvari koje ne sadržavaju celulozu. Treba razlikovati biljni tzv. genuinski lignin od tehničkoga. Vegetativni t. j. genuinski lignin je sastavni dio svake drvne materije. Značaj lignina u prirodi okarakteriziran je time, da put do uglja vodi preko atmosferskog ugljičnog dioksida i lignina. Premda proces pretvaranja drva u ugalj do danas još nije potouno razjašnjen, utvrđena je činjenica, da kod toga lignin igra glavnu ulogu. Ugalj je nastao pod utjecajem eruptivne topline i velikog pritiska zemljanih masa iz tinjajućeg lignina tresetine i drveta jedne bujne vegetacije, bogate ugljičnom kiselinom. Dok se celuloza djelovanjem gnjiloće ra- 51
- Page 1 and 2: sè? y • * POŠTARINA PLAĆENA U
- Page 3 and 4: GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽEN
- Page 5 and 6: akademije nisu bili primani u drža
- Page 7 and 8: ložaj šumarske nastave. Za ostvar
- Page 9 and 10: -vrijednost drvne mase proizvesti u
- Page 11 and 12: Što se tiče proređivanja sastoji
- Page 13 and 14: prosječnog sječivog prirasta, to
- Page 15 and 16: Na temelju ovih izlaganja dolazimo
- Page 17 and 18: takvo uređenje šumskog gospodarst
- Page 19 and 20: osnovi u pogledu borovih šuma bazi
- Page 21 and 22: delokrugu sa inostranim odgovaraju
- Page 23 and 24: Svaka od ove tri faze ima određene
- Page 25 and 26: Sloj zelja: Svojstvene vrste asocij
- Page 27 and 28: Zaključak Staništa Bahofenove top
- Page 29 and 30: Proizvedena sirova smola stimulacij
- Page 31 and 32: TI blizini krečne vode radi neutra
- Page 33 and 34: Dabifji su pokusi vršeni u Lake Ci
- Page 35: sredstava u različitim lokalnim pr
- Page 39 and 40: veza sumporaste kiseline i kompleks
- Page 41 and 42: ) Plastične mase iz lignina Sposob
- Page 43 and 44: Kemija se lignina danas nalazi još
- Page 45 and 46: Zašto je prije rata kod nas bilo t
- Page 47 and 48: Također treba napomenuti da je na
- Page 49 and 50: Kako se može od svakog našeg stan
- Page 51 and 52: Prije rata nastojalo se ovoj sadili
- Page 53 and 54: Ta razlika u intenzitetu napada nav
- Page 55 and 56: (Dviut&eite. muesli STRUČNI ISPITI
- Page 57 and 58: Na pismenim ispitima izvučeni su o
- Page 59 and 60: Uredništvo Šumarskog lista započ
- Page 61 and 62: ŠUMSKO GOSPODARSTVO — VINKOVGI I
- Page 63 and 64: Napominjemo «usto, da autor te pub
- Page 65 and 66: žanje drveta i udobrenog drveta, b
- Page 67 and 68: Ugrenovića i to u vezi prikaza tri
- Page 69 and 70: niveau donje vode, sadržaj kamena
- Page 71 and 72: i smreke. 8. Dvostruko napajanje po
- Page 73 and 74: U drugom poglavlju se diznosi kolik
- Page 75 and 76: ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE prodaje
Da bi se gore navedene prednosti smolarenja sa stimulacijom kao<br />
i stečena iskustva dosadanjih istraživanja mogla primjeniti na praktično<br />
smolarenje uz svrhu što ekonomičnijeg i rentabilnijeg <strong>šumsko</strong>g gospodarenja,<br />
potrebno je ova istraživanja proširiti i upotpuniti prema našim<br />
prilikama, jer se iz temeljitijeg poznavanja fizioloških i patoloških procesa,<br />
koji vode izlučivanju smole, može s pravom iščekivati i daljni<br />
napredak naše smolarske industrije.<br />
Ing, Drago R a d i m i r, Zagreb<br />
Bibliografija:<br />
Hesseland: »Haranuntzung in deutschen Wäldern nach einem neuen Verfahren«.<br />
