šumsko gospodarstvo
šumsko gospodarstvo šumsko gospodarstvo
cilj šumskog gospodarstva. Zrelost ili ophodnja, u kojoj se proizvodi drvna masa s najvećom cijenom ili vrijednošću na određenoj šumskoj površini, odgovara ophodnji najvrednijeg godišnjeg prihoda šumskog gospodarstva, koju spominju Guttenberg (6) i Nenadić (19). Tu zrelost određuje vrijeme kulminacije godišnjeg sirovog (bruto) prihoda. Ona se podudara gotovo sasvim sa zrelošću najvećeg godišnjeg čistog prihoda šumskog gospodarstva (ophodnjom najveće »šumske rente«). Između tih dviju zrelosti mala je razlika. Ona nastupa tek onda, kada se provodi umjetno pomlađivanje, jer je uzrokuju kulturni troškovi. No ona je tako malena, da se može zabaciti s teoretskog, a pogotovu s praktičkog stajališta. Na temelju Schwappach ovih financijskih tabela i podataka Spiegela iz 1926. godine (27) izračunali smo zrelost (ophodnju) najvećeg godišnjeg sirovog prihoda šumskog gospodarstva za različite vrste drveća i dobre bonitete stojbine (od I. do III. razreda) 2 . Ona u prosjeku za te bonitete iznosi: kod hrasta 175 god., kod bukve 155 god., kod jele 145 god., kod smreke 125 god. i kod bora 130 god. 3 Za ove izračunane zrelosti može se reći, da vrijede u glavnom i danas, makar su određene na temelju podataka iz 1926. godine. Ovu tvrdnju potkrepljujemo narednim izlaganjem: Činjenica je, da jednom utvrđena i usvojena zrelost ili ophodnja najvećeg godišnjeg (sirovog ili čistog) prihoda nema trajnu vrijednost. Ona se mijenja. No te promjene nisu tako nagle i nisu povezane s velikim odstupanjima od prvotno utvrđene zrelosti, kao što se to napominje u uređivanju šuma [J u d e i c h (9), Guttenberg (6), Š e n š i n (29) i t. d.i. Promjene u vremenu nastupa zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog prihoda mogu nastati: a) zbog promjene boniteta stojbine; b) donekle radi načina njegovanja odnosno proređivanja sastojina; c) od promjena u odnosima ili omjerima (indeksima), u kojima međusobno stoje cijene drvnih sortimenata za istu vrstu drveta. Promjene u bonitetnom razredu utječu kod nekih vrsta drveća malo ili nikako na duljinu vremena, kada nastupa zrelost najvećeg godišnjeg sirovog prihoda, ako se radi o I., II. i III. bonitetnom razredu, koji za tu zrelost jedino i. dolaze u obzir. Tako prema podacima Schwappacha i Spiegela (27) nema uopće razlike u duljini vremena te zrelosti, kad se radi o boru na I. i III. bonitetnom razredu. Ta razlika između I. i III. bonitetnog razreda iznosi kod hrasta i bukve samo 10 godina, a kod smreke 30 godina. Kod smreke je ona najveća. Na slabijim je bonitetnim razredima vrijeme ove zrelosti dulje. Kako se iz ovih podataka vidi, promjene u bonitetnim razredima imaju malen utjecai na duljinu vremena, kada nastupa zrelost najvećeg godišnjeg sirovog prihoda, ako se pusti iz vida smreka. 2 U ovim našim razmatranjiima uzimamo u obzir .podatke od pet bonitetnih razreda stojbine, jer ih toliko- sadrže igoitovo> sve prihodne tabele. Pri tome L. U. i HiL bon. razred smatramo dobrim, IV. slabim, en V. lošim razredom stojbine. 3 Napominjemo, da se u Francuskoj, u kojoj se gospodarenje osniva u glavnom na oipthodnji (zrelosti) najvećeg godišnjeg čistog prihoda, ophodnja u državnim šumama prema P err in u (20) kreće: kod hrasta kitnjalka od 180 do 200 god., kod" •hrasta lužnjaka 150 god., kod bukve 120 do 150 god., kod jele 120 do 150 god., kod' smreke 150 god., kod bora 150 god,, kod ariša 150 do 200 ,god. 8
Što se tiče proređivanja sastojina, i ono donekle utječe na duljinu vremena, kada nastupa zrelost najvećeg godišnjeg sirovog prihoda. Uzr povoljne stojbinske prilike i uz jaku proredu proizvest će se stabla jačih dimenzija odnosno sortimenti s väsolum cijenama ranije. Dokaz za to pružaju prihodne tabele od Wimmenauera (32) i G e h r h a r d t a (4) kao i istraživanja Wiedemann a (31)". Prema tome zbog ranije ili brže proizvodnje jačih i vrednijih stabala trebala bi kulminacija godišnjeg sirovog prihoda da nastupi prije, a ophodnja ili zrelost da bude kraća. Međutim kako je prirast vrijednosti kod jake prorede znatan, to će