Objektiv br. 43.pdf
Objektiv br. 43.pdf Objektiv br. 43.pdf
78<br />zeMlja brojniH nacija<br />obrazovanju, dobroj infrastrukturi te snažnoj<br />integraciji s gospodarstvom SAD-a. Poseban<br />poticaj razvoju trgovine i integraciji s<br />gospodarstvom SAD-a doveo je do ugovora<br />o slobodnoj trgovini iz 1989. koji je 1994.<br />prerastao u NAFTA-u. Snažna gospodarska<br />povezanost ima i negativne posljedice,<br />pa se kriza u SAD-u 2001. i 2002. godine<br />odrazila i na zaustavljanje rasta gospodarstva,<br />porast nezaposlenosti i smanjenje investicija.<br />Toronto je glavni grad provincije Ontario<br />na jezeru Ontario. Ime je dobio od<br />Mohawk riječi „Tkaronto” što u prijevodu<br />znači 'tamo gdje drveće stoji u vodi', a stanovnici<br />Toronta sebe nazivaju Torontonians<br />(engleski), odnosno Torontois (francuski).<br />Toronto je peti najnaseljeniji grad u<br />Sjevernoj Americi, a srce je „Većeg Toronto<br />područja” (GTA), i dio je gušće naseljene<br />regije u Južnom Ontariju poznatoj kao<br />„Zlatna potkovica”, što je dom za 8,1 milijun<br />ljudi – otprilike 25% ukupnog stanovništva<br />Kanade.<br />CN toranj u Torontu je sa svojih 553 metra<br />držao rekord još od 1976. godine, te je<br />više od 30 godina bio najviši samostojeći<br />toranj na svijetu, ali ga je pretekao Burj u<br />Dubaiju. Do samog vrha dolazi se prozirnim<br />liftom iz kojeg se vidi cijeli grad, a u<br />tornju se nalazi kružni restoran proziran<br />sa svih 360 stupnjeva koji se polako vrti<br />oko svoje osi. U ljeto ove godine na CN Tornju<br />se otvorila nova atrakcija – Edgewalk.<br />Radi se o šetalištu bez ograde na visini od<br />356 metara, gdje posjetitelji mogu doslovno<br />visjeti iznad Toronta. Šetalište je široko<br />samo oko metar i pol, a po njemu posjetitelji<br />hodaju u grupama od šest ljudi. Svi posjetitelji<br />moraju proći i analizu daha za alkohol<br />te sa sobom ne smiju imati ništa što<br />bi im moglo ispasti, kako ne bi koga ubili<br />116 katova niže.<br />Kraljevski muzej Ontarija (Royal Ontario<br />Museum-ROM), peti je najveći muzej<br />u Sjevernoj Americi, a sadrži preko 6 milijuna<br />eksponata u 40 galerija i predstavlja<br />najveći kanadski prirodoslovni i muzej<br />svjetske kulture. Poznat je po zbirkama dinosaura,<br />bliskoistočne i afričke, istočnoazijske<br />umjetnosti, europske i kanadske povijesti.<br />Jedna od najvećih shoping atrakcija je<br />Saint Lawrence market koji je započeo s<br />radom 1803. godine, a nudi sve od nakita,<br />antikviteta, odjeće, domaće hrane, kuhinjskih<br />aparata, polovnih ili potpuno novih<br />predmeta iz svih krajeva svijeta. Toronto<br />je grad mnogobrojnih najraznovrsnijih<br />Objektiv 19. prosinca 2011.<br />Niagara ili, u prijevodu s indijanskog, ‘voda koja grmi’<br />kultura koje su se sve našle na Lawrence<br />placu nudeći svoje proizvode. Uz mnogobrojne<br />luksuzne dućane, restorane i kafiće<br />tu su i toplice, bazeni, lunapark, a restorani<br />nude hranu sa svih strana svijeta. Zbog<br />kanadske politike multikulturalnog razvoja,<br />pojedine etničke skupine očuvale su svoj<br />identitet, a često su i naseljene u „kolonijama”<br />u pojedinim područjima ili pojedinim<br />gradskim četvrtima. Kvartovi su odijeljeni<br />po etno kulturama i nazivaju se Chine<br />town, Little Italy, Little India, Jewish center<br />i sl. Destillery District je četvrt koja je<br />nastala 1831. godine i u to vrijeme postala<br />najveći proizvođač alkohola na svijetu.<br />Bazilika Notre Dame u Montrealu<br />Prvi svjetski rat i doba prohibicije zaustavili<br />su proizvodnju koja se nakon toga nastavila<br />sve do 1990. godine kada je cijela četvrt<br />postala lokacija na kojoj se snimilo više<br />od 1700 holivudskih filmova.