Objektiv br. 43.pdf

More documents

Recommendations

Info

48<br />PrOPast Hac-a<br />Davanje autocesta u koncesiju<br />ispuhani probni balon<br />Mijat Stanić<br />Piše: Miroslav edvin habek<br />snimke: PiXsell<br />Hrvatske autoceste probile<br />su sve limite zaduživanja i s<br />ukupno 22,7 milijardi kuna<br />duga (bez kamata) ulaze u<br />iduću godinu u kojoj im slijedi<br />bitka za preživljavanje, ali i novi model<br />upravljanja kojim se želi to javno poduzeće<br />– simbol korupcije napokon svesti na racionalno<br />poslovanje.<br />Ozbiljnost katastrofe u HAC-u koji upravlja<br />sa 880 kilometara naših autocesta pokazuje<br />i prvi probni balon Kukuriku koalicije<br />koja je još prije izbora izišla u javnost s projektom<br />da mirovinskim fondovima putem<br />koncesija ponudi upravljanje autocestama.<br />Na taj bi način, kako je rekao Radimir Čačić,<br />zarada ostala hrvatskim građanima.<br />To je ujedno bio i jedini projekt upravljanja<br />nekim od javnih poduzeća koji je dosad<br />predstavila Kukuriku koalicija što, kako<br />upućeni tvrde, samo dokazuje ozbiljnost situacije<br />i mogući slom trenutačno dužnički<br />najugroženijega javnog poduzeća – HACa<br />i to u najneugodnijim, prvim mjesecima<br />Objektiv 19. prosinca 2011.<br />kukuriku<br />koalicije<br />„Dosadašnja su iskustva pokazala da svaka priva-<br />tizacija ili davanje pod koncesiju bilo kojeg državnog<br />dobra ima za posljedicu višestruki rast cijena”<br />nove vlasti. S druge strane, ni bivša vlast<br />nije gubila vrijeme jer je u izbornoj godini<br />i pred sam kraj mandata HDZ-ove vlade za<br />donošenje važnih financijskih odluka, zakucala<br />posljednji čavao u svoj model upravljanja<br />HAC-om odobrivši im jamstvo za<br />kredit od 270 milijuna eura – ili više od dvije<br />milijarde kuna. Upućeni tvrde da će čak<br />90 posto tog kredita biti utrošeno za otplatu<br />starih dugova i napominju da je sklopljen<br />izrazito nepovoljan kreditni aranžman koje<br />će, naravno, skupo platiti netko drugi u budućim<br />vremenima. Dokumenti u posjedu<br />Objektiva to i dokazuju.<br />Naime, HAC se obvezao da će, umjesto<br />obročne otplate koju više ne može podnijeti,<br />kredit vratiti konzorciju šest banaka jednokratno<br />na sedmu godišnjicu potpisa ugovora<br />o kreditu – dakle 2018.! I taj kredit,<br />naravno ima instrument osiguranja na račun<br />poreznih obveznika – državno jamstvo<br />Republike Hrvatske. No, to nije i jedini,<br />iako je posljednji, kredit za „krpanje” starih<br />dugova HAC-a.<br />nema ceste do dubrovnika<br />Naime, ove se godine uz podršku i jam-<br />stva HDZ-ove vlade HAC zadužio za 6,7 milijardi<br />kuna od kojih se manje od dvije milijarde<br />kuna planiralo uložiti u financiranje<br />gradnje novih dionica autocesta. Naravno<br />da u takvoj situaciji nema nikakve mogućnosti<br />za završetak autoceste do Duborvnika,<br />Podravskog ipsilona do Koprivnice i<br />Bjelovara ili autoceste do Siska. Gotovo sav<br />novac ide za otplatu dugova – otplatu kredita<br />za koje su jamci građani Hrvatske.<br />Podsjećamo da situacija nije blistava ni u<br />idućoj – 2012. godini, kada prema najavama,<br />na naplatu HAC-u dolazi oko pet milijardi<br />kuna kredita, a godišnji su prihodi<br />HAC-a oko 2,6 milijardi kuna. To zaduživanje<br />posljedica je, kako mnogi tvrde, suludog<br />vođenja tvrtke u posljednjih sedam godina<br />koje su obilježile mnoge korupcijske afere,<br />izvlačenja novca, preplaćivanje poslova,<br />ali privođenja i uhićenja čelnika HAC-a te<br />mnoga suđenja koja još traju. No, sada kao<br />posljedica svega toga, upitan je i način kreditiranja<br />za pokrivanje svih nagomilanih<br />dugova – završna posljedica netransparentnosti<br />u financiranju HAC-a. Na to upozoravaju<br />i u Nezavisnom cestarskom sindikatu<br />u kojem tvrde da sve ugovore u ime<br />HAC-a sklapa predsjednik uprave.