Angewandte Ohemie, 1935.<br />
Kuiblum: »Kiefeirnhairzung mit chemischen Reizmitteln«, Neudaimimv 1936^<br />
Hepting: »Stimulation of oleoresin flow in pines by a fungus«. Science 19-47.<br />
Snow: Effect of suMuric acid on guim yields from slash and longleaf pines.<br />
Snow: S. e. Experiment Station. Tehn Note 1948.<br />
Ouidin: »Etude sur la possibilité de modernisation du gemmage«, 1948 Bordeaux..<br />
Oudtn: Activation chimique de la production résinière, 1950, Helsinki.<br />
Radosavljević Dudić: »Uticaj smjese magneziumihlorida odnosno kaliumfalorida<br />
sa hlorovodoničkom kiselinom na lučenje balsama ornog bora«, Glasnik Hemijskog;<br />
Društva, Beograd, 1948.<br />
Snow: »Gum flow from turpentine pines inoculadet with the pitch-canker fusariuim«,<br />
Journal of Forestry, 1949.<br />
Blieck: »Rapport sutr le gemmage a l'acide«, Bois et Résineux, 1951.<br />
David: »L'Âctivation du gemmage et ses consequenses sur la vitalité du pin<br />
marittime«, Bois et Résineux, 1951.<br />
Splitter: »Ein Weg zur Eigen Versorgung Deutschlands mit Naturharzen« Neudaimim,<br />
1939.<br />
Kisser, Mazek-Fiala: Untersuchungen über Harzgehalt geharzter Schwarz- und<br />
Weisskriefer, Holzmarkt N. 21, 1950:.<br />
F. Najera y Angulo e M. P. Ripe Lampreoht: Resinacion con estimulantes<br />
quimicos-Instituto forestal de investigaciomes y esperiemciasi, Madrid 1951.<br />
Les possibilités du gemmage activé à l'acide.<br />
Depuis une vengtaine d'années de nombreuses expériences ont été effectuéespour<br />
essayer de retirer de conifères une plus grande quantité de gemme avec la<br />
pulvérisation sur Iles cares de divers substances: acides minéraux et organiques, bases,<br />
sais, produits organiques à diverses concentrations etc. Dr Hessenland et Dr Splitter<br />
ont essayé en All'magne lia pulvérisation de solutions à 25°/o d'acide sulfurique et chlorhydrique<br />
sur les cares de Pinus silvestris et de Picea excelsa (1933—1939.) En même<br />
temps en Russie Nikolaew et Sinebolow ont coimimensés des essais analogues.<br />
Le Doyen Brus ouiligna dans une conference a Bordeaux le 3 février 1947 les<br />
avantages du gemimage active pour la sylviculture landaise et tout a près au, Domaine<br />
de Caudos ont été faites par M, Bffieclk des démostrations publiques de ce procédé,<br />
appliqué déjà lia quatr'ème année en France sur Pinus mariitima. Les observations<br />
biologiques effectuées par M. David depuis quelques années résultes favorables à<br />
l'adoption du nouvelle méthode à l'acide.<br />
Aux Etats-Unis la Station expérimentale gorestière de Lake City (Florida) avait<br />
reprise ces experiences avec succès sur Pinus palustris et P. Carilbaea (1936) et les<br />
résultats d'une sécrétion plus abondante de la gemme (30—100%) et un accroissement<br />
de la durée de son écoulement (3—5 semaines), causés par application de Fusarium<br />
lateritium f. pini\, ont été exposés par A. G. Snow (1949.)<br />
Les nouvelles méthode ont été appliqués en divers républiques de notre pays<br />
spécialement an Serbie sur Pinus laricio et Picea excelsa avec succès, mais on pense<br />
q'il vaut niieuix attendre les résultats d'un beacoup plus grand nombre ..de cares;<br />
avant son apilicatiion industrielle.<br />
50