<br />Jedna od zanimljivosti je i Stadion Sky<br />Dome, prvi stadion s pokretnim krovom.<br />Sjedala su raspoređena na četiri razine, a<br />može primiti do 50 000 gledatelja. Igralište<br />je prekriveno sa 106 umetaka umjetne<br />trave koji su međusobno spojeni patentnim<br />zatvaračem dugim 12,8 km. Toronto<br />je ujedno najsigurniji grad Sjeverne Amerike,<br />s nultom tolerancijom na zločine.<br />montreal Grad države Quebec<br />Montreal je dobio ime po troglavoj planini<br />Mount Royalkoja koja se nalazi nedaleko<br />centra grada, a kojoj je ime dao<br />Jacques Cartier, prvi Europljanin koji se<br />popeo na planinu u čast svoga pokrovitelja<br />King François I. of France. Nakon francuskih<br />doseljenika stoljećima pa sve do danas<br />naseljavale su se različite nacije. Od malog<br />naselja nastala je druga najveća metropola<br />po veličini u Kanadi od kojih polovina govori<br />engleski, a druga polovina francuski<br />jezik. Smatraju ga najkvalitetnijim gradom<br />na svijetu za život zbog kulture, arhitekture,<br />povijesti i ambijenta.<br />Vieux-Montréal povijesni je dio grada u<br />kojem je sačuvana arhitektura i kamene<br />ulice kako bi se zadržao izgled grada iz njegovih<br />najranijih dana. Grad je nastanjen<br />još u 17. stoljeću, a u gradskom dijelu Plateau<br />Mont-Royal, sa svojim šarmom sela<br />istočno od planine Mont-Royal, naselili su<br />se umjetnici. Bazilika Notre Dame, najveličanstvenija<br />crkva u Kanadi, izgrađena je<br />1829. godine u neogotičkom stilu.<br />ottawa glavni grad Kanade<br />Ime grada Ottawa dolazi od Algonquin<br />plemena Odawa, što znači ‘trgovci’. Dana<br />31. prosinca 1857. kraljica Viktorija je kao<br />glavni grad Provincije Kanade (današnji<br />Ontario i Québec) izabrala Ottawu. Iako je<br />danas Ottawa četvrti po veličini grad u Kanadi,<br />u to je vrijeme bila malo naselje koje<br />je bilo znatno udaljeno od velikih kanadskih<br />gradova kao što su Québec i Montréal<br />na istoku, te Kingston i Toronto na zapadu.<br />Ottawa je izabrana kao glavni grad jer je bio<br />jedino značajnije naselje na granici zapadne<br />i istočne Kanade, čime je bio prihvatljiv<br />kompromis za britansku i francusku zajednicu<br />koje su živjele u koloniji. Drugi razlog<br />je bila udaljenost grada od američke grani-<br />ce i izoliranost gustim šumama, što je bilo<br />vrlo važno u to vrijeme nedugo nakon rata<br />sa SAD-om. Prednost Ottawe bila je lakša<br />obrana od mogućih napada, te prometna<br />veza rijekom Ottawom i kanalom Rideau s<br />istokom i zapadom kolonije.<br />Grad se nalazi u južnom dijelu pokrajine<br />Ontario, na rijeci Ottawi koja tvori prirodnu<br />granicu između Ontarija i Québeca.<br />Na drugoj strani rijeke nalazi se susjedni<br />grad Gatineau. Ova dva grada, zajedno<br />s okolnim općinama, čine regiju nacionalne<br />prijestolnice. Ottawa je dvojezično područje<br />u kojem su službeni jezici engleski i<br />francuski. Prema povijesnim dokazima algonkvinski<br />narodi naseljavali su područje<br />rijeke Ottawe gdje su živjeli kao društvo<br />lovaca i sakupljača. Prvi naseljenik u ovom<br />području bio je Philemon Wright iz Massachusettsa,<br />koji je ovdje sa svojom obitelji<br />i radnicima došao 7. ožujka 1800. Zbog<br />velike primjene drveta američkog borovca<br />u brodogradnji i izgradnji namještaja, u<br />ovom području koje je bilo bogato tim drvetom<br />brzo se razvila drvna industrija. To<br />je do 1812., zamijenivši trgovinu krznom,<br />postala najvažnija gospodarska aktivnost<br />na ovom području, a Ottawa važno središte<br />te aktivnosti u Sjevernoj Americi.