šumsko gospodarstvo

S obzirom na izloženo smjela bi se u socijalističkoj proizvodnji na
dobrim bonitetima dozvoliti sječa sastojina prije kulminacije prosječnog
prirasta samo onda, kada to baš zahtjevaju iznimne potrebe i slučajevi.
Došavši do zaključka, da cilj šumskog gospodarstva u socijalimu ne
može biti niti proizvodnja najveće niti proizvodnja najvrednije drvne
mase, nastaje pitanje, koji bi tada bio cilj šumskog gospodarstva u
socijalizmu?
Držimo, da cilj šumskog gospodarstva u -socijalizmu — kako u sadašnjosti
tako i u budućnosti — treba da bude trajno što bolje podmirenje
potreba socijalističke privrede odnosno društva traženim vrstama
drveća i sortimenitiima, a na bazi proizvodnje, koju omogućavaju postojeća
proizvodna sredstva (snage) i prirodne sile.
Taj cilj potpunoma odgovara osnovnom cilju socijalističke privrede.
Njime je obuhvaćena i ekonomska i biološko-tehnička strana šumskog
gospodarstva.
Ekonomska strana šumskoga gospodarstva dolazi u tome cilju do
izražaja u težnji za trajnijim i što boljim podmirivanjem potreba narodne
privrede ili društva potrebnim vrstama drveta i sortimentima; odnosno
ona se očituje u usklađivanju što boljeg podmirivanja potreba s mogućnostima
valjane proizvodnje.
Biološko-tehnička strana šumskog gospodarstva dolazi u ovom cilju
do izražaja u trajnoj proizvodnji potrebnih vrsta drveća i potrebnih sortimenata,
a na temelju mogućnosti, što ih pružaju proizvodna sredstva
(snage) i prirodne sile.
II.
U vezi s danim ciljem šumskog gospodarstva nameće se pitanje, kako
on može da se realizuje.
Realizacija jednog dijela toga cilja — tj. dijela, koji se očituje u
trajnoj proizvodnji potrebnih vrsta drveća na bazi postojećih proizvodnih
sredstava (snaga) i prirodnih sila — pripada biološko-tehničkoj strani
šumskog gospodarstva tj. uzgajanju šuma, te je zbog toga ne ćemo ovdje
razmatrati.
Ostvarenje drugoga dijela danog cilja — tj. dijela, koji u stvari predstavlja
utvrđivanje potrebnog kvantiteta i kvaliteta sortimenata, što ih
najviše potražuje narodna privreda ili društvo za pokriće svojih potreba
— pripada ekonomsko-tehničkoj strani šumskoga gospodarstva ili ekonomici
i uređivanju šuma, te ćemo ga ovdje potanko prikazati.
Utvrđivanje kvantiteta i kvaliteta potrebnih sortimenata ili realizacija
toga drugog dijela danog cilja provodi se na temelju tehničke zrelosti,
jer je ona njegov izraz ili oblik. Zbog toga ćemo u daljnjem izlaganju
razmotriti pitanje tehničke zrelosti za različite vrste drveća kao i za
različite uzgojne ili gospodarske oblike.
U visokoj šumi s oplodnom i golom sječom kaoi i u srednjoj i niskoj
šumi bazira se tehnička zrelost na vremenu. Valja dakle odrediti ono
vrijeme, u kojem će se proizvoditi maksimalna količina traženih sortimenata.
Utvrđeno vrijeme predstavlja u uređivanju šuma tehničku ophodnju.
Na temelju dane tehničke zrelosti odnosno ophodnje treba provesti
14