Objektiv br. 43.pdf

More documents

Recommendations

Info

eurOzOna zakulisne igre<br />Agencije koje<br />procjenjuju kreditni<br />rizik država i<br />institucija ponekad<br />nisu dovoljno stručne<br />niti iskrene da bi im<br />se moglo vjerovati<br />Piše: Ozren POdnar<br />hrvatski se rejting<br />također trese<br />Usporedno s nastojanjima<br />Europske unije da dovede u<br />red financije i uvjeri tržišta<br />u sposobnost svojih članica<br />da otplaćuju dugove, agencije<br />za procjenu kreditnog rizika rade svoj<br />dio posla: sabotiraju sve pokušaje čelnika<br />Unije, tobože radi zaštite interesa ulagača.<br />Nedavna prijetnja američke agencije za<br />utvrđivanje rejtinga Standard and Poor's<br />(S&P) o smanjenju kreditnog rejtinga za<br />15 država eurozone izazvala je pad tržišta<br />u danima prije briselskog summita na kojemu<br />su Njemačka i Francuska progurale<br />zamisao o jedinstvenoj fiskalnoj politici<br />u zemljama eurozone i većini ostalih članica<br />Unije. S&P je kao razlog svoje odluke<br />naveo „nastavak nesuglasica među europskim<br />kreatorima politike u pogledu načina<br />na koji se treba boriti s neposrednom krizom<br />povjerenja u tržište.”<br />Prošle je godine hrvatski kreditni<br />rejting snižen na BBB, što je još uvijek<br />pristojno, u investicijskom rangu.<br />No, domaći ekonomisti i političari<br />smatraju da nam prijeti spuštanje na<br />nižu stepenicu, u špekulativni rang.<br />To bi smanjilo potražnju za hrvatskim<br />obveznicama i poskupjelo naše<br />zaduživanje, jer bismo morali ponuditi<br />veće prinose da bismo privukli kupce.<br />Premijer Zoran Milanović napomenuo<br />je da bi Hrvatska do kraja ožujka<br />trebala donijeti proračun za 2012.<br />i sačuvati sadašnji kreditni rejting.<br />Zamjenik guvernera Hrvatske narodne<br />banke Boris Vujčić u intervjuu na<br />HTV-u otkrio je da je razgovarao s<br />predstavnicima Fitcha, Standard<br />& Poor'sa i Moody'sa, koje su mu<br />moody'sova sjekira<br />Najava S&P-a je samo pogoršala napetosti<br />usred dužničke krize eurozone pa ju je<br />i BBC nazvao „netaktičnom”. Prijetnja ove<br />agencije za rejting odnosi se i na Njemačku,<br />Francusku i Austriju i Finsku, čije državne<br />obveznice zasad nose najviši kreditni<br />rejting AAA.<br />„Ako Njemačka nema prvorazredni kreditni<br />rejting, tko će ga onda imati u EU?”<br />– komentirao je hrvatski nezavisni analitičar,<br />Damir Novotny. Italija, kojoj je S&P<br />već snizio rejting mogla bi doživjeti još jedno<br />sniženje, što bi joj dodatno pogoršalo<br />naznačile da će odluku o zadržavanju<br />ili kresanju našeg rejtinga donijeti čim<br />nova vlada iziđe s novim mjerama i<br />novim proračunom.<br />„Gledat će prvenstveno odlučnu<br />akciju na smanjenju fiskalnog deficita,<br />i to kroz rezanje rashoda. Žele u<br />prvom redu akciju na rashodnoj<br />strani. Druga stvar koju žele vidjeti<br />je liberalnija regulativa tržišta rada.<br />Napominju da je Zakon o radu rigidniji<br />od mađarskog, a Mađarskoj je snižen<br />rejting”, izjavio je Vujčić.<br />uvjete kreditiranja. Jedine zemlje koje nisu nera francuske središnje banke i jednog od<br />AGENCIJE ZA REJTING PONOVNO UDARAJU<br />pod prismotrom agencije su Cipar, čiji je<br />rejting već snižen, te Grčka, čije su obveznice<br />otprije proglašene „smećem” prikladnim<br />samo za špekulante. Uoči summita 8.<br />kreatora politike Europske centralne banke<br />(ECB), Christiana Noyera.