<br />Za razliku od Toronta ili Montréala,<br />Ottawa nema puno nebodera i visokih<br />zgrada. Najviša zgrada je Place de Ville II.,<br />visoka 112 m, koja je tek malo viša od povijesnog<br />Tornja mira u zgradama parlamenta.<br />Najveće arhitektonske zanimljivosti<br />grada nalaze se u upravnoj četvrti, gdje<br />su zgrade izgrađene u stilu nove britanske<br />gotike. Na Brdu Parlamenta nalazi se kompleks<br />zgrada kanadskog parlamenta koji se<br />sastoji od tri zgrade, dok sredinom dominira<br />„Toranj mira” od 92 metra visine. Na<br />sjevernoj strani središnje zgrade nalazi se<br />Parlamentarna knjižnica, a ispred parlamenta<br />je „stoljetni plamen” koji je upaljen<br />na Novu godinu 1966., za stogodišnjicu Kanadske<br />konfederacije. Stotinjak metara od<br />parlamenta nalazi se Visoki sud Kanade<br />koji zasjeda od 1939. godine. U ovom dijelu<br />grada nalaze se brojni spomenici kanadskim<br />političarima. Istočno od parlamenta<br />je kip kraljice Elizabete II. na konju podignut<br />1977. godine.<br />Godine 1846. posvećena je rimokatolička<br />bazilika katedrala Naše Gospe koja<br />se nalazi istočno od kanala Rideau. To je<br />najstarija crkva u gradu i sjedište nadbiskupa.<br />Poznata djela kanadske umjetnosti<br />izložena su u Nacionalnoj galeriji Kanade,<br />zajedno s primjercima europske i<br />azijske umjetnosti. Zgradu muzeja, poznatu<br />po staklenim kupolama, projektirao je<br />izraelsko-kanadski arhitekt Moše Safdie, a<br />otvorena je 1988. godine. Ovdje su izložena<br />djela poznatih umjetnika kao što su Lucas<br />Cranach Stariji, El Greco, Gustav Klimt,<br />Pablo Picasso i Andy Warhol. Ispred muzeja<br />nalazi se brončani kip u obliku pauka<br />zvan „Maman”, djelo francuske kiparice<br />Louise Bourgeois. Blizu dvorca Laurier u<br />uređenom bivšem željezničkom tunelu nalazi<br />se Muzej suvremene fotografije u kojem<br />se mogu vidjeti djela 150.000 kanadskih<br />umjetnika.<br />Jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija<br />na svijetu zasigurno su Nijagarini vodopadi,<br />koji su nakon Viktorijinih drugi po<br />veličini u svijetu. Nastali su prije otprilike<br />12 500 godina, krajem posljednjeg ledenog<br />doba. Nijagara, što znači ‘voda koja grmi’,<br />naziv je koji su ovom moćnom vodopadu,<br />koji danas predstavlja granicu između SAD<br />i Kanade, dali američki Indijanci. Američki<br />slapovi na istočnoj strani čine ravnu liniju<br />dugu 328 metara, ali zato su za četiri metra<br />Zgrada parlamenta u Ottawi Kanada je jedna od najnenaseljenijih zemalja svijeta<br />viši od kanadskih „Slapova potkovice”. Nijagara<br />je s kanadske strane dublja od visine<br />vodopada. Rijeka je na tom mjestu duboka<br />56, a slap je visok 52 metra. Taj se dio slapa<br />kojim se s litice slijeva oko 90 posto toka Nijagare<br />naziva i kanadskim vodopadom, jer<br />je većim djelom vidljiv s kanadske strane<br />granice. Američki vodopad podijeljen je na<br />dva dijela i manje je impresivan od kanadskog.<br />1893. godine otvorena je prva svjetska<br />hidrocentrala, za čiju je gradnju uvelike zaslužan<br />Nikola Tesla koji ju je osmislio. Godišnje<br />u kanadskom Niagara Fallsu na medeni<br />mjesec i vjenčanje dolazi oko 50 000<br />parova, zbog čega je postao glavni kanadski<br />grad za sklapanje braka. Nijagara Falls u<br />Ontariu mamac je i za ljubitelje kocke. Ulaz<br />je dopušten svima koji imaju više od 19 godina,<br />što je granica punoljetnosti u Kanadi,<br />za razliku od 21 godine u SAD-u.<br />19. prosinca 2011. Objektiv 79