prema J u d e i c h u (9) kulminacija godišnjeg sirovog prihoda nastupiti ranije tek u slučaju, ako naglo pada prosječni prirast drvne mase. Judeich i Guttenberg(6) ističu, da zrelost najvećeg godišnjeg sirovog i čistog prihoda može znatno produžiti i vrlo slabi prirast vrijednosti, ako naglo ne pada prosječni prirast drvne mase. Pregledamo li prihodne tabele za jaku proredu od Wimmenauera Î Gehrhardta, tada ćemo utvrditi, da padanje prosječnog prirasta drvne mase nije naglo, tako da se i jakim proredama ne će moći znatno utjecati na promjene u > duljini vremena zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog prihoda. Na duljinu ophodnje (ili zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog i čistog prihoda) nemaju utjecaja visine cijena drveta, makar to ističu Judeich, Guttenberg, Šenšim, i dr. One utječu samo na iznos, ali ne i ma vrijeme kulminacije, ako su omjeri (indeksi) medu cijenama drvnih sortimenata iste vrste drveća stalni. Prilikom proučavanja bilanciranja u šumskom gospodarstvu (23) istakli smo, da su ti omjeri stalni, da se oni tokom vremena zapravo slabo mijenjaju za razliku od samih cijena drveta u apsolutnom iznosu. Prema tome će zrelost najvećeg godišnjeg sirovog i čistog prihoda imati i u tom pogledu daleko veću stalnost, nego što joj se pridaje u uređivanju šuma. Ako nastupe znatne promjene između omjera, u kojem stoje cijene drvnih sortimenata iste vrste drveća, tada će nastati i promjene u duljini vremena ophodnje (ili zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog prihoda). Porastu li jedinične cijene tanjih (sitnijih) sortimenata relativno mnogo više nego cijene jačih sortimenata, tada bi i kulminacija sirovog i čistog prihoda imala nastupiti ranije, te bi ophodnja ili zrelost bila kraća, A ako bi stanje bilo obratno, ophodnja ili zrelost bila bi dulja. 4 Prema istra živainjjma Wiedemanna sastojinsko srednje stablo postiže kod jatke prorede prsni promjer, koji je u bukovim i stmirelkovim saistoj'mama jači za 5 cm-, a u borovim sastojina.ma jači za 3 cm mego Ikad umjerene prorede u istim sastojinama. Zbog toga svojstva jake proirede bila je ona osobito zagovarana i 'forsirana po pristašama što većeg rentabiliteta šumskog gospodarstva (Borgmannu, Kiinanzur Griblkowsikom i ,dft), jer je samo jaka proreda u mogućnosti povezati visoki rentaibiîitet i dugačke ophodnje. Međutim prema Wiedemann;« jedina; je slaba strana jafcib proreda, da putem njih nestaju iz gospodarskih jedinica slobodno raspoloživi dijelovi drvne zalihe, koji postoje kod umjerene prorede, a odlično dolaze prilikom izvanrednih potreba. Kod jalke prorede moraju naime, ostati u sastojinama nakoin provedene prorede sva preostala st.abla, aiko se produkcija po kvaliteti i ikvantiteti želi zadržati u naponu i ako se gospodarstvo želi očuvati od osiromašenja u drvnoj zalihi, ddk to nije slučaj s umjerenom praredoim. 9
- Page 1 and 2: sè? y • * POŠTARINA PLAĆENA U
- Page 3 and 4: GLASILO DRUŠTAVA ŠUMARSKIH INŽEN
- Page 5 and 6: akademije nisu bili primani u drža
- Page 7 and 8: ložaj šumarske nastave. Za ostvar
- Page 9: -vrijednost drvne mase proizvesti u
- Page 13 and 14: prosječnog sječivog prirasta, to
- Page 15 and 16: Na temelju ovih izlaganja dolazimo
- Page 17 and 18: takvo uređenje šumskog gospodarst
- Page 19 and 20: osnovi u pogledu borovih šuma bazi
- Page 21 and 22: delokrugu sa inostranim odgovaraju
- Page 23 and 24: Svaka od ove tri faze ima određene
- Page 25 and 26: Sloj zelja: Svojstvene vrste asocij
- Page 27 and 28: Zaključak Staništa Bahofenove top
- Page 29 and 30: Proizvedena sirova smola stimulacij
- Page 31 and 32: TI blizini krečne vode radi neutra
- Page 33 and 34: Dabifji su pokusi vršeni u Lake Ci
- Page 35 and 36: sredstava u različitim lokalnim pr
- Page 37 and 38: Ing. Rikard Striker (Zagreb): LIGNI
- Page 39 and 40: veza sumporaste kiseline i kompleks
- Page 41 and 42: ) Plastične mase iz lignina Sposob
- Page 43 and 44: Kemija se lignina danas nalazi još
- Page 45 and 46: Zašto je prije rata kod nas bilo t
- Page 47 and 48: Također treba napomenuti da je na