<br />„Agencije za ocjenu kreditnog rejtinga<br />stvaraju opasnost od dodatnog pogorša-<br />i 9. prosinca, S&P je izdao upozorenja i u nja dužničke krizu u eurozoni”, upozorio<br />upozorenja ulagačima ili<br />vezi s nizom europskih banaka i s Europskim<br />fondom stabilnosti, ubijajući bilo kakvu<br />nadu u oporavak tržišta. Intesu Sanpaolo,<br />UniCredit, Societe Generale, BNP<br />Paribas i Deutsche Bank. Stavove S&P-a<br />je Noyer, napominjući da postupci agencija<br />imaju sve jaču političku notu.<br />Odmah nakon vikenda, kao u savršeno<br />orkestriranoj predstavi, na scenu je<br />stupila druga utjecajna agencija za rejting,<br />napali su europski uglednici poput guver- Moody's. I ona je sjekirom udarila po Eurofinancijska<br />sabotaža<br />54 Objektiv 19. prosinca 2011.<br />19. prosinca 2011. Objektiv 55
56<br />eurOzOna zakulisne igre<br />pi, najavivši da će ponovno procijeniti kreditni<br />rizik svih zemalja eurozone u prvom<br />tromjesečju 2012. Tu je odluku Moody's<br />obrazložio „nedorečenim mjerama za rješavanje<br />dužničke krize s proteklog summita.”<br />Prema očekivanju, a možda i po željama<br />spomenutih agencija i njihovih saveznika iz<br />anglosaksonske politike i ulagačkih fondova,<br />europske su burze nastavile klizati, zajedno<br />s eurom.<br />Moody's je ove godine već spustio kreditni<br />rejting nekoliko država. Tijekom 2011.<br />Irskoj je skresan rejting za dva stupnja, na<br />Baa3, proglasivši njene državne obveznice<br />vrlo riskantnima i stoga nepoželjnima za<br />kupnju i posjedovanje. Agencija je, također,<br />srušila rejting i Portugalu i Grčkoj. Portugalu<br />je rejting srušen početkom godine sa A1<br />na A3 nakon što je Moody's izrazio zabrinutost<br />zbog predviđenog slabog rasta njegova<br />gospodarstva u nekoliko idućih godina,<br />a Grčkoj je nakon ponovnog razmatranja<br />rejting smanjen na B1 unatoč prosvjedima<br />grčke vlade.<br />namjerno podrivanje eurozone?<br />Tko su agencije za kreditni rejting? Veliku<br />trojku čine Moody's, Standard and<br />Poor's i Fitch.<br />Te su tri anglosaksonske agencije život<br />počele kao male savjetodavne kompanije,<br />da bi u prošlom stoljeću postale glavni arbitri<br />na kreditnom tržištu. Agencije u vrlo velikoj<br />mjeri određuju koje kompanije i države<br />mogu posuditi novac na tržištu kapitala<br />i po kojoj cijeni. Njihova je nominalna uloga<br />procjenjivanje vjerojatnosti da će dužnik<br />moći vratiti svoje dugove i hoće li biti sposoban<br />plasirati ta sredstva na sekundarno tržište.<br />To znači da agencije za rangiranje, bar<br />u teoriji, pomažu procijeniti pravednu cijenu<br />kredita, to jest kamatu koja bi se trebala<br />zaračunati na kredit.<br />Istina je da sporazum postignut na summitu<br />između 23 članice Unije, uz vjerojatno<br />priključenje još tri, nije uvjerljiv. Ne sadrži<br />nikakve poticajne i razvojne mjere<br />već samo golo odricanje i stezanje remena<br />po njemačkoj recepturi. No, agencije nisu<br />slučajno izabrale vrijeme svojih zloslutnih<br />objava baš uoči i nakon summita, koji je trebao<br />donekle smiriti duhove ulagača i odgovoriti<br />ih od rasprodaje vrijednosnih papira.<br />Gubitak rejtinga ili njegovo smanjenje<br />može imati koban efekt na mogućnost države<br />ili banke da posudi novac na tržištu.<br />Kad neka od tri vodeće svjetske agencije za<br />rejting iznese negativne procjene, čini mnogo<br />više od upozoravanja na možda postojeći<br />Objektiv 19. prosinca 2011.