lifestyle<br />80<br />Najbrže do čiste vode<br />AquaSense, proizvod za filtriranje vode koji koristi jedinstvenu tehnologiju<br />PureAdvantage za dvostruko brže filtriranje. Filter ima kapacitet od 150<br />litara vode iz slavine, a<br />za optimalnu iskoristivost<br />treba ga redovito mijenjati<br />(svakih 30 dana). Kako bi<br />se postupak mijenjanja<br />filtera olakšao, napravljen<br />je indikator koji pokazuje<br />kada je vrijeme da se filter<br />zamijeni. Visoka kvaliteta<br />filtracije uklanja nečistoće,<br />kamenac, neugodan miris<br />i loš okus, a elegantan<br />ergonomski dizajn vrča<br />savršeno pristaje u vrata<br />hladnjaka te stane u svaku<br />perilicu posuđa.<br />Usisavač na baterije<br />Usisavače MyMaid iz Gorenja pored<br />brzine i učinkovitosti odlikuju moderni,<br />aerodinamični oblici i atraktivne boje;<br />nude se u crvenoj, crnoj ili srebrnoj<br />boji. Može se upotrebljavati kao ručni<br />usisavač ili kao klasični štapni usisavač<br />s elegantnom ergonomski oblikovanom<br />ručkom koji nudi nekih 20 minuta<br />intenzivnog usisavanja bez dodatnog<br />punjenja i bez kabela. Ovaj dva u jedan<br />proizvod ima i ručni usisavač, koji se<br />jednostavno izvadi iz kućišta za čišćenje<br />kuhinjske radne površine, namještaja i<br />garniture za sjedenje.<br />Objektiv 19. prosinca 2011.<br />Mirisni Božić u Kozmu<br />Sve one koji se nadaju mirisnom Božiću i najdražem parfemu ispod bora<br />Kozmo će posebno razveseliti. Već ovog tjedna veliki je izbor muških i<br />ženskih parfema na velikom popustu, od 20 do 50 %. Stoga ne čekajte<br />zadnji trenutak, izbjegnite gužvu i nervozu i dođite u Kozmo gdje će vas<br />dočekati dobro raspoloženo osoblje spremno da vam pomogne u odluci<br />što pokloniti, a potom i zamotati vaš dar u najljepše božićno ruho.<br />Energija<br />voćnog okusa<br />Energijski napitak Burn<br />donosi inovaciju: energijsko<br />piće pomiješano s džusom.<br />Burn Juiced Energy sadržava<br />čak 21 % voćnog soka,<br />mješavinu marakuje, guave i<br />manga. Burn Juiced Energy<br />dolazi u nesvakidašnjemu<br />pakiranju za energijske<br />napitke. Crna plastična<br />bočica od 0,5 L s čepom<br />pravo je rješenje za one koji<br />vole imati svoj energijski<br />izvor uvijek sa sobom bez<br />bojazni da će to utjecati na<br />njihov energijski potencijal.<br />Ana Miščević<br />Stavros
- Page 1: 19. prosinca 2011. • Broj 43 •
- Page 4 and 5: 4<br />hrvatska<br />14 dana<br />S
- Page 6 and 7: 8<br />zaustavljeni zaustavljeni tr
- Page 8 and 9: 12<br />kukuriku koalicija<br />Jav
- Page 10 and 11: 14<br />kukuriku Prvi Potezi<br />l
- Page 12 and 13: 16<br />Gubitnici idu dalje<br />Ja
- Page 14 and 15: ibanje<br />klasni rat i javna<br /
- Page 16 and 17: 22<br />slOM javnog medija<br />sto
- Page 18: 26<br />slOM javnog medija<br />Hrv
- Page 21 and 22: 30<br />eGida se feum zzriure<br />
- Page 23 and 24: 34<br />eGida se feum zzriure<br />
- Page 25: 38<br />hrvatski Mediji ideološki
- Page 28 and 29: portfolio<br />kutiJe šibica, cikl
- Page 30: 46<br />ManiPulacijaMa do besPravni
- Page 33: 50<br />PrOPast Hac-a<br />naderovi
- Page 36 and 37: eurOzOna zakulisne igre<br />Agenci
- Page 38 and 39: 58<br />svijet<br />14 dana<br />Pu
- Page 40 and 41: 62<br />kOsOvO oPet trn u srPskom o
- Page 42 and 43: 64<br />seks u visokoj Politici<br
- Page 44 and 45: kulturoskoP<br />128. bitna enkripc
- Page 46 and 47: 72<br />Glazba sviH Pravaca i žanr
- Page 48 and 49: scena<br />74<br />Saša Kopljar sa
- Page 53: 82<br />točka na<br />dobrodošli
78<<strong>br</strong> />
zeMlja <strong>br</strong>ojniH nacija<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>azovanju, do<strong>br</strong>oj infrastrukturi te snažnoj<<strong>br</strong> />
integraciji s gospodarstvom SAD-a. Poseban<<strong>br</strong> />
poticaj razvoju trgovine i integraciji s<<strong>br</strong> />
gospodarstvom SAD-a doveo je do ugovora<<strong>br</strong> />
o slobodnoj trgovini iz 1989. koji je 1994.<<strong>br</strong> />
