šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo šumsko gospodarstvo
piljenje, kod smreke dimenzije trupaca za za resonams-drvo, Ijuštenje i za piljenje i t. d. Ostali sortimenti slabijih dimenzija (kao na pr. trupci za piljenje kakvoće C, stupovi za vodove, rudničko i celulozno drvo, pragovi, kolarska i seljačka grada) ne bi došli u obzir prilikom toga računa. Ti će se sortimenti dobivati iz dijelova stabala, koji ostaju nakon izradbe gore spomenutih sortimetnata kao i iz prorednog materijala. No kako je danas potreba za tim sortimentima veoma velika, to bi u socijalističkoj privredi trebalo za produkciju tih sortimenata upotrebiti slabije i lošije stojbine (IV. i V. bonitetni razred) i odrediti njihove tehničke zrelosti na način kako ćemo dalje opisati. Na tim slabijim bonitetima stojbine ne bi bilo ekonomično proizvoditi Sortimente jačih dimenzija, jer bi za njihovu proizvodnju bilo potrebno veoma dugačko vrijeme proizvodnje, što dokazuju sve prihodne tabele, a to bi uzrokovalo i veće troškove. Ako sastojine, koje su zrele za sječu, na tim slabijim bonitetima stojbine još ne rađaju zdravim i klijavim sjemenom, tada valja ostaviti izvjestan broj sjemenjaka zbog prirodnog pomlađivanja. Nakon što su poznate dimenzije traženog najpovoljnijeg trupca, treba odrediti onu starost sastojine, u kojoj srednje sastojinsko stablo postiže te dimenzije (u glavnom promjer) 8 . Da se ona može utvrditi, potrebno je poznavati za svaku pojedinu vrstu drveća debljinu, koju ima srednje sastojinsko stablo u različitim starostima (debljinski rast) ili prosječni debljinski prirast u prsnoj visini ili u visini, koja odgovara polovici dužine najpovoljnijeg trupca. Na temelju tih podataka odredit će se starost srednjeg sastojinskog stabla ili sastojine, u kojoj ono postiže tražene dimenzije najpovoljnijeg trupca. Ta je starost jednaka vremenu proizvodnje ili tehničkoj zrelosti (ophodnji). Tehnička se zrelost po tom zaokružuje na puni decenij u svrhe uređivanja. U tako utvrđenoj tehničkoj zrelosti proizvodit će se u sastojinama najveći postotak stabala, koja će imati odgovarajući promjer. No istovremeno će se proizvoditi i izvjestan postotak tanjih i debljih stabala od srednjeg sastojinskog stabla (najpovoljnijeg trupca), jer je raspodjela stabala na bazi debljnskih stepena (razreda) u regularnim visokim sastojinama binomska. Ova je činjenica od važnosti, pa je valja imati na umu prilikom određivanja dimenzija najpovoljnijeg trupca. Naime, ako postoje potrebe i za trupcima jačih promjera, to će se one moći pokrivati tim jačim stablima. Valja istaći, da prema Wiedemannu (31) kod visokih regularnih sastojina zrelih za sječu otpada na debljinske razrede, koji su za 10 cm jači od srednjeg sastojinskog stabla, oko 1/3 cjelokupne mase sastojine. Ovu trećinu cjelokupne mase sastojine čine stabla s mnogo jačim dimenzijama, nego što se normalno traži u privredi. Ako je potreba za tim jačim stablima mala, tada bi se njihova proizvodnja mogla smanjiti, na temelju prijedloga ili postupka H a r 1 é a (7), što ga je ovaj predložio francuskom šumarstvu. s Napominjemo, da se prema izjavi .predstavnika naše drvne industrije tnofgu d'jnas smatrati kao najlboljli ovi prsni ipromjeri stabala s korom: kod hrasta 60 om, kod bukve 50 can, kod je?« 55 c,m, kod wnrekc 30—35 cm i kod jasena 40 cm. 16
