šumsko gospodarstvo

piljenje, kod smreke dimenzije trupaca za za resonams-drvo, Ijuštenje i za
piljenje i t. d.
Ostali sortimenti slabijih dimenzija (kao na pr. trupci za piljenje kakvoće
C, stupovi za vodove, rudničko i celulozno drvo, pragovi, kolarska
i seljačka grada) ne bi došli u obzir prilikom toga računa. Ti će se sortimenti
dobivati iz dijelova stabala, koji ostaju nakon izradbe gore spomenutih
sortimetnata kao i iz prorednog materijala. No kako je danas
potreba za tim sortimentima veoma velika, to bi u socijalističkoj privredi
trebalo za produkciju tih sortimenata upotrebiti slabije i lošije stojbine
(IV. i V. bonitetni razred) i odrediti njihove tehničke zrelosti na način
kako ćemo dalje opisati. Na tim slabijim bonitetima stojbine ne bi bilo
ekonomično proizvoditi Sortimente jačih dimenzija, jer bi za njihovu proizvodnju
bilo potrebno veoma dugačko vrijeme proizvodnje, što dokazuju
sve prihodne tabele, a to bi uzrokovalo i veće troškove.
Ako sastojine, koje su zrele za sječu, na tim slabijim bonitetima stojbine
još ne rađaju zdravim i klijavim sjemenom, tada valja ostaviti izvjestan
broj sjemenjaka zbog prirodnog pomlađivanja.
Nakon što su poznate dimenzije traženog najpovoljnijeg trupca, treba
odrediti onu starost sastojine, u kojoj srednje sastojinsko stablo postiže
te dimenzije (u glavnom promjer) 8 . Da se ona može utvrditi, potrebno je
poznavati za svaku pojedinu vrstu drveća debljinu, koju ima srednje sastojinsko
stablo u različitim starostima (debljinski rast) ili prosječni
debljinski prirast u prsnoj visini ili u visini, koja odgovara polovici dužine
najpovoljnijeg trupca. Na temelju tih podataka odredit će se starost
srednjeg sastojinskog stabla ili sastojine, u kojoj ono postiže tražene dimenzije
najpovoljnijeg trupca. Ta je starost jednaka vremenu proizvodnje
ili tehničkoj zrelosti (ophodnji). Tehnička se zrelost po tom zaokružuje
na puni decenij u svrhe uređivanja.
U tako utvrđenoj tehničkoj zrelosti proizvodit će se u sastojinama najveći
postotak stabala, koja će imati odgovarajući promjer. No istovremeno
će se proizvoditi i izvjestan postotak tanjih i debljih stabala od srednjeg
sastojinskog stabla (najpovoljnijeg trupca), jer je raspodjela stabala na
bazi debljnskih stepena (razreda) u regularnim visokim sastojinama binomska.
Ova je činjenica od važnosti, pa je valja imati na umu prilikom
određivanja dimenzija najpovoljnijeg trupca. Naime, ako postoje potrebe
i za trupcima jačih promjera, to će se one moći pokrivati tim jačim
stablima.
Valja istaći, da prema Wiedemannu (31) kod visokih regularnih
sastojina zrelih za sječu otpada na debljinske razrede, koji su za 10 cm
jači od srednjeg sastojinskog stabla, oko 1/3 cjelokupne mase sastojine.
Ovu trećinu cjelokupne mase sastojine čine stabla s mnogo jačim dimenzijama,
nego što se normalno traži u privredi.
Ako je potreba za tim jačim stablima mala, tada bi se njihova proizvodnja
mogla smanjiti, na temelju prijedloga ili postupka H a r 1 é a (7),
što ga je ovaj predložio francuskom šumarstvu.
s Napominjemo, da se prema izjavi .predstavnika naše drvne industrije tnofgu
d'jnas smatrati kao najlboljli ovi prsni ipromjeri stabala s korom: kod hrasta 60 om,
kod bukve 50 can, kod je?« 55 c,m, kod wnrekc 30—35 cm i kod jasena 40 cm.
16