šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo šumsko gospodarstvo
ekstraktiyntih tvari, Moskva 1944). Usavršavanjem tehnike smolarenja (specijalni strugovi, način zarezivanja, količina, koncentracija kiseline i t. d.) proširena je primjena stimulacije na praktično smolarenje utroškom 0,4 litre kiseline na 1000 zareza s dobrim uspjehom. (Rukovodstvo po podsočke, M. L. P. SSSR, Moskva 1947. XII.) U Francuskoj je provedeno na području šumarije Caudos (Gascogne) smolarenje primorskog bora (P. pinaster) sa stimuliranjem u vidu pokusa, najprije sa 500, zatim sa 1000, a ove godine sa 30.000 bjelenica. Prema izvještaju M. BliecE-a, gener. direktora udruženja šumara i proizvođača smole J. F. postignuti su slijedeći rezultati: (Bois et Résineux, Bordeaux No. 1560, 1951.) - Godina pokusa 1948 1949 1950 Prinos smolairenih stabala (500 bjelemica) sa stimulacijom normalno smolareno i 1.767 1.654 1.548 1.682 2.6C2 2 166 Svoga za 3 sez.: 4.969 6.450 %> manjak 4,85 °/o višak 57,31 39,92 19,13 Time je pri smolarenju borova iste starosti, na istom staništu i jednoj parceli sa istim smolarima postignuto za 3 sezone prosječno povećanje prihoda od 549,5 kg smole ili 19,13°/o. Negativan prihod prve godine treba svesti na nesigurnost u radu, nepotpunu racionalizaciju poslovanja i neizvjesnost odgovarajuće koncentracije kiseline. Za toplih mjeseci juli—august prskalo se sa 50%-tnim rastvorom sumporne kiseline (41* Baume), za hladnijih sa 60% (48° Baume). — Utrošeno je 2,79 kg 50°/o-tne i 8,35 kg 60%-tne kiseline, svega 11,14 kg r odnosno 7,41 gr po kari i sezoni u vrednosti od 0,155 Frcs računajući za 1 kg 21.— Frcs. Po namirenju svih troškova (radna snaga, kemikalije, nabava raspršivača i t. d.) proizlazi povećanje prihoda metodom stimulacije po kari i sezoni od 14,62 Frcs pri tržnoj cijeni smole od 35,24 Frcs po litri. Pri smolarenju sa stimulacijom pričvršćivanje slivnika vrši se tik pred početak radne sezone (protivno od franc, metode], a skidanje kore odnosno rumenjenje samo u tolikoj mjeri, da se odstrani mrtva kora i postigne glatka površina. Bjelenica se postavlja što niže pri zemlji (na visini od 30 cm, u širini od najviše 10 cm), širina zareza odgovara širini struga, a dubina reza ne smije zahvatiti bijel. Za 3 sezone izvršeno je 78 rezova, dok je na stablima bez stimuliranja provedeno 96 zarezivanja. Time je na 500 stabala za 3 sezone ušteđeno na vremenu 60 sati ili 2 sata 24 sekunde po kari, odnosno 8 sekunda po zarezu, (manje za 18,75% na radnom vremenu). Prskalice su izrađene iz plastične mase zvane »polvthen«, koju ne nagriza kiselina.. S njima se može odmah po zarezivanju žlijeba po amerikanskoj metodi nanijeti tačno određena količina kiseline bez svake pogibelji za radnika, koji treba da ima sa sobom malo sode bikarbone ili 44
TI blizini krečne vode radi neutralizacije event, ozleda. Ukoliko se po završetku ovogodišnjeg pokusnog smolarenja sa stimulacijom donese odluka, da se ono proširi i na ostala područja, moći će se uštediti od • J~WJ' 0 0 0 radnih sati < te u ratnoj mjeri poštedjeti od kvara najvriledniji (donji) dio borovih trupaca. — Prema saopćenju prof. R. David-a rezultati dosadanjih bioloških istraživanja govore u prilog primjene ovog postupka. . ""Sü O postignutim rezultatima smolarenja stimulacijom na pokusnim plohama od 500 odnosno 10.000 stabala primorskog bora (P. pinaster) iznosimo slijedeće podatke: • Pokusi su vršeni — da bi se izbjegli individualni uticaji — tako da je na svakom stablu na protivnoj strani zarezana kontrolna bjelenica po trancuskoj metodi, dok se stimulacija vršila na bjelenicama po amerikan- S?/" ni Z aC - cL? et0di Sa Pjenom sumporne kiseline koncentracije od JU J /o, 40°/o i 50% 45
- Page 1 and 2: sè? y • * POŠTARINA PLAĆENA U
- Page 3 and 4: GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽEN
- Page 5 and 6: akademije nisu bili primani u drža
- Page 7 and 8: ložaj šumarske nastave. Za ostvar
- Page 9 and 10: -vrijednost drvne mase proizvesti u
- Page 11 and 12: Što se tiče proređivanja sastoji
- Page 13 and 14: prosječnog sječivog prirasta, to
- Page 15 and 16: Na temelju ovih izlaganja dolazimo
- Page 17 and 18: takvo uređenje šumskog gospodarst
- Page 19 and 20: osnovi u pogledu borovih šuma bazi
- Page 21 and 22: delokrugu sa inostranim odgovaraju
- Page 23 and 24: Svaka od ove tri faze ima određene
- Page 25 and 26: Sloj zelja: Svojstvene vrste asocij