<br />ŠTO JE RIJEŠENO NA EU summitu U VEZI S DUŽNIČKOM KRIZOM?<br />dogovorili se da će se možda dogovoriti<br />Piše: tomislav biŠĆan<br />Već smo toliko puta dolazili na<br />vjenčanje da se bojimo da se mladoženja<br />opet neće pojaviti – izjavio<br />je jedan američki ekonomski strateg<br />prije EU summita održanog 9. prosinca<br />u Bruxellesu, na kojem su europski lideri<br />trebali odlučiti o novim mjerama za suzbijanje<br />dužničke krize u Europi. Njegov<br />strah pokazao se opravdanim – mladoženja<br />se doista nije pojavio. Ulagači,<br />mlada koja je još jednom ostavljena<br />pred oltarom, s bolnim su izrazom lica<br />primili poraznu činjenicu da su se vladari<br />ekonomskog života i smrti s još jednog<br />sastanka vratili s neslužbenom porukom<br />„dogovorili smo se da ćemo se dogovoriti”.<br />Koliko su stvari loše možda najbolje opisuje<br />činjenica da je njemačka kancelarka<br />Angela Merkel sve više počela zvučati<br />kao bivša hrvatska premijerka Jadranka<br />Kosor dok brani HDZ od optužbi za očiti<br />kriminal. Merkel svojim izjavama pak pokušava<br />skriti očite probleme. „Uvjerena<br />sam, budemo li imali potrebno strpljenje<br />i ustrajnost, ako ne dopustimo da nas<br />padovi obeshrabre, budemo li stalno napredovali<br />prema fiskalnoj i stabilnoj uniji,<br />zapravo ako dovršimo gospodarsku i<br />monetarnu uniju... Tada ćemo ostvariti cilj<br />koji sam uvijek isticala od početka krize.<br />I tada ne samo da će Europa prevladati<br />krizu, Europa će iz nje izaći snažnija nego<br />što je u nju ušla”, pokušala je Merkel<br />izjavama mlatiti mrtvog konja – tržišta<br />umorna od ovakvih poruka.<br />A svjetska su tržišta ovih dana doista<br />nezahtjevna publika. Koliko im malo treba<br />za optimizam dokazuje činjenica da<br />su na svjetskim burzama cijene dionica<br />samo tjedan prije održavanja summita<br />zabilježile najveći tjedni rast od 2009.<br />godine. Da im europski lideri mogu optimizam<br />ubiti jednakom brzinom kojom ga<br />mogu podići najavom summita, pokazalo<br />se samo dan nakon završetka maratonskog<br />sastanka, kada su tržišta potonula.<br />Ponašanje tržišta u ovakvim situacijama<br />možda je najbolje opisao američki<br />profesor ekonomije i povijesti na Duke<br />Universityju, kazavši kako „tržišta vole brze<br />popravke i nemaju strpljenja za dugačke<br />političke procese”.<br />tršite ne vjeruje dogovoru<br />Samo par dana prije održavanja summita<br />ulagače je obeshrabrilo upozorenje<br />Standard & Poor'sa da će, ako lideri toga<br />bloka ne dogovore rješenja za dužničku<br />krizu, smanjiti rejtinge članicama eurozone.<br />Agencija Standard & Poor's prva je prije<br />sastanka jasno poručila kako će, ne dođe li<br />do dogovora, srušiti rejting članicama eurozone.<br />I ne samo eurozone nego i Europske<br />unije, poručivši time da na tankom ledu<br />više neće biti samo rejtinzi problematičnih<br />zemalja, nego i najbolje stojećih poput onih<br />koje imaju Njemačka ili Francuska. Primjer<br />S&P's-a slijedio je i Moody's, američka<br />agencija za dodjelu kreditnog rejtinga, koja<br />je zaprijetila da će u prva tri mjeseca iduće<br />godine na razmatranje staviti bonitet nekih<br />država Europske unije.