Objektiv br. 43.pdf

56<br />
eurOzOna zakulisne igre<br />
pi, najavivši da će ponovno procijeniti kreditni<br />
rizik svih zemalja eurozone u prvom<br />
tromjesečju 2012. Tu je odluku Moody's<br />
obrazložio „nedorečenim mjerama za rješavanje<br />
dužničke krize s proteklog summita.”<br />
Prema očekivanju, a možda i po željama<br />
spomenutih agencija i njihovih saveznika iz<br />
anglosaksonske politike i ulagačkih fondova,<br />
europske su burze nastavile klizati, zajedno<br />
s eurom.<br />
Moody's je ove godine već spustio kreditni<br />
rejting nekoliko država. Tijekom 2011.<br />
Irskoj je skresan rejting za dva stupnja, na<br />
Baa3, proglasivši njene državne obveznice<br />
vrlo riskantnima i stoga nepoželjnima za<br />
kupnju i posjedovanje. Agencija je, također,<br />
srušila rejting i Portugalu i Grčkoj. Portugalu<br />
je rejting srušen početkom godine sa A1<br />
na A3 nakon što je Moody's izrazio zabrinutost<br />
zbog predviđenog slabog rasta njegova<br />
gospodarstva u nekoliko idućih godina,<br />
a Grčkoj je nakon ponovnog razmatranja<br />
rejting smanjen na B1 unatoč prosvjedima<br />
grčke vlade.<br />
namjerno podrivanje eurozone?<br />
Tko su agencije za kreditni rejting? Veliku<br />
trojku čine Moody's, Standard and<br />
Poor's i Fitch.<br />
Te su tri anglosaksonske agencije život<br />
počele kao male savjetodavne kompanije,<br />
da bi u prošlom stoljeću postale glavni arbitri<br />
na kreditnom tržištu. Agencije u vrlo velikoj<br />
mjeri određuju koje kompanije i države<br />
mogu posuditi novac na tržištu kapitala<br />
i po kojoj cijeni. Njihova je nominalna uloga<br />
procjenjivanje vjerojatnosti da će dužnik<br />
moći vratiti svoje dugove i hoće li biti sposoban<br />
plasirati ta sredstva na sekundarno tržište.<br />
To znači da agencije za rangiranje, bar<br />
u teoriji, pomažu procijeniti pravednu cijenu<br />
kredita, to jest kamatu koja bi se trebala<br />
zaračunati na kredit.<br />
Istina je da sporazum postignut na summitu<br />
između 23 članice Unije, uz vjerojatno<br />
priključenje još tri, nije uvjerljiv. Ne sadrži<br />
nikakve poticajne i razvojne mjere<br />
već samo golo odricanje i stezanje remena<br />
po njemačkoj recepturi. No, agencije nisu<br />
slučajno izabrale vrijeme svojih zloslutnih<br />
objava baš uoči i nakon summita, koji je trebao<br />
donekle smiriti duhove ulagača i odgovoriti<br />
ih od rasprodaje vrijednosnih papira.<br />
Gubitak rejtinga ili njegovo smanjenje<br />
može imati koban efekt na mogućnost države<br />
ili banke da posudi novac na tržištu.<br />
Kad neka od tri vodeće svjetske agencije za<br />
rejting iznese negativne procjene, čini mnogo<br />
više od upozoravanja na možda postojeći<br />
Objektiv 19. prosinca 2011.<br />
ŠTO JE RIJEŠENO NA EU summitu U VEZI S DUŽNIČKOM KRIZOM?<br />
dogovorili se da će se možda dogovoriti<br />
Piše: tomislav biŠĆan<br />
Već smo toliko puta dolazili na<br />
vjenčanje da se bojimo da se mladoženja<br />
opet neće pojaviti – izjavio<br />
je jedan američki ekonomski strateg<br />
prije EU summita održanog 9. prosinca<br />
u Bruxellesu, na kojem su europski lideri<br />
trebali odlučiti o novim mjerama za suzbijanje<br />
dužničke krize u Europi. Njegov<br />
strah pokazao se opravdanim – mladoženja<br />
se doista nije pojavio. Ulagači,<br />
mlada koja je još jednom ostavljena<br />
pred oltarom, s bolnim su izrazom lica<br />
primili poraznu činjenicu da su se vladari<br />
ekonomskog života i smrti s još jednog<br />
sastanka vratili s neslužbenom porukom<br />
„dogovorili smo se da ćemo se dogovoriti”.<br />
Koliko su stvari loše možda najbolje opisuje<br />
činjenica da je njemačka kancelarka<br />
Angela Merkel sve više počela zvučati<br />
kao bivša hrvatska premijerka Jadranka<br />
Kosor dok brani HDZ od optužbi za očiti<br />
kriminal. Merkel svojim izjavama pak pokušava<br />
skriti očite probleme. „Uvjerena<br />
sam, budemo li imali potrebno strpljenje<br />
i ustrajnost, ako ne dopustimo da nas<br />
padovi obeshrabre, budemo li stalno napredovali<br />
prema fiskalnoj i stabilnoj uniji,<br />