<br />– Ni radnici putem Radničkog vijeća, a<br />niti sindikati nisu upoznati ni o podizanju<br />kredita ni u što će se on trošiti te dodaju da<br />Uprava, protivno Zakonu o radu radničko<br />vijeće, ne obavještava o svom poslovanju<br />pa smo 25. studenog uputili zahtjev na koji<br />još nismo dobili odgovor – poručuju u sindikatu.<br />Čelnik Nezavisnog cestarskog sindikata<br />Mijat Stanić, pak, objašnjava posljedice<br />suludoga upravljačkog modela u<br />HAC-u gdje su se netransparentnim donošenjem<br />odluka o kreditnom zaduženju<br />uz podršku HDZ-ove vlade, stvorili ogromni<br />i gotovo nemoguće isplativi dugovi te<br />izravno proziva i krivce.<br />– Točan iznos zaduživanja mi nije poznat,<br />ali znam da je većina kredita dizana<br />za povrat dospjelih dugova po starim kreditima,<br />a nešto manje za gradnju autocesta<br />i održavanje. Jamac svih kredita je Vlada,<br />odnosno država, pa je i dug zapravo njezin.<br />HAC ne može bankrotirati jer je HAC<br />ustvari samo državna agencija za realizaciju<br />razvojnoga cestovnog infrastrukturnog<br />projekta.<br />Nemoguće je zamisliti da će se autoceste<br />prestati održavati jer bi to izazvalo slom<br />i privrede i turizma, a kredite država mora<br />vraćati. Država je ta koja može bankrotira-<br />ti, a ne HAC. Za ovako nerealno veliki dug<br />HAC-a odgovorna je najviše Vlada. Treba<br />samo usporediti cijenu kilometra autoceste<br />prije HDZ-ove vlade i cijenu po kojoj je<br />ona gradila. Pored Vlade najveću odgovornost<br />snosi bivši premijer Sanader, a sada i<br />Jadranka Kosor. Sanader jer je u HAC postavio<br />svoje ljude koji su ga opljačkali, a Kosorica<br />što je zatvarala oči pred svim skandalima<br />koji kontinuirano prate HAC i od<br />smjene bivše uprave. Odgovornost uprave<br />je također velika, jedni su krali a drugi<br />zatvarali oči pred pljačkom i sve potpisivali.<br />Sav ostali dug posljedica je pljačke i raznoraznih<br />manipulacija koje su kasnije Sa-<br />19. prosinca 2011. Objektiv 49
50<br />PrOPast Hac-a<br />naderovi ljudi izvodili. Tu pored pljačke<br />mislim na raznorazna sufinanciranja državnih<br />i ostalih cesta izvan pojasa autoceste.<br />Najbolji primjer je cesta Gaženica –<br />Zadar II koju je HAC sufinancirao sa 300<br />milijuna kuna – poručuje Stanić i dodaje da<br />je HAC u političke svrhe sufinancirao gradnju<br />komunalnih objekata i infrastrukture,<br />a u tu svrhu čak je donesen Zakon kojim se<br />HAC obvezuje lokalnim zajednicama plaćati<br />komunalnu naknadu za gradnju autocesta.<br />Prema riječima čelnika Nezavisnoga cestarskog<br />sindikata, prošla je vlast napravila<br />i mnoge kolateralne štete koje tek treba<br />procijeniti.<br />Stanić protiv čačića<br />– Pored navedenog, HAC je visokim vladinim<br />dužnosnicima služio za zbrinjavanje<br />isluženih HDZ-ovih političara i neperspektivnog<br />umirovljenog vojnog i policijskog<br />kadra i njihove rodbine. I taj trošak i štetu<br />koju su oni nanijeli HAC-u treba preuzeti<br />država. HAC je također opljačkan kroz<br />druge sektore, a najviše pored Građenja<br />kroz Sektor za održavanje. Pljačka se dogodila<br />kroz radove i nabavku opreme i ostalog,<br />primjerice – prometna signalizacija.