<br />Tržišta se nisu oporavila ni tjedan dana<br />nakon summita – došlo je do općeg potopa<br />dionica diljem svijeta, euro je pao<br />na najnižu razinu u 11 mjeseci (padat će<br />i dalje), a troškovi zaduživanja ionako<br />prezadužene Italije nastavili su rasti. Ništa<br />bolja od nje nije ni Španjolska. Prinos na<br />petogodišnje talijanske obveznice skočio<br />je nedavno iznad „rizičnih” sedam posto,<br />dok su prinosi na desetogodišnje dosegnuli<br />6,8 posto. Prinosi španjolskih desetogodišnjih<br />obveznica također su skočili<br />na visokih šest posto. Upravo ovaj skok<br />prinosa koje ulagači zahtijevaju da bi držali<br />obveznice ovih dviju zemalja izaziva<br />najveći strah, jer se smatra neodrživom<br />za troškove servisiranja dugova. Zastrašujuću<br />činjenicu za ulagače predstavlja<br />činjenica da su Grčka, Irska i Portugal<br />nakon što su prešle kriznu razinu zatražile<br />međunarodnu pomoć, pa se to očekuje i<br />od Italije i Španjolske.<br />Fiskalna disciplina potrebna na<br />duge staze<br />Oko potrebe stvaranja jače fiskalne unije<br />i strožih mjera kažnjavanja nepoštivanja<br />zajedničkih odrednica, koje su prema prvotnom<br />planu čelnika EU trebale biti ugrađene<br />u zakonodavni sustav svake zemlje članice<br />eurozone, nije se složila jedino Velika Britanija,<br />točnije britanski premijer David Cameron.<br />Time je u domovini, čija je ekonomija<br />inače treća po snazi u EU-u, izazvao još<br />veću paniku potaknuvši strah građana i<br />političara od izolacije. Britanija je za svoj<br />pristanak naime tražila neke iznimke za<br />sebe, koje ostalima nisu bile prihvatljive.<br />I tako, umjesto da se fiskalna disciplina<br />u eurozoni zacementira na način da svih<br />27 zemalja članica Europske unije pristane<br />na promjene Lisabonskog ugovora,<br />zbog Britanaca se ide u zaseban međuvladin<br />ugovor o jačanju proračunske<br />discipline u eurozoni.<br />EU čelnici na prosinačkom su summitu<br />dakle dogovorili zapravo svega<br />dvije stvari – jedna od njih je prilično<br />apstraktna i podrazumijeva da će 17<br />zemalja članica eurozone, kao i devet<br />drugih zemalja EU-a „izbalansirati svoje<br />budžete”. Druga je stvar nešto konkretnija<br />– ojačat će se uloga Međunarodnoga<br />monetarnog fonda (MMF) na<br />način da će mu biti uplaćeno dodatnih<br />200 milijardi eura za potrebe pomoći<br />zemljama s fiskalnim problemima.<br />No, tjedan dana nakon što je summit<br />održan, postalo je jasno da ništa ne<br />može izliječiti rastuće razočaranje ulagača<br />u novi dogovor europskih čelnika,<br />za koji smatraju da u konačnici nema<br />snagu potrebnu za smanjenje postojeće<br />razine državnih dugova. Sporazumu<br />zamjeraju i da ne čini puno u smislu<br />promoviranja dugoročnoga gospodarskog<br />rasta i ono najvažnije – da ne<br />može omogućiti dovoljno novca kako<br />bi uvjerio financijska tržišta da će Italija i<br />Španjolska moći servisirati svoje dugove.<br />Najveća zamjerka analitičara ovom<br />dogovoru ipak jest da je fiskalna disciplina<br />potrebna „na duge staze”, no da<br />se na nju ne mogu adresirati današnji<br />problemi.<br />Pitanje koje također ostaje nerazjašnjeno<br />je i kako će sporazum, koji je pretočen u<br />ugovor, biti proveden, odnosno hoće li<br />neke zemlje potpisnice kasnije od njega<br />moći odustati zbog otpora na koji će<br />zbog rezanja troškova sasvim sigurno<br />naići kod kuće. Njemačka kancelarka<br />Angela Merkel za to međutim ne mari i<br />izjavljuje kako očekuje da će do početka<br />ožujka svi ugovori biti gotovi i ratificirani.