zapravo ako dovršimo gospodarsku i<br />
monetarnu uniju... Tada ćemo ostvariti cilj<br />
koji sam uvijek isticala od početka krize.<br />
I tada ne samo da će Europa prevladati<br />
krizu, Europa će iz nje izaći snažnija nego<br />
što je u nju ušla”, pokušala je Merkel<br />
izjavama mlatiti mrtvog konja – tržišta<br />
umorna od ovakvih poruka.<br />
A svjetska su tržišta ovih dana doista<br />
nezahtjevna publika. Koliko im malo treba<br />
za optimizam dokazuje činjenica da<br />
su na svjetskim burzama cijene dionica<br />
samo tjedan prije održavanja summita<br />
zabilježile najveći tjedni rast od 2009.<br />
godine. Da im europski lideri mogu optimizam<br />
ubiti jednakom brzinom kojom ga<br />
mogu podići najavom summita, pokazalo<br />
se samo dan nakon završetka maratonskog<br />
sastanka, kada su tržišta potonula.<br />
Ponašanje tržišta u ovakvim situacijama<br />
možda je najbolje opisao američki<br />
profesor ekonomije i povijesti na Duke<br />
Universityju, kazavši kako „tržišta vole brze<br />
popravke i nemaju strpljenja za dugačke<br />
političke procese”.<br />
tršite ne vjeruje dogovoru<br />
Samo par dana prije održavanja summita<br />
ulagače je obeshrabrilo upozorenje<br />
Standard & Poor'sa da će, ako lideri toga<br />
bloka ne dogovore rješenja za dužničku<br />
krizu, smanjiti rejtinge članicama eurozone.<br />
Agencija Standard & Poor's prva je prije<br />
sastanka jasno poručila kako će, ne dođe li<br />
do dogovora, srušiti rejting članicama eurozone.<br />
I ne samo eurozone nego i Europske<br />
unije, poručivši time da na tankom ledu<br />
više neće biti samo rejtinzi problematičnih<br />
zemalja, nego i najbolje stojećih poput onih<br />
koje imaju Njemačka ili Francuska. Primjer<br />
S&P's-a slijedio je i Moody's, američka<br />
agencija za dodjelu kreditnog rejtinga, koja<br />
je zaprijetila da će u prva tri mjeseca iduće<br />
godine na razmatranje staviti bonitet nekih<br />
država Europske unije.<br />
Tržišta se nisu oporavila ni tjedan dana<br />
nakon summita – došlo je do općeg potopa<br />
dionica diljem svijeta, euro je pao<br />
na najnižu razinu u 11 mjeseci (padat će<br />
i dalje), a troškovi zaduživanja ionako<br />
prezadužene Italije nastavili su rasti. Ništa<br />
bolja od nje nije ni Španjolska. Prinos na<br />
petogodišnje talijanske obveznice skočio<br />
je nedavno iznad „rizičnih” sedam posto,<br />
dok su prinosi na desetogodišnje dosegnuli<br />
6,8 posto. Prinosi španjolskih desetogodišnjih<br />
obveznica također su skočili<br />
na visokih šest posto. Upravo ovaj skok<br />
prinosa koje ulagači zahtijevaju da bi držali<br />
obveznice ovih dviju zemalja izaziva<br />
najveći strah, jer se smatra neodrživom<br />
za troškove servisiranja dugova. Zastrašujuću<br />
činjenicu za ulagače predstavlja<br />
činjenica da su Grčka, Irska i Portugal<br />
nakon što su prešle kriznu razinu zatražile<br />
međunarodnu pomoć, pa se to očekuje i<br />
od Italije i Španjolske.<br />
Fiskalna disciplina potrebna na<br />
duge staze<br />
Oko potrebe stvaranja jače fiskalne unije<br />
i strožih mjera kažnjavanja nepoštivanja<br />
zajedničkih odrednica, koje su prema prvotnom<br />
planu čelnika EU trebale biti ugrađene<br />
u zakonodavni sustav svake zemlje članice<br />
eurozone, nije se složila jedino Velika Britanija,<br />
točnije britanski premijer David Cameron.<br />
Time je u domovini, čija je ekonomija<br />
inače treća po snazi u EU-u, izazvao još<br />
veću paniku potaknuvši strah građana i<br />
političara od izolacije. Britanija je za svoj<br />
pristanak naime tražila neke iznimke za<br />
sebe, koje ostalima nisu bile prihvatljive.<br />
I tako, umjesto da se fiskalna disciplina<br />
u eurozoni zacementira na način da svih<br />
27 zemalja članica Europske unije pristane<br />
na promjene Lisabonskog ugovora,<br />
zbog Britanaca se ide u zaseban međuvladin<br />
ugovor o jačanju proračunske<br />
discipline u eurozoni.<br />
EU čelnici na prosinačkom su summitu<br />
dakle dogovorili zapravo svega<br />
dvije stvari – jedna od njih je prilično<br />