prerastao u NAFTA-u. Snažna gospodarska<<strong>br</strong> />
povezanost ima i negativne posljedice,<<strong>br</strong> />
pa se kriza u SAD-u 2001. i 2002. godine<<strong>br</strong> />
odrazila i na zaustavljanje rasta gospodarstva,<<strong>br</strong> />
porast nezaposlenosti i smanjenje investicija.<<strong>br</strong> />
Toronto je glavni grad provincije Ontario<<strong>br</strong> />
na jezeru Ontario. Ime je dobio od<<strong>br</strong> />
Mohawk riječi „Tkaronto” što u prijevodu<<strong>br</strong> />
znači 'tamo gdje drveće stoji u vodi', a stanovnici<<strong>br</strong> />
Toronta sebe nazivaju Torontonians<<strong>br</strong> />
(engleski), odnosno Torontois (francuski).<<strong>br</strong> />
Toronto je peti najnaseljeniji grad u<<strong>br</strong> />
Sjevernoj Americi, a srce je „Većeg Toronto<<strong>br</strong> />
područja” (GTA), i dio je gušće naseljene<<strong>br</strong> />
regije u Južnom Ontariju poznatoj kao<<strong>br</strong> />
„Zlatna potkovica”, što je dom za 8,1 milijun<<strong>br</strong> />
ljudi – otprilike 25% ukupnog stanovništva<<strong>br</strong> />
Kanade.<<strong>br</strong> />
CN toranj u Torontu je sa svojih 553 metra<<strong>br</strong> />
držao rekord još od 1976. godine, te je<<strong>br</strong> />
više od 30 godina bio najviši samostojeći<<strong>br</strong> />
toranj na svijetu, ali ga je pretekao Burj u<<strong>br</strong> />
Dubaiju. Do samog vrha dolazi se prozirnim<<strong>br</strong> />
liftom iz kojeg se vidi cijeli grad, a u<<strong>br</strong> />
tornju se nalazi kružni restoran proziran<<strong>br</strong> />
sa svih 360 stupnjeva koji se polako vrti<<strong>br</strong> />
oko svoje osi. U ljeto ove godine na CN Tornju<<strong>br</strong> />
se otvorila nova atrakcija – Edgewalk.<<strong>br</strong> />
Radi se o šetalištu bez ograde na visini od<<strong>br</strong> />
356 metara, gdje posjetitelji mogu doslovno<<strong>br</strong> />
visjeti iznad Toronta. Šetalište je široko<<strong>br</strong> />
samo oko metar i pol, a po njemu posjetitelji<<strong>br</strong> />
hodaju u grupama od šest ljudi. Svi posjetitelji<<strong>br</strong> />
moraju proći i analizu daha za alkohol<<strong>br</strong> />
te sa sobom ne smiju imati ništa što<<strong>br</strong> />
bi im moglo ispasti, kako ne bi koga ubili<<strong>br</strong> />
116 katova niže.<<strong>br</strong> />
Kraljevski muzej Ontarija (Royal Ontario<<strong>br</strong> />
Museum-ROM), peti je najveći muzej<<strong>br</strong> />
u Sjevernoj Americi, a sadrži preko 6 milijuna<<strong>br</strong> />
eksponata u 40 galerija i predstavlja<<strong>br</strong> />
najveći kanadski prirodoslovni i muzej<<strong>br</strong> />
svjetske kulture. Poznat je po zbirkama dinosaura,<<strong>br</strong> />
bliskoistočne i afričke, istočnoazijske<<strong>br</strong> />
umjetnosti, europske i kanadske povijesti.<<strong>br</strong> />
Jedna od najvećih shoping atrakcija je<<strong>br</strong> />
Saint Lawrence market koji je započeo s<<strong>br</strong> />
radom 1803. godine, a nudi sve od nakita,<<strong>br</strong> />
antikviteta, odjeće, domaće hrane, kuhinjskih<<strong>br</strong> />
aparata, polovnih ili potpuno novih<<strong>br</strong> />
predmeta iz svih krajeva svijeta. Toronto<<strong>br</strong> />
je grad mnogo<strong>br</strong>ojnih najraznovrsnijih<<strong>br</strong> />
<strong>Objektiv</strong> 19. prosinca 2011.<<strong>br</strong> />
Niagara ili, u prijevodu s indijanskog, ‘voda koja grmi’<<strong>br</strong> />
kultura koje su se sve našle na Lawrence<<strong>br</strong> />
placu nudeći svoje proizvode. Uz mnogo<strong>br</strong>ojne<<strong>br</strong> />
luksuzne dućane, restorane i kafiće<<strong>br</strong> />
tu su i toplice, bazeni, lunapark, a restorani<<strong>br</strong> />