- Page 27 and 28: Zaključak Staništa Bahofenove top
- Page 29: Proizvedena sirova smola stimulacij
- Page 33 and 34: Dabifji su pokusi vršeni u Lake Ci
- Page 35 and 36: sredstava u različitim lokalnim pr
- Page 37 and 38: Ing. Rikard Striker (Zagreb): LIGNI
- Page 39 and 40: veza sumporaste kiseline i kompleks
- Page 41 and 42: ) Plastične mase iz lignina Sposob
- Page 43 and 44: Kemija se lignina danas nalazi još
- Page 45 and 46: Zašto je prije rata kod nas bilo t
- Page 47 and 48: Također treba napomenuti da je na
- Page 49 and 50: Kako se može od svakog našeg stan
- Page 51 and 52: Prije rata nastojalo se ovoj sadili
- Page 53 and 54: Ta razlika u intenzitetu napada nav
- Page 55 and 56: (Dviut&eite. muesli STRUČNI ISPITI
- Page 57 and 58: Na pismenim ispitima izvučeni su o
- Page 59 and 60: Uredništvo Šumarskog lista započ
- Page 61 and 62: ŠUMSKO GOSPODARSTVO — VINKOVGI I
- Page 63 and 64: Napominjemo «usto, da autor te pub
- Page 65 and 66: žanje drveta i udobrenog drveta, b
- Page 67 and 68: Ugrenovića i to u vezi prikaza tri
- Page 69 and 70: niveau donje vode, sadržaj kamena
- Page 71 and 72: i smreke. 8. Dvostruko napajanje po
- Page 73 and 74: U drugom poglavlju se diznosi kolik
- Page 75 and 76: ŠUMARSKO DRUŠTVO HRVATSKE prodaje
ekstraktiyntih tvari, Moskva 1944). Usavršavanjem tehnike smolarenja<br />
(specijalni strugovi, način zarezivanja, količina, koncentracija kiseline<br />
i t. d.) proširena je primjena stimulacije na praktično smolarenje utroškom<br />
0,4 litre kiseline na 1000 zareza s dobrim uspjehom. (Rukovodstvo<br />
po podsočke, M. L. P. SSSR, Moskva 1947. XII.)<br />
U Francuskoj je provedeno na području šumarije Caudos (Gascogne)<br />
smolarenje primorskog bora (P. pinaster) sa stimuliranjem u vidu pokusa,<br />
najprije sa 500, zatim sa 1000, a ove godine sa 30.000 bjelenica. Prema<br />
izvještaju M. BliecE-a, gener. direktora udruženja šumara i proizvođača<br />
smole J. F. postignuti su slijedeći rezultati:<br />
(Bois et Résineux, Bordeaux No. 1560, 1951.)<br />
-<br />
Godina<br />
pokusa<br />
1948<br />
1949<br />
1950<br />
Prinos smolairenih stabala (500 bjelemica)<br />
sa stimulacijom normalno smolareno<br />
i<br />
1.767<br />
1.654<br />
1.548<br />
1.682<br />
2.6C2<br />
2 166<br />
Svoga za 3 sez.: 4.969 6.450<br />
%><br />
manjak<br />
4,85<br />
°/o<br />
višak<br />
57,31<br />
39,92<br />
19,13<br />
Time je pri smolarenju borova iste starosti, na istom staništu i jednoj<br />
parceli sa istim smolarima postignuto za 3 sezone prosječno povećanje<br />
prihoda od 549,5 kg smole ili 19,13°/o. Negativan prihod prve godine<br />
treba svesti na nesigurnost u radu, nepotpunu racionalizaciju poslovanja<br />
i neizvjesnost odgovarajuće koncentracije kiseline. Za toplih mjeseci<br />
juli—august prskalo se sa 50%-tnim rastvorom sumporne kiseline (41*<br />
Baume), za hladnijih sa 60% (48° Baume). — Utrošeno je 2,79 kg 50°/o-tne<br />
i 8,35 kg 60%-tne kiseline, svega 11,14 kg r odnosno 7,41 gr po kari i<br />
sezoni u vrednosti od 0,155 Frcs računajući za 1 kg 21.— Frcs. Po namirenju<br />
svih troškova (radna snaga, kemikalije, nabava raspršivača i t. d.)<br />
proizlazi povećanje prihoda metodom stimulacije po kari i sezoni od<br />
14,62 Frcs pri tržnoj cijeni smole od 35,24 Frcs po litri.<br />
Pri smolarenju sa stimulacijom pričvršćivanje slivnika vrši se tik<br />
pred početak radne sezone (protivno od franc, metode], a skidanje kore<br />
odnosno rumenjenje samo u tolikoj mjeri, da se odstrani mrtva kora i<br />
postigne glatka površina. Bjelenica se postavlja što niže pri zemlji (na<br />
visini od 30 cm, u širini od najviše 10 cm), širina zareza odgovara širini<br />
struga, a dubina reza ne smije zahvatiti bijel. Za 3 sezone izvršeno je 78<br />
rezova, dok je na stablima bez stimuliranja provedeno 96 zarezivanja.<br />
Time je na 500 stabala za 3 sezone ušteđeno na vremenu 60 sati ili 2<br />
sata 24 sekunde po kari, odnosno 8 sekunda po zarezu, (manje za 18,75%<br />
na radnom vremenu).<br />
Prskalice su izrađene iz plastične mase zvane »polvthen«, koju ne<br />
nagriza kiselina.. S njima se može odmah po zarezivanju žlijeba po amerikanskoj<br />
metodi nanijeti tačno određena količina kiseline bez svake<br />
pogibelji za radnika, koji treba da ima sa sobom malo sode bikarbone ili<br />
44
Change language