apstraktna i podrazumijeva da će 17<br />
zemalja članica eurozone, kao i devet<br />
drugih zemalja EU-a „izbalansirati svoje<br />
budžete”. Druga je stvar nešto konkretnija<br />
– ojačat će se uloga Međunarodnoga<br />
monetarnog fonda (MMF) na<br />
način da će mu biti uplaćeno dodatnih<br />
200 milijardi eura za potrebe pomoći<br />
zemljama s fiskalnim problemima.<br />
No, tjedan dana nakon što je summit<br />
održan, postalo je jasno da ništa ne<br />
može izliječiti rastuće razočaranje ulagača<br />
u novi dogovor europskih čelnika,<br />
za koji smatraju da u konačnici nema<br />
snagu potrebnu za smanjenje postojeće<br />
razine državnih dugova. Sporazumu<br />
zamjeraju i da ne čini puno u smislu<br />
promoviranja dugoročnoga gospodarskog<br />
rasta i ono najvažnije – da ne<br />
može omogućiti dovoljno novca kako<br />
bi uvjerio financijska tržišta da će Italija i<br />
Španjolska moći servisirati svoje dugove.<br />
Najveća zamjerka analitičara ovom<br />
dogovoru ipak jest da je fiskalna disciplina<br />
potrebna „na duge staze”, no da<br />
se na nju ne mogu adresirati današnji<br />
problemi.<br />
Pitanje koje također ostaje nerazjašnjeno<br />
je i kako će sporazum, koji je pretočen u<br />
ugovor, biti proveden, odnosno hoće li<br />
neke zemlje potpisnice kasnije od njega<br />
moći odustati zbog otpora na koji će<br />
zbog rezanja troškova sasvim sigurno<br />
naići kod kuće. Njemačka kancelarka<br />
Angela Merkel za to međutim ne mari i<br />
izjavljuje kako očekuje da će do početka<br />
ožujka svi ugovori biti gotovi i ratificirani.<br />
rizik. One stvaraju percepciju krize i potiču<br />
ulagače na rasprodaju dionica i obveznica<br />
koje su označene riskantnima. Isto vrijedi<br />
i za pozitivne procjene agencija. I njima<br />
narod slijepo vjeruje, bile one utemeljene ili<br />
ne. Budući da većina svjetskih medija papagajski<br />
prenosi ono što agencije objavljuju,<br />
njihov psihološki učinak na ulagače je ogroman.<br />
Toga agencije sigurno nisu nesvjesne<br />
pa se slutnje o njihovom namjernom podrivanju<br />
eurozone čine utemeljenima.<br />
Tri anglosaksonske agencije povezane su<br />
s brojnim kontroverzama. Tijekom prošle<br />
financijske krize iz 2007. i 2008., agencije<br />
su se osramotile katastrofalnim, preopti-<br />
rejting sad-a<br />
U Americi, S&P je ljetos stavljen na<br />
stup srama kada je oduzeo Sjedinjenim<br />
Državama prvorazredni, AAA rejting.<br />
S&P je tako proveo u djelo srpanjsku<br />
prijetnju da bi mogao skresati američki<br />
kreditni rejting u tromjesečnom<br />
razdoblju. Ako je američki rejting već<br />
trebao biti rušen, zašto to nije učinjeno<br />
2007. ili 2008.? Možda zato što je tada<br />
u Bijeloj kući sjedio republikanac George<br />
W. Bush, kojeg su na vlast doveli<br />
neoliberalni kapitalisti, u čijoj su službi i<br />
same agencije za rejting? Kritičari smatraju<br />
da je ljetošnji potez S&P-a sračunat<br />
na rušenje ugleda demokratskog<br />
predsjednika Baracka Obame uoči<br />
zadnje godine njegova mandata.<br />
mističnim procjenama sigurnosti izvjesnih<br />
financijskih proizvoda. Konkretno, bile su<br />
napadnute zbog propusta da upozore na<br />
rizik MBS-a (Mortgage-backed securities,<br />
odnosno vrijednosnice temeljene na hipotekarnim<br />
kreditima), od kojih su mnoge<br />
bile nenaplative. Brojni su ulagači do posljednjeg<br />
trenutka živjeli u uvjerenju da su<br />
njihovi ulozi sigurni, iako su bili krhki poput<br />
kule od karata. Očito, nekomu je tada<br />
bilo u interesu da javnost što duže ostane u<br />
zabludi.<br />
Ekonomist nobelovac Paul Krugman u<br />
svojoj je kolumni u New York Timesu neuvijeno<br />
optužio S&P i druge agencije da<br />
su odgovorne za krizu američkog financijskog<br />
sustava i globalni kreditni slom otprije<br />
tri godine. Agencije su, dakle, bile jedan<br />
od motora krize iz 2007. i 2008. Postaju li<br />
motor i u trenutnoj krizi? To je pravo pitanje<br />
o kojemu trebaju razmisliti svi sudionici financijskih<br />
tržišta i čelnici vlada.<br />
19. prosinca 2011. Objektiv 57