Objektiv br. 43.pdf

70<br />
Glazba sviH Pravaca i žanrova<br />
Piše: emir fulurija<br />
snimke: PiXsell<br />
Hrvatska vjerojatno nikada<br />
neće dostići europske zemlje<br />
u pitanjima gospodarstva,<br />
teško ćemo i našu<br />
glavnu prednost – turizam<br />
– podići na nivo kakav možemo pronaći u<br />
Europi, dok se prema istom ponašamo isključivo<br />
kao sredstvu brze zarade, a nećemo<br />
lako sustići zemlje u koje se volimo ugledati i<br />
po različitim drugim društvenim segmentima.<br />
Međutim, godina koja je na izmaku potvrdila<br />
je konačno pozicioniranje Hrvatske<br />
kao države u kojoj se organizira mnoštvo zanimljivih<br />
glazbenih događanja. Lijepa Naša<br />
je na glazbenoj karti Europe postala reprezentativna<br />
destinacija koju ne zaobilaze poznati<br />
izvođači na svojim velikim turnejama.<br />
Svi glazbeni zaljubljenici najrazličitijih žanrova<br />
praktično su tijekom cijele godine imali<br />
priliku gledati zanimljive koncerte izvođača<br />
za čije su nastupe sve donedavno morali<br />
„potezati” do Njemačke, Austrije ili Italije, pa<br />
čak i Slovenije ili Srbije. Sada se pak redovito<br />
događa da se na zagrebačkim koncertima,<br />
jer se ipak glavnina koncertnog programa<br />
događa u glavnome hrvatskom gradu, viđaju<br />
posjetitelji pristigli s lokacija na koje su hrvatski<br />
glazbeni zaljubljenici donedavno hodočastili.<br />
rukomet spasio glazbu<br />
Nekoliko je stvari zaslužno za buđenje<br />
hrvatske glazbene scene. Prije svega tu je<br />
infrastruktura. Zahvaljujući Svjetskom rukometnom<br />
prvenstvu Zagreb je napokon<br />
dobio dvoranu koja može primiti i 20 tisuća<br />
ljudi na koncertima. Zahvaljujući i tehničkim<br />
uvjetima koje Arena Zagreb puno bolje<br />
može zadovoljiti od, primjerice, Doma<br />
športova, nije ni čudno da su u Areni tijekom<br />
2011. svirali Roger Waters, George<br />
Michael, Sade, Tom Waits i Rammstein.<br />
Oni su samo neki od izvođača u čijim smo<br />
koncertima ove godine mogli uživati, a koji<br />
gotovo sigurno ne bi svirali u Hrvatskoj da<br />
nije Arene, jedine dvorane u Zagrebu koja<br />
zadovoljava sve tražene tehničke uvjete za<br />
velike show koncerte.<br />
Što se infrastrukture tiče, velika stvar<br />
se za glazbenu scenu dogodila i preuzimanjem<br />
Tvornice kulture u ruke nove uprave.<br />
Novi ljudi su u Tvornicu privukli organizatore<br />
koji su godinama radili u ipak neadekvatnim<br />
prostorima (KSET, SC), a već u<br />
prvih par mjeseci nova je Tvornica ponudila<br />
na desetke koncerata, kako domaćih<br />
Objektiv 19. prosinca 2011.<br />
„Kada neki američki bend odluči<br />
napraviti europsku turneju, oni svojem<br />
manadžeru kažu kako bi svirali 20<br />
ili 30 koncerata. Njih uglavnom ne<br />
zanima gdje će se koncerti održati”,<br />
objašnjava Mate Škugor<br />
koncertni boom u<br />
HrvatskoJ<br />
tako i svjetskih izvođača različitih glazbenih<br />
usmjerenja. Tehnički uvjeti u ovom klubu,<br />
ponajprije oni vezani uz superkvalitetan<br />
razglas, doveli su i one „manje” koncerte do<br />
visokog nivoa kojeg će publika uvijek pozdraviti.<br />
Druga važna stvar za koncertni boom je<br />
sazrijevanje i pozicioniranje hrvatskih organizatora<br />
i promotora u svijetu. Mnogi<br />
misle kako je za „dovođenje” glazbenika potrebno<br />
samo ispoštovati financijske i druge<br />
uvjete koje menadžeri traže. Ljudi nisu ni<br />
svjesni da često hrvatski organizatori nisu<br />
ni u mogućnosti doći u poziciju da uopće<br />
pregovaraju o nekom koncertu.<br />
„Kada, recimo, neki američki bend odluči<br />
napraviti europsku turneju, oni svojem<br />
menadžeru kažu kako bi svirali 20 ili 30<br />
koncerata. Njih uglavnom ne zanima gdje<br />
će se koncerti održati, a u takvoj situaciji<br />
menadžer će te koncerte prvo ponuditi ljudima<br />
s kojima godinama surađuje i za koje<br />
zna da će organizacija biti na nivou”, objašnjava<br />
nam Mate Škugor, jedan od u posljednje<br />
vrijeme eksponiranijih organizatora u<br />
Hrvatskoj. Bilo je potrebno dugo vremena<br />
da domaći organizatori zadobiju povjerenje<br />
stranih menadžera, a tome u prilog<br />
nam nije išla činjenica da su se jedno vrijeme<br />
koncerti učestalo otkazivali upravo s<br />
„naše” strane. U posljednje vrijeme to se ne<br />
događa pa su sve češći nastupi i „recentnijih”<br />
izvođača koji su donedavno uglavnom<br />
zaobilazili Hrvatsku.<br />
probudio se lisinski<br />
Veliku ulogu u buđenju koncertne scene,<br />
što se tiče klasične glazbe, odigralo je<br />
i novo vodstvo Koncertne dvorane Vatroslav<br />
Lisinski na čelu s Draženom Siriščevićem.<br />
Nakon što je riješio problem s azbestom,<br />
bivši tv-voditelj i osoba koja je<br />
svojom ljubavlju prema glazbi natjerala<br />
mnoge neupućene da željno iščekuju „Operu<br />
Box”, kreirao je zanimljivu sezonu koja<br />
Lisinskom vraća sjaj koja je ova prijestolnica<br />
klasične glazbe s vremenom ipak izgubila.<br />
Ivo Pogorelić, Stjepan Hauser i Luka<br />
Šulić, Itamar Golan, Aleksej Igudesman<br />
i Hyung-ki Joo samo su neki od izvođača<br />
koji su tijekom 2011. nastupili u Lisinskom,<br />
a napokon su se vrata Lisinskog u većem<br />
obimu otvorila i za jazz ili etno glazbu, ali i<br />
druge kulturne manifestacije za koje u Lisinskom<br />
svakako ima mjesta.<br />
Iako to većina domaćih stručnjaka neće<br />
rado priznati, veliku je ulogu za ponovno<br />
pozicioniranje Hrvatske u svijetu klasične<br />
glazbe imao dubrovački festival Julian<br />
19. prosinca 2011. Objektiv 71