<br />Zaključak: da bi se utvrdio dug HAC-a, trebalo<br />bi napraviti dubinsko snimanje kompletnog<br />dosadašnjeg poslovanja, a to bi<br />trebalo obaviti Državno odvjetništvo. Pregledati<br />sve ugovore i troškovnike kao i ispitati<br />opravdanost svakoga radnog mjesta.<br />Na taj način dug HAC-a bi se sveo na trećinu<br />sadašnjeg zaduženja - tvrdi Stanić koji<br />ne štedi ni model davanja autocesta u koncesiju<br />koji je ponudila nova vlast. Konkretno,<br />ne štedi Čačića.<br />– Čačićeva najava koncesije je prilično<br />paušalna i njom se žele prikriti sve dubioze<br />i problem uvaliti nekom drugom, po principu<br />„brigo moja prijeđi na drugoga”.<br />Po mišljenju Nezavisnoga cestarskog<br />sindikata – koncesija nije dobro rješenje, i<br />nitko pa ni nova Vlada nema pravo oprostiti<br />pljačku i štetu nanesenu uhljebljivanjem<br />politički podobnih kadrova na grbaču<br />HAC-a.<br />– Niti HAC, niti bilo koje drugo državno<br />poduzeće ne može se „dati” nikomu pod<br />koncesiju pa ni mirovinskim fondovima.<br />Za svaku koncesiju mora se raspisati javni<br />natječaj pa nitko ne može garantirati da će<br />mirovinski fondovi ponuditi najpovoljniju<br />ponudu. Čačić je već napravio štetu donošenjem<br />odluke Vlade 2003. godine za<br />davanje u koncesiju pravca Zagreb – Ma-<br />Objektiv 19. prosinca 2011.<br />za spas hac-a ne treba<br />čačić, nego dorh!<br />– HAC je osnovala koalicijska vlada 2001. godine. Čačić je 2003. godine izjavio da<br />je za model gradnje i financiranja autocesta najzaslužniji Stanko Kovač, a da su uz<br />Kovača za realizaciju projekta najzaslužniji on i Josip Sapunar. Koalicijska je vlast<br />realno postavila stvar, modelom financiranja iz cestarine i goriva planirana je autocesta<br />od Zagreba do Splita, od Bregane do Lipovca i od Zagreba do Goričana.<br />Kalmeta je taj model proširio na autoceste malog prometa, a i cijene su vrtoglavo<br />nerealno porasle pa je upropašten tzv. Čačićev model – poručuje Stanić nadovezujući<br />se na nedavne Čačićeve riječi da je nakon ponovnog dolaska na vlast HDZ-a<br />potpuno izokrenut model isplativosti postavljen 2001.<br />– Nakon promjene vlasti kilometar ceste ne stoji više četiri milijuna eura nego 10, a<br />godišnje se ne gradi 100 kilometara cesta nego tek 50. Srušena je cijela financijska<br />konstrukcija, rekao je Čačić za jedan tjednik dodajući da imaju rješenje za posrnulu<br />tvrtku, ali ne želi otkriti detalje potpune razrade. No, Stanić ima i odgovor prema<br />kojem bivši suosnivač HAC-a nije ključan igrač.<br />– Za spas HAC-a nije potreban Čačić, nego DORH, jer je potrebno utvrditi koliku<br />je štetu HAC-u kroz pljačku, raznorazna sufinanciranja i uhljebljivanja politički podobnih<br />kadrova učinila HDZ-ova vlada sa svojim menadžerima, tu štetu oduzeti<br />od duga HAC-a, te dobrom organizacijom racionalizirati troškove. Nadalje HAC bi<br />trebao preuzeti sve poslove koje može sam obavljati, a sve u svrhu zapošljavanja<br />što većeg broja radnika i racionalizacije troškova i sebi i državi – zaključuje Stanić.<br />celj. Odluku je kasnije na loš način proveo<br />Kalmeta dajući koncesiju tvrtci Walter Bau<br />koja je ubrzo bankrotirala. Time je načet<br />razvojni projekt HAC, a strani koncesionar<br />je podigao cijene i otjerao dobar dio prometa<br />na sporedne ceste, a on i s umanjenim<br />prometom zarađuje daleko više. Mislim da<br />odluka o davanju autocesta pod koncesiju<br />nije donesena, nego je ovo probni balon<br />koji bi trebao provjeriti kako narod diše –<br />zaključuje Stanić.