šumsko gospodarstvo

takvo uređenje šumskog gospodarstva, da se uz što manje žrtava proizvode
traženi sortimenti.
U prebornoj se šumi tehnička zrelost osniva na debljini ili promjerima
stabala u visini prsiju (1,3 m). Zbog toga je potrebno odrediti promjer
sječive zrelosti stabala i urediti preborne šume tako, da se postigne
maksimalna proizvodnja stabala ili sortimenatia traženih dimenzija.
Razmotrimo najprije pitanje tehničke zrelosti u visokoj šumi s oplodnom
i golom sječom. Tehnička zrelost u visokoj regularnoj šumi — koja
odgovara danom cilju šumskog gospodarstva u socijalizmu — kretat će
se na boljim bonitetima stojbine u granicama određenim zrelošću proizvodnje
najveće sveukupne drvne mase i zrelošću proizvodnje n a jv
r e d n i j e drvne mase ili najvećeg godišnjeg sirovog prihoda.
Donju će granicu činiti zrelost proizvodnje najveće sveukupne drvne
mase, jer se u socijalističkoj proizvodnji ne bi smjele sjeći sastojine na
boljim bonitetima stojbine prije te zrelosti, kako smo to naprijed istaknuli.
Iznimku bi činile samo izvanredne potrebe i slučajevi.
Gornju bi granicu određivala zrelost proizvodnje najvrednije drvne
mase. No ona ne bi bila u socijalističkoj proizvodnji dostignuta radi
razloga, koje smo naprijed iznijeli. Gornju granicu određivala bi ta zrelost
zbog toga. jer se' do tog vremena mogu na boljim bonitetima stojbine
proizvesti svi prijeko potrebni sortimenti, koje danas treba naša narodna
privreda za podmirenje potreba.
Radi li se o tehničkoj zrelosti (ophodnji) za pojedine vrste drveća
na boljim bonitetima stojbine, tada držimo, da bi se ona — imajući na
umu racionalnu preradu kao i potrebe za različitim sortimentima i kvalitetama
— nalazila kod hrasta i bora bliže zrelosti proizvodnje najvrednije
drvne mase ili bliže gornjoj granici, kod bukve oko sredine između tih
granica, kod jele oko sredine, ali s tendencijom približavanja k zrelosti
proizvodnje najveće drvne mase. a kod smreke bliže zrelosti proizvodnje
najveće sveukupne drvne mase ili bliže donjoj granici, no mogla bi biti
s njome i identična.
Tehničke zrelosti, koje bi se kretale u tim granicama, pružaju potpunu
mogućnost prirodnog pomlađivanja, što je veoma važno za napredno
šumsko gospodarstvo. Dokaz za to daju naprijed navedeni podaci
za zrelosti, koji predstavljaju dulje vrijeme od fizičke zrelosti ili vremena,
kada stabla počinju rađati dobrim sjemenom.
Određivanje tih tehničkih zrelosti (ophodnji) na boljim bonitetima
stojbine za gore navedene vrste drveća valjalo bi ovako provesti:
Ponajprije bi trebalo utvrditi dimenzije najpovoljnijeg trupca (tj. promjer
u sredini bez kore i duljinu) kod svake pojedine vrste drveća uzimajući
kod toga u obzir racionalnu preradu i statističke podatke o dosada
potrebnoj količini različitih drvnih sortimenata kao i procjenjene podatke
o mogućim i potrebnim količinama za budućnost, Određivanje promjera
toga najpovoljnijeg trupca (mogli bismo ga nazvati »industrijski promjer«)
treba provesti na bazi trupaca za furnir, za Ijuštenje i za resonans-drvo
kao i na bazi pilanskih trupaca A/B kakvoće i njihovih procjenjenih količina.
Razumije se, da kod svake vrste drveća ne će doći do izražaja svi
ti sortimenti, Kod hrasta dolaze u obzir samo dimenzije trupaca za
furnir i piljenje, kod bukve dimenzije trupaca za furnir, za Ijuštenje i za
15