osnovi u pogledu borovih šuma bazirano je savremeno šumarstvo mnogih država (SAD, Francuska, Portugalija, Grčka, Japan, SSSR, Italija). Smolarska privreda sa svoje perspektive naročito nastoji da se postojeći fond borovih šuma prvenstveno privede ovom načinu iskorišćavanja a ujedno postavlja i svoje zahteve i na polju obnove tih šuma. Dovoljno je samo da navedemo opsežne oglede na polju genetike i selekcije onih stabala koja pokazuju neobično jaku izdašnost u prinosu smole od dva i više puta od normalnog prošeka. Razmnožavanje borova vegetativnim putem vodi nas istom zadatku (USA, Francuska). Ili pak forsiranje onih varijeteta koje imaju osobito vredne terpenske grupe u svome sastavu (SSSR). Prema tome savremenost smolarenja mora počivati na uzajamnoj saradnji taksatora, smolara i uzgajivača, vodeći stalnu brigu o povećavanju osnovnog fonda borovih šuma a ne o njegovom smanjivanju. Nesumnjivo, mi još nemamo dovoljno iskustva u ovoj grani iskorišćavanja šuma. Često i u naučnim istraživanjima mi »zakašnjavamo«. Proučavanje sličnih prilika u ostalim zemljama koje već imaju tradiciju u smolarenju (Grčka, Austrija, Portugalija, Francuska, USA) sigurno da bi koristila i pojedinim našim stručnjacima kao i našoj smolarskoj privredi bez svake sumnje. ad. 2. Pitanje prinosa. Prinosi smole koje faktički dobijemo kod industriskog smolarenja ne mogu nas u nikom slučaju zadovoljiti. Ovo važi za skoro sve naše republike i za sve vrste borova koji se smolare. Da navedemo samo nekoliko tipičnih primera za to: a) Smolarsko područje Kapina (N. R. Makedonija) gde se smolari crni bor putem francuske metode dalo je srednji prinos po belenici u toku 1947 godine 580 grama a godine 1948 samo 530 gr. Opitno polje dalo je u prvom slučaju kod iste metode rada 820 gr. a kod drugog slučaja 840 gr. po belenici. Nova smolarska područja u Moirihovskim šumama tih godina su dala još manje prinose (oko 320 gr.) koji su docnije tek povećani. b) Smolarska područja u N. R. Bosni i Hercegovini (Krivaja) i danas daju relativno» niske prinose, koji ne dostižu ni 500 gr. po belenici. c) Čak ni prinosi koje daje alepski bor, s obzirom na najpovoljnije klimatske prilike i najdužu smolarsku sezonu u godini ne mogu nas zadovoljiti, budući da su ispod jednog kilograma po belenici. d) Kratkoročno' smolarenje beloga bora po savremenoj metodi kakva je u primeni u N. R. Sloveniji (Chorin-Fiinowtail-ska metoda), ne daje one prinose koji bi se mogli očekivati kod ove metode. Mnogobrojni ogledi na raznim vrstama borova i sa raznim metodama rada dali su mnogo povoljnije rezultate u odnosu na prinos no što je to slučaj sa industriskim smolarenjem. Tako i mora biti, s obzirom na pažljivost rada koju zahtevaju opiti. No mi moramo» nastojavati da se prosečni prinosi po jedinici površine povećaju pošto su oni neverovatno niski. Ako pretpostavimo na pr. da se u Jugoslaviji smolari na oko tri miliona borovih belenica i ako uzmemo da se u prošeku prinos poveća -za samo 100 gr. po belenici, mi bi imali veći prinos od oko 300 tona od onog koji faktično dobijamo. Tu vršimo uštedu za oko 600.000 belenica 33
- Page 1 and 2: sè? y • * POŠTARINA PLAĆENA U
- Page 3 and 4: GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽEN
- Page 5 and 6: akademije nisu bili primani u drža
- Page 7 and 8: ložaj šumarske nastave. Za ostvar
- Page 9 and 10: -vrijednost drvne mase proizvesti u
- Page 11 and 12: Što se tiče proređivanja sastoji
- Page 13 and 14: prosječnog sječivog prirasta, to
- Page 15 and 16: Na temelju ovih izlaganja dolazimo
- Page 17: takvo uređenje šumskog gospodarst
- Page 21 and 22: delokrugu sa inostranim odgovaraju
- Page 23 and 24: Svaka od ove tri faze ima određene
- Page 25 and 26: Sloj zelja: Svojstvene vrste asocij
- Page 27 and 28: Zaključak Staništa Bahofenove top
- Page 29 and 30: Proizvedena sirova smola stimulacij
- Page 31 and 32: TI blizini krečne vode radi neutra
- Page 33 and 34: Dabifji su pokusi vršeni u Lake Ci
- Page 35 and 36: sredstava u različitim lokalnim pr
- Page 37 and 38: Ing. Rikard Striker (Zagreb): LIGNI
- Page 39 and 40: veza sumporaste kiseline i kompleks
- Page 41 and 42: ) Plastične mase iz lignina Sposob
- Page 43 and 44: Kemija se lignina danas nalazi još
- Page 45 and 46: Zašto je prije rata kod nas bilo t
- Page 47 and 48: Također treba napomenuti da je na
- Page 49 and 50: Kako se može od svakog našeg stan