<br />Prema njegovim riječima narodu, ali i<br />radnicima HAC-a ne bi se trebalo pretjerano<br />svidjeti davanje autocesta u koncesiju.<br />Probni balon mogao bi se brzo ispuhati<br />jer davanje već izgrađenih autocesta u koncesiju<br />najvjerojatnije bi značilo skuplje cestarine,<br />spajanje HAC-a s tvrtkom Autocesta<br />Rijeka – Zagreb i rezanje više od tisuću<br />radnih mjesta u HAC-u u kojem je sada<br />oko 2800 zaposlenih. Cijena litre benzina,<br />iz koje se izdvaja 60 lipa za sufinanciranje<br />HAC-a, ne bi se smanjila.<br />– Dosadašnja su iskustva pokazala da<br />svaka privatizacija ili davanje pod koncesiju<br />bilo kojeg državnog dobra ima za posljedicu<br />višestruki rast cijena ili usluga; od<br />javnobilježničkih ovjera, telekomunikacijskih<br />usluga do cestarine. Tako je cestarina<br />za tunel Učka odmah nakon davanja<br />pod koncesiju poskupjela sa 12 na 24 kune,<br />a kasnije na 28 kuna. Na dionici Zagreb –<br />Macelj cestarina je nakon potpisa koncesijskog<br />ugovora poskupjela od 70 do 230%,<br />ovisno o skupini vozila. Naknada iz goriva<br />je uvedena zbog sufinanciranja gradnje autocesta<br />i prema prvim planovima trebala bi<br />prestati 2013. godine. S obzirom na to da je<br />izgrađeno više dionica malog prometa, ako<br />se ukine naknada iz goriva, trebat će iznaći<br />neki drugi model financiranja. Ne vjerujem<br />da će za te dionice itko pokazati interes<br />za koncesiju, pa će vjerojatno još dugo cijena<br />goriva biti opterećena naknadom za autoceste<br />– rekao je Stanić i zaključio nove,<br />socijalne rizike za novu vlast prihvati li se<br />novog modela upravljanja HAC-om i otpuštanje<br />radnika.<br />– Za radnike HAC-a davanje autocesta<br />pod koncesiju predstavlja rizik za radna<br />mjesta i plaće. Ako Vlada ne bi uvjetovala<br />zadržavanje radnika, vjerojatno bi privatni<br />koncesionar smanjio standard održavanja<br />i potražio jeftinije usluge od agencija za privremeno<br />zapošljavanje ili vanjskih izvođača.<br />Najava viška radnika od strane Čačića<br />je paušalna. Istina je da u HAC-u ima puno<br />uhljebljenih isluženih HDZ-ovih kadrova,<br />kao i umirovljenog neperspektivnog vojnog<br />i policijskog kadra koje bi trebalo potjerati<br />iz HAC-a da može normalno funkcionirati.<br />Vidjet ćemo hoće li nova vlast imati<br />dovoljno hrabrosti to učiniti – zaključio je<br />Stanić.
Page 1: 19. prosinca 2011. • Broj 43 •
Page 4 and 5: 4 hrvatska 14 dana S
Page 6 and 7: 8 zaustavljeni zaustavljeni tr
Page 8 and 9: 12 kukuriku koalicija Jav
Page 10 and 11: 14 kukuriku Prvi Potezi l
Page 12 and 13: 16 Gubitnici idu dalje Ja
Page 14 and 15: ibanje klasni rat i javna slOM javnog medija sto
Page 18: 26 slOM javnog medija Hrv
Page 21 and 22: 30 eGida se feum zzriure 
Page 23 and 24: 34 eGida se feum zzriure 
Page 25: 38 hrvatski Mediji ideološki
Page 28 and 29: portfolio kutiJe šibica, cikl
Page 30: 46 ManiPulacijaMa do besPravni
Page 36 and 37: eurOzOna zakulisne igre Agenci
Page 38 and 39: 58 svijet 14 dana Pu
Page 40 and 41: 62 kOsOvO oPet trn u srPskom o
Page 42 and 43: 64 seks u visokoj Politici 128. bitna enkripc
Page 46 and 47: 72 Glazba sviH Pravaca i žanr
Page 48 and 49: scena 74 Saša Kopljar sa
Page 50 and 51: 78 zeMlja brojniH nacija 
Page 53: 82 točka na dobrodošli

Objektiv br. 43.pdf

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?