šumsko gospodarstvo

crne topole, subasocijaciji deliblatske šume topole. — Primera radi donosimo
jedan snimak iz okoline Markuševog Bunara.
Sloj drveća; Svojstvene vrste asocijacije: Populus nigra 3.2, Populus
alba 1.3, Populus Bachofeni 1.2; Svojstvene vrište sveze: Alnus glutinosa
+.2, Salix amygdalina +.2; 'Pratilice: Fraximus aniericana +.2.
Sloj šiblja: Svojstvene vrste asocijacije: Rubus caesius 2.3, Salix
cinerea +.2, Populus alba 4.2, Salix purpurea +.2; Svojstvene vrste sveze:
Frangula alnus +.3, Humulus lupulus +.2, Salix viminalis +.2,, Cusouta lupulaformJls
+ .2, Amorpna fruticosa +; Pratilice: Fraxinus americana +.2, Ulmus campestris
+ , Monis nigra +.
Sloj zelja: Svojstvene vrste asocijacije: Carex vulp'Jna f. tenudor
+ .3, Hypericum acutum +, Populus alba +.2, Myosotis scorpioides f. nemorosa +.2,
Valeriana officinalis +.2; Svojstvene vrste sveze: Lycopus aeropus +,
Convolvulus sapium +.2, Galeopsis speciosa +.2, Angelica sylvestris +.2, Humulus
lupulus +.2, Anthriscus Silvester +.2, Crataegus nigra +, Helloborine palustris +.2;
Pratilice: Lathyrus ulig nosus 1.2, Epilobium lancelatum +.2, Siuim lanceolatum
f. banaticum +.2, Nephrodium thelypteris +.2-, Galium palustre f. lanceolatum +,
Glechoma hederacea +.2, Lysiimachia numumiularia +.2, Lythrum salicaria 1.2,
Symphytum officinale +.2, Senecio paludosus +.2, Bidens frondosus +.2, Inula britannica
+.2, Glycirrhiza ech'nata +.2, Lysimachia vulgaris +.2, Bidens tripairtitus
+ .1, Echinochloa crus galli +.2, Potentilla reptans +.2, Agrostis alba 1.3, Eupatorium
cannahinum +.2, Epilobium adnatum +-2, Urtica diooea +.2, Armoracia macrocarpa
+ .2, Gra'tiola officinalis +.2, Althaea officinalis +-2, Verbena officinalis +.1, Galega
offinicinalis +.2, Roripa sylvestris +.2, Geranium iro'bertianum +.2, Stenactis annua
+ .2, Pulicaria disenterica +, Epilab'um hirsutum +.1, Scutellaria gallericulata +.2,
Polygonum hydropiper +.2, Teuonium iScoirdium +.2, Poa trivialis 1.2, Potentilla
anserina +.2, Oenathera biennis +.2, Carex leporina +, Polygonum lapathipolium
+ .2.
Treba istaći da je u ovakvim sastojinama Bahofenova topola očito minimalne
vitalnosti: stabla su niska, iskrivljena, nepravilne krune i nejednoličnog
prirasta. Sve ovo govori u prilog tome da je na ovakvim staništima
Bahofenova topola na granici vlažnosti koju može podneti. U tehnološkom
pogledu ona tu daje slabo upotrebivu tehničku deblovinu.
Ovakva staništa Bahofenove topole su najduže plavljena staništa šume
topole. Zabarenost tla, međutim, nije velika i struktura peska nije nepovoljna.
Prema tome slabi uzrast Bahofenove topole objašnjava se dužim
stagniranjem površinske vode.
2) Drugi tip staništa Bahofenove topole je isto tako šuma topole s razlikom
da na ovom drugom, staništu bela topola preovladuje ili potpuno potiskuje
crnu topolu. To su sastojine na uzdignutim, oceditijim mestima, koja
manje trp© od površinskih voda.
U fitocenološkom pogledu ove sastojine pretstavljaju faciès bele topole
deliblatske šume topole. Približan floristički sastav ovog faciesa vidi se iz
sledećeg' snimka (okolina Vrela):
Sloj drveća: Svojstvene vrste asocijacije: Populus alba 3,3, Populus
Bachofeni 2.2; Pratilice: Fraximus oxycarpa +. Betula verrucosa +.
Sloj šiblja: Svojstvene vrste asocijacije: Rubus caesius 1.3, Salix
cinerea +.2, Viburinum opulus +.2, Salix purpurea +.2; Svojstvene vrste
sveze: Frangula alnus 1.3, Alnus glutinosa +.2; Pratilice: Crataegus monogyna
1.2, Rhamus cathartica +.2, Prunus mahalefo +, Fraxinus oxycarpa +.2, Samlbucus
nigra +, Morus nigra +.2.
38