<br />rizik. One stvaraju percepciju krize i potiču<br />ulagače na rasprodaju dionica i obveznica<br />koje su označene riskantnima. Isto vrijedi<br />i za pozitivne procjene agencija. I njima<br />narod slijepo vjeruje, bile one utemeljene ili<br />ne. Budući da većina svjetskih medija papagajski<br />prenosi ono što agencije objavljuju,<br />njihov psihološki učinak na ulagače je ogroman.<br />Toga agencije sigurno nisu nesvjesne<br />pa se slutnje o njihovom namjernom podrivanju<br />eurozone čine utemeljenima.<br />Tri anglosaksonske agencije povezane su<br />s brojnim kontroverzama. Tijekom prošle<br />financijske krize iz 2007. i 2008., agencije<br />su se osramotile katastrofalnim, preopti-<br />rejting sad-a<br />U Americi, S&P je ljetos stavljen na<br />stup srama kada je oduzeo Sjedinjenim<br />Državama prvorazredni, AAA rejting.<br />S&P je tako proveo u djelo srpanjsku<br />prijetnju da bi mogao skresati američki<br />kreditni rejting u tromjesečnom<br />razdoblju. Ako je američki rejting već<br />trebao biti rušen, zašto to nije učinjeno<br />2007. ili 2008.? Možda zato što je tada<br />u Bijeloj kući sjedio republikanac George<br />W. Bush, kojeg su na vlast doveli<br />neoliberalni kapitalisti, u čijoj su službi i<br />same agencije za rejting? Kritičari smatraju<br />da je ljetošnji potez S&P-a sračunat<br />na rušenje ugleda demokratskog<br />predsjednika Baracka Obame uoči<br />zadnje godine njegova mandata.<br />mističnim procjenama sigurnosti izvjesnih<br />financijskih proizvoda. Konkretno, bile su<br />napadnute zbog propusta da upozore na<br />rizik MBS-a (Mortgage-backed securities,<br />odnosno vrijednosnice temeljene na hipotekarnim<br />kreditima), od kojih su mnoge<br />bile nenaplative. Brojni su ulagači do posljednjeg<br />trenutka živjeli u uvjerenju da su<br />njihovi ulozi sigurni, iako su bili krhki poput<br />kule od karata. Očito, nekomu je tada<br />bilo u interesu da javnost što duže ostane u<br />zabludi.<br />Ekonomist nobelovac Paul Krugman u<br />svojoj je kolumni u New York Timesu neuvijeno<br />optužio S&P i druge agencije da<br />su odgovorne za krizu američkog financijskog<br />sustava i globalni kreditni slom otprije<br />tri godine. Agencije su, dakle, bile jedan<br />od motora krize iz 2007. i 2008. Postaju li<br />motor i u trenutnoj krizi? To je pravo pitanje<br />o kojemu trebaju razmisliti svi sudionici financijskih<br />tržišta i čelnici vlada.<br />19. prosinca 2011. Objektiv 57
Page 1: 19. prosinca 2011. • Broj 43 •
Page 4 and 5: 4 hrvatska 14 dana S
Page 6 and 7: 8 zaustavljeni zaustavljeni tr
Page 8 and 9: 12 kukuriku koalicija Jav
Page 10 and 11: 14 kukuriku Prvi Potezi l
Page 12 and 13: 16 Gubitnici idu dalje Ja
Page 14 and 15: ibanje klasni rat i javna slOM javnog medija sto
Page 18: 26 slOM javnog medija Hrv
Page 21 and 22: 30 eGida se feum zzriure 
Page 23 and 24: 34 eGida se feum zzriure 
Page 25: 38 hrvatski Mediji ideološki
Page 28 and 29: portfolio kutiJe šibica, cikl
Page 30: 46 ManiPulacijaMa do besPravni
Page 33: 50 PrOPast Hac-a naderovi
Page 38 and 39: 58 svijet 14 dana Pu
Page 40 and 41: 62 kOsOvO oPet trn u srPskom o
Page 42 and 43: 64 seks u visokoj Politici 128. bitna enkripc
Page 46 and 47: 72 Glazba sviH Pravaca i žanr
Page 48 and 49: scena 74 Saša Kopljar sa
Page 50 and 51: 78 zeMlja brojniH nacija 
Page 53: 82 točka na dobrodošli

Objektiv br. 43.pdf

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?