nude hranu sa svih strana svijeta. Zbog<<strong>br</strong> />
kanadske politike multikulturalnog razvoja,<<strong>br</strong> />
pojedine etničke skupine očuvale su svoj<<strong>br</strong> />
identitet, a često su i naseljene u „kolonijama”<<strong>br</strong> />
u pojedinim područjima ili pojedinim<<strong>br</strong> />
gradskim četvrtima. Kvartovi su odijeljeni<<strong>br</strong> />
po etno kulturama i nazivaju se Chine<<strong>br</strong> />
town, Little Italy, Little India, Jewish center<<strong>br</strong> />
i sl. Destillery District je četvrt koja je<<strong>br</strong> />
nastala 1831. godine i u to vrijeme postala<<strong>br</strong> />
najveći proizvođač alkohola na svijetu.<<strong>br</strong> />
Bazilika Notre Dame u Montrealu<<strong>br</strong> />
Prvi svjetski rat i doba prohibicije zaustavili<<strong>br</strong> />
su proizvodnju koja se nakon toga nastavila<<strong>br</strong> />
sve do 1990. godine kada je cijela četvrt<<strong>br</strong> />
postala lokacija na kojoj se snimilo više<<strong>br</strong> />
od 1700 holivudskih filmova.<<strong>br</strong> />
Jedna od zanimljivosti je i Stadion Sky<<strong>br</strong> />
Dome, prvi stadion s pokretnim krovom.<<strong>br</strong> />
Sjedala su raspoređena na četiri razine, a<<strong>br</strong> />
može primiti do 50 000 gledatelja. Igralište<<strong>br</strong> />
je prekriveno sa 106 umetaka umjetne<<strong>br</strong> />
trave koji su međusobno spojeni patentnim<<strong>br</strong> />
zatvaračem dugim 12,8 km. Toronto<<strong>br</strong> />
je ujedno najsigurniji grad Sjeverne Amerike,<<strong>br</strong> />
s nultom tolerancijom na zločine.<<strong>br</strong> />
montreal Grad države Quebec<<strong>br</strong> />
Montreal je dobio ime po troglavoj planini<<strong>br</strong> />
Mount Royalkoja koja se nalazi nedaleko<<strong>br</strong> />
centra grada, a kojoj je ime dao<<strong>br</strong> />
Jacques Cartier, prvi Europljanin koji se<<strong>br</strong> />
popeo na planinu u čast svoga pokrovitelja<<strong>br</strong> />
King François I. of France. Nakon francuskih<<strong>br</strong> />
doseljenika stoljećima pa sve do danas<<strong>br</strong> />
naseljavale su se različite nacije. Od malog<<strong>br</strong> />
naselja nastala je druga najveća metropola<<strong>br</strong> />
po veličini u Kanadi od kojih polovina govori<<strong>br</strong> />
engleski, a druga polovina francuski<<strong>br</strong> />
jezik. Smatraju ga najkvalitetnijim gradom<<strong>br</strong> />
na svijetu za život zbog kulture, arhitekture,<<strong>br</strong> />
povijesti i ambijenta.<<strong>br</strong> />
Vieux-Montréal povijesni je dio grada u<<strong>br</strong> />
kojem je sačuvana arhitektura i kamene<<strong>br</strong> />
ulice kako bi se zadržao izgled grada iz njegovih<<strong>br</strong> />
najranijih dana. Grad je nastanjen<<strong>br</strong> />
još u 17. stoljeću, a u gradskom dijelu Plateau<<strong>br</strong> />
Mont-Royal, sa svojim šarmom sela<<strong>br</strong> />
istočno od planine Mont-Royal, naselili su<<strong>br</strong> />
se umjetnici. Bazilika Notre Dame, najveličanstvenija<<strong>br</strong> />
crkva u Kanadi, izgrađena je<<strong>br</strong> />
1829. godine u neogotičkom stilu.<<strong>br</strong> />
ottawa glavni grad Kanade<<strong>br</strong> />
Ime grada Ottawa dolazi od Algonquin<<strong>br</strong> />
plemena Odawa, što znači ‘trgovci’. Dana<<strong>br</strong> />
31. prosinca 1857. kraljica Viktorija je kao<<strong>br</strong> />
glavni grad Provincije Kanade (današnji<<strong>br</strong> />
Ontario i Québec) iza<strong>br</strong>ala Ottawu. Iako je<<strong>br</strong> />
danas Ottawa četvrti po veličini grad u Kanadi,<<strong>br</strong> />
u to je vrijeme bila malo naselje koje<<strong>br</strong> />
je bilo znatno udaljeno od velikih kanadskih<<strong>br</strong> />