- Page 51 and 52: Prije rata nastojalo se ovoj sadili
- Page 53 and 54: Ta razlika u intenzitetu napada nav
- Page 55 and 56: (Dviut&eite. muesli STRUČNI ISPITI
- Page 57 and 58: Na pismenim ispitima izvučeni su o
- Page 59 and 60: Uredništvo Šumarskog lista započ
- Page 61 and 62: ŠUMSKO GOSPODARSTVO — VINKOVGI I
- Page 63 and 64: Napominjemo «usto, da autor te pub
- Page 65 and 66: žanje drveta i udobrenog drveta, b
- Page 67 and 68: Ugrenovića i to u vezi prikaza tri
osnovi u pogledu borovih šuma bazirano je savremeno šumarstvo mnogih<br />
država (SAD, Francuska, Portugalija, Grčka, Japan, SSSR, Italija).<br />
Smolarska privreda sa svoje perspektive naročito nastoji da se postojeći<br />
fond borovih šuma prvenstveno privede ovom načinu iskorišćavanja<br />
a ujedno postavlja i svoje zahteve i na polju obnove tih šuma.<br />
Dovoljno je samo da navedemo opsežne oglede na polju genetike i selekcije<br />
onih stabala koja pokazuju neobično jaku izdašnost u prinosu smole<br />
od dva i više puta od normalnog prošeka. Razmnožavanje borova vegetativnim<br />
putem vodi nas istom zadatku (USA, Francuska). Ili pak forsiranje<br />
onih varijeteta koje imaju osobito vredne terpenske grupe u svome<br />
sastavu (SSSR).<br />
Prema tome savremenost smolarenja mora počivati na uzajamnoj<br />
saradnji taksatora, smolara i uzgajivača, vodeći stalnu brigu o povećavanju<br />
osnovnog fonda borovih šuma a ne o njegovom smanjivanju.<br />
Nesumnjivo, mi još nemamo dovoljno iskustva u ovoj grani iskorišćavanja<br />
šuma. Često i u naučnim istraživanjima mi »zakašnjavamo«. Proučavanje<br />
sličnih prilika u ostalim zemljama koje već imaju tradiciju u<br />
smolarenju (Grčka, Austrija, Portugalija, Francuska, USA) sigurno da bi<br />
koristila i pojedinim našim stručnjacima kao i našoj smolarskoj privredi<br />
bez svake sumnje.<br />
ad. 2. Pitanje prinosa. Prinosi smole koje faktički dobijemo<br />
kod industriskog smolarenja ne mogu nas u nikom slučaju zadovoljiti.<br />
Ovo važi za skoro sve naše republike i za sve vrste borova koji se smolare.<br />
Da navedemo samo nekoliko tipičnih primera za to:<br />
a) Smolarsko područje Kapina (N. R. Makedonija) gde se smolari<br />
crni bor putem francuske metode dalo je srednji prinos po belenici u toku<br />
1947 godine 580 grama a godine 1948 samo 530 gr. Opitno polje dalo je<br />
u prvom slučaju kod iste metode rada 820 gr. a kod drugog slučaja 840 gr.<br />
po belenici.<br />
Nova smolarska područja u Moirihovskim šumama tih godina su dala<br />
još manje prinose (oko 320 gr.) koji su docnije tek povećani.<br />
b) Smolarska područja u N. R. Bosni i Hercegovini (Krivaja) i danas<br />
daju relativno» niske prinose, koji ne dostižu ni 500 gr. po belenici.<br />
c) Čak ni prinosi koje daje alepski bor, s obzirom na najpovoljnije<br />
klimatske prilike i najdužu smolarsku sezonu u godini ne mogu nas zadovoljiti,<br />
budući da su ispod jednog kilograma po belenici.<br />
d) Kratkoročno' smolarenje beloga bora po savremenoj metodi kakva<br />
je u primeni u N. R. Sloveniji (Chorin-Fiinowtail-ska metoda), ne daje one<br />
prinose koji bi se mogli očekivati kod ove metode.<br />
Mnogobrojni ogledi na raznim vrstama borova i sa raznim metodama<br />
rada dali su mnogo povoljnije rezultate u odnosu na prinos no što je to<br />
slučaj sa industriskim smolarenjem. Tako i mora biti, s obzirom na pažljivost<br />
rada koju zahtevaju opiti. No mi moramo» nastojavati da se prosečni<br />
prinosi po jedinici površine povećaju pošto su oni neverovatno niski.<br />
Ako pretpostavimo na pr. da se u Jugoslaviji smolari na oko tri<br />
miliona borovih belenica i ako uzmemo da se u prošeku prinos poveća<br />
-za samo 100 gr. po belenici, mi bi imali veći prinos od oko 300 tona od<br />
onog koji faktično dobijamo. Tu vršimo uštedu za oko 600.000 belenica<br />
33
Change language