- Page 49 and 50: Kako se može od svakog našeg stan
- Page 51 and 52: Prije rata nastojalo se ovoj sadili
- Page 53 and 54: Ta razlika u intenzitetu napada nav
- Page 55 and 56: (Dviut&eite. muesli STRUČNI ISPITI
- Page 57 and 58: Na pismenim ispitima izvučeni su o
- Page 59 and 60: Uredništvo Šumarskog lista započ
cilj <strong>šumsko</strong>g gospodarstva. Zrelost ili ophodnja, u kojoj se proizvodi drvna<br />
masa s najvećom cijenom ili vrijednošću na određenoj <strong>šumsko</strong>j površini,<br />
odgovara ophodnji najvrednijeg godišnjeg prihoda <strong>šumsko</strong>g gospodarstva,<br />
koju spominju Guttenberg (6) i Nenadić (19).<br />
Tu zrelost određuje vrijeme kulminacije godišnjeg sirovog (bruto)<br />
prihoda. Ona se podudara gotovo sasvim sa zrelošću najvećeg godišnjeg<br />
čistog prihoda <strong>šumsko</strong>g gospodarstva (ophodnjom najveće »šumske<br />
rente«). Između tih dviju zrelosti mala je razlika. Ona nastupa tek onda,<br />
kada se provodi umjetno pomlađivanje, jer je uzrokuju kulturni troškovi.<br />
No ona je tako malena, da se može zabaciti s teoretskog, a pogotovu<br />
s praktičkog stajališta.<br />
Na temelju Schwappach ovih financijskih tabela i podataka<br />
Spiegela iz 1926. godine (27) izračunali smo zrelost (ophodnju) najvećeg<br />
godišnjeg sirovog prihoda <strong>šumsko</strong>g gospodarstva za različite vrste<br />
drveća i dobre bonitete stojbine (od I. do III. razreda) 2 . Ona u prosjeku<br />
za te bonitete iznosi: kod hrasta 175 god., kod bukve 155 god., kod jele<br />
145 god., kod smreke 125 god. i kod bora 130 god. 3<br />
Za ove izračunane zrelosti može se reći, da vrijede u glavnom i danas,<br />
makar su određene na temelju podataka iz 1926. godine. Ovu tvrdnju<br />
potkrepljujemo narednim izlaganjem:<br />
Činjenica je, da jednom utvrđena i usvojena zrelost ili ophodnja najvećeg<br />
godišnjeg (sirovog ili čistog) prihoda nema trajnu vrijednost. Ona<br />
se mijenja. No te promjene nisu tako nagle i nisu povezane s velikim<br />
odstupanjima od prvotno utvrđene zrelosti, kao što se to napominje u<br />
uređivanju šuma [J u d e i c h (9), Guttenberg (6), Š e n š i n (29) i t. d.i.<br />
Promjene u vremenu nastupa zrelosti najvećeg godišnjeg sirovog prihoda<br />
mogu nastati: a) zbog promjene boniteta stojbine; b) donekle radi<br />
načina njegovanja odnosno proređivanja sastojina; c) od promjena u odnosima<br />
ili omjerima (indeksima), u kojima međusobno stoje cijene drvnih<br />
sortimenata za istu vrstu drveta.<br />
Promjene u bonitetnom razredu utječu kod nekih vrsta drveća malo<br />
ili nikako na duljinu vremena, kada nastupa zrelost najvećeg godišnjeg<br />
sirovog prihoda, ako se radi o I., II. i III. bonitetnom razredu, koji za tu<br />
zrelost jedino i. dolaze u obzir. Tako prema podacima Schwappacha i<br />
Spiegela (27) nema uopće razlike u duljini vremena te zrelosti, kad se<br />
radi o boru na I. i III. bonitetnom razredu. Ta razlika između I. i III.<br />
bonitetnog razreda iznosi kod hrasta i bukve samo 10 godina, a kod<br />
smreke 30 godina. Kod smreke je ona najveća. Na slabijim je bonitetnim<br />
razredima vrijeme ove zrelosti dulje.<br />
Kako se iz ovih podataka vidi, promjene u bonitetnim razredima<br />
imaju malen utjecai na duljinu vremena, kada nastupa zrelost najvećeg godišnjeg<br />
sirovog prihoda, ako se pusti iz vida smreka.<br />
2 U ovim našim razmatranjiima uzimamo u obzir .podatke od pet bonitetnih<br />
razreda stojbine, jer ih toliko- sadrže igoitovo> sve prihodne tabele. Pri tome L. U. i<br />
HiL bon. razred smatramo dobrim, IV. slabim, en V. lošim razredom stojbine.<br />
3 Napominjemo, da se u Francuskoj, u kojoj se gospodarenje osniva u glavnom<br />
na oipthodnji (zrelosti) najvećeg godišnjeg čistog prihoda, ophodnja u državnim šumama<br />
prema P err in u (20) kreće: kod hrasta kitnjalka od 180 do 200 god., kod"<br />
•hrasta lužnjaka 150 god., kod bukve 120 do 150 god., kod jele 120 do 150 god., kod'<br />
smreke 150 god., kod bora 150 god,, kod ariša 150 do 200 ,god.<br />
8
Change language