gradova kao što su Québec i Montréal<<strong>br</strong> />
na istoku, te Kingston i Toronto na zapadu.<<strong>br</strong> />
Ottawa je iza<strong>br</strong>ana kao glavni grad jer je bio<<strong>br</strong> />
jedino značajnije naselje na granici zapadne<<strong>br</strong> />
i istočne Kanade, čime je bio prihvatljiv<<strong>br</strong> />
kompromis za <strong>br</strong>itansku i francusku zajednicu<<strong>br</strong> />
koje su živjele u koloniji. Drugi razlog<<strong>br</strong> />
je bila udaljenost grada od američke grani-<<strong>br</strong> />
ce i izoliranost gustim šumama, što je bilo<<strong>br</strong> />
vrlo važno u to vrijeme nedugo nakon rata<<strong>br</strong> />
sa SAD-om. Prednost Ottawe bila je lakša<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>ana od mogućih napada, te prometna<<strong>br</strong> />
veza rijekom Ottawom i kanalom Rideau s<<strong>br</strong> />
istokom i zapadom kolonije.<<strong>br</strong> />
Grad se nalazi u južnom dijelu pokrajine<<strong>br</strong> />
Ontario, na rijeci Ottawi koja tvori prirodnu<<strong>br</strong> />
granicu između Ontarija i Québeca.<<strong>br</strong> />
Na drugoj strani rijeke nalazi se susjedni<<strong>br</strong> />
grad Gatineau. Ova dva grada, zajedno<<strong>br</strong> />
s okolnim općinama, čine regiju nacionalne<<strong>br</strong> />
prijestolnice. Ottawa je dvojezično područje<<strong>br</strong> />
u kojem su službeni jezici engleski i<<strong>br</strong> />
francuski. Prema povijesnim dokazima algonkvinski<<strong>br</strong> />
narodi naseljavali su područje<<strong>br</strong> />
rijeke Ottawe gdje su živjeli kao društvo<<strong>br</strong> />
lovaca i sakupljača. Prvi naseljenik u ovom<<strong>br</strong> />
području bio je Philemon Wright iz Massachusettsa,<<strong>br</strong> />
koji je ovdje sa svojom obitelji<<strong>br</strong> />
i radnicima došao 7. ožujka 1800. Zbog<<strong>br</strong> />
velike primjene drveta američkog borovca<<strong>br</strong> />
u <strong>br</strong>odogradnji i izgradnji namještaja, u<<strong>br</strong> />
ovom području koje je bilo bogato tim drvetom<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>zo se razvila drvna industrija. To<<strong>br</strong> />
je do 1812., zamijenivši trgovinu krznom,<<strong>br</strong> />
postala najvažnija gospodarska aktivnost<<strong>br</strong> />
na ovom području, a Ottawa važno središte<<strong>br</strong> />
te aktivnosti u Sjevernoj Americi.<<strong>br</strong> />
Za razliku od Toronta ili Montréala,<<strong>br</strong> />
Ottawa nema puno nebodera i visokih<<strong>br</strong> />
zgrada. Najviša zgrada je Place de Ville II.,<<strong>br</strong> />
visoka 112 m, koja je tek malo viša od povijesnog<<strong>br</strong> />
Tornja mira u zgradama parlamenta.<<strong>br</strong> />
Najveće arhitektonske zanimljivosti<<strong>br</strong> />
grada nalaze se u upravnoj četvrti, gdje<<strong>br</strong> />
su zgrade izgrađene u stilu nove <strong>br</strong>itanske<<strong>br</strong> />
gotike. Na Brdu Parlamenta nalazi se kompleks<<strong>br</strong> />
zgrada kanadskog parlamenta koji se<<strong>br</strong> />
sastoji od tri zgrade, dok sredinom dominira<<strong>br</strong> />
„Toranj mira” od 92 metra visine. Na<<strong>br</strong> />
sjevernoj strani središnje zgrade nalazi se<<strong>br</strong> />
Parlamentarna knjižnica, a ispred parlamenta<<strong>br</strong> />
je „stoljetni plamen” koji je upaljen<<strong>br</strong> />
na Novu godinu 1966., za stogodišnjicu Kanadske<<strong>br</strong> />
konfederacije. Stotinjak metara od<<strong>br</strong> />
parlamenta nalazi se Visoki sud Kanade<<strong>br</strong> />
koji zasjeda od 1939. godine. U ovom dijelu<<strong>br</strong> />
grada nalaze se <strong>br</strong>ojni spomenici kanadskim<<strong>br</strong> />
političarima. Istočno od parlamenta<<strong>br</strong> />
je kip kraljice Elizabete II. na konju podignut<<strong>br</strong> />
1977. godine.<<strong>br</strong> />
Godine 1846. posvećena je rimokatolička<<strong>br</strong> />
bazilika katedrala Naše Gospe koja<<strong>br</strong> />
se nalazi istočno od kanala Rideau. To je<<strong>br</strong> />
najstarija crkva u gradu i sjedište nadbiskupa.<<strong>br</strong> />
Poznata djela kanadske umjetnosti<<strong>br</strong> />
izložena su u Nacionalnoj galeriji Kanade,<<strong>br</strong> />
zajedno s primjercima europske i<<strong>br</strong> />
azijske umjetnosti. Zgradu muzeja, poznatu<<strong>br</strong> />
po staklenim kupolama, projektirao je<<strong>br</strong> />
izraelsko-kanadski arhitekt Moše Safdie, a<<strong>br</strong> />
otvorena je 1988. godine. Ovdje su izložena<<strong>br</strong> />
djela poznatih umjetnika kao što su Lucas<<strong>br</strong> />
Cranach Stariji, El Greco, Gustav Klimt,<<strong>br</strong> />
Pablo Picasso i Andy Warhol. Ispred muzeja<<strong>br</strong> />
nalazi se <strong>br</strong>ončani kip u obliku pauka<<strong>br</strong> />
zvan „Maman”, djelo francuske kiparice<<strong>br</strong> />
Louise Bourgeois. Blizu dvorca Laurier u<<strong>br</strong> />
uređenom bivšem željezničkom tunelu nalazi<<strong>br</strong> />
se Muzej suvremene fotografije u kojem<<strong>br</strong> />
se mogu vidjeti djela 150.000 kanadskih<<strong>br</strong> />
umjetnika.<<strong>br</strong> />
Jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija<<strong>br</strong> />
na svijetu zasigurno su Nijagarini vodopadi,<<strong>br</strong> />
koji su nakon Viktorijinih drugi po<<strong>br</strong> />
veličini u svijetu. Nastali su prije otprilike<<strong>br</strong> />
12 500 godina, krajem posljednjeg ledenog<<strong>br</strong> />
doba. Nijagara, što znači ‘voda koja grmi’,<<strong>br</strong> />
naziv je koji su ovom moćnom vodopadu,<<strong>br</strong> />
koji danas predstavlja granicu između SAD<<strong>br</strong> />
i Kanade, dali američki Indijanci. Američki<<strong>br</strong> />
slapovi na istočnoj strani čine ravnu liniju<<strong>br</strong> />
dugu 328 metara, ali zato su za četiri metra<<strong>br</strong> />
Zgrada parlamenta u Ottawi Kanada je jedna od najnenaseljenijih zemalja svijeta<<strong>br</strong> />
viši od kanadskih „Slapova potkovice”. Nijagara<<strong>br</strong> />
je s kanadske strane dublja od visine<<strong>br</strong> />
vodopada. Rijeka je na tom mjestu duboka<<strong>br</strong> />
56, a slap je visok 52 metra. Taj se dio slapa<<strong>br</strong> />
kojim se s litice slijeva oko 90 posto toka Nijagare<<strong>br</strong> />
naziva i kanadskim vodopadom, jer<<strong>br</strong> />
je većim djelom vidljiv s kanadske strane<<strong>br</strong> />
granice. Američki vodopad podijeljen je na<<strong>br</strong> />
dva dijela i manje je impresivan od kanadskog.<<strong>br</strong> />
1893. godine otvorena je prva svjetska<<strong>br</strong> />
hidrocentrala, za čiju je gradnju uvelike zaslužan<<strong>br</strong> />
Nikola Tesla koji ju je osmislio. Godišnje<<strong>br</strong> />
u kanadskom Niagara Fallsu na medeni<<strong>br</strong> />
mjesec i vjenčanje dolazi oko 50 000<<strong>br</strong> />
parova, zbog čega je postao glavni kanadski<<strong>br</strong> />
grad za sklapanje <strong>br</strong>aka. Nijagara Falls u<<strong>br</strong> />
Ontariu mamac je i za ljubitelje kocke. Ulaz<<strong>br</strong> />
je dopušten svima koji imaju više od 19 godina,<<strong>br</strong> />
što je granica punoljetnosti u Kanadi,<<strong>br</strong> />
za razliku od 21 godine u SAD-u.<<strong>br</strong> />
19. prosinca 2011. <strong>Objektiv</strong> 79