Objektiv br. 43.pdf

26<br />
slOM javnog medija<br />
Hrvatska radiotelevizija, u sjeni najave<br />
rezanja plaća zaposlenicima, nedavno<br />
je izgubila i spor iz 2005. protiv svoje<br />
bivše zaposlenice – bivše novinarke<br />
Hrvatskog radija s kojom je HRT gotovo<br />
četiri i pol godine svaki mjesec sklapao<br />
ugovor o narudžbi i korištenju autorskog<br />
djela ili ugovor o autorskoj suradnji.<br />
Radi se o prvoj presudi protiv HRT-a<br />
koju je nedavno, kao drugostupanjski<br />
sud, potvrdio Županijski sud u Zagrebu<br />
i prema kojoj je HRT kriv za prikriveni<br />
radni odnos jer je zaposlenica obavljala<br />
sve poslove kao da je stalno zaposlena<br />
na temelju stalnog radnog odnosa<br />
– ugovora o radu, 'no nije primala<br />
adekvatnu plaću i nije ostvarivala ostala<br />
prava iz radnog odnosa'.<br />
„Zaposlenica je imala obvezu<br />
svakodnevno dolaziti na posao,<br />
prisustvovati tjednim kolegijima<br />
(sastancima redakcije), radila je po<br />
uputama nadređenih, imala je i fizičko<br />
mjesto rada u poslovnim prostorijama<br />
poslodavca, te se služila sredstvima<br />
tuženika... Zbog navedenog, po stajalištu<br />
suda prvog stupnja, rad tužiteljice je<br />
u utuženom razdoblju imao karakter<br />
radnog odnosa u smislu Zakona o radu”,<br />
odluka je suda prema kojoj je HRT time<br />
izbjegavao svoje propisane obveze iz<br />
Objektiv 19. prosinca 2011.<br />
mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja,<br />
porezne obveze i radno-pravnu zaštitu<br />
koju je novinarka-honorarka trebala<br />
imati temeljem ugovora o radu. Time je<br />
HRT, osim duga zaposleniku, počinio<br />
i prekršaje s osnove plaćanja poreza,<br />
prireza i davanja nadležnim institucijama<br />
koji povlače novčane kazne. U<br />
odvjetničkom uredu Mihočević i Bajs koji<br />
je vodio ovaj slučaj, smatraju da bi nakon<br />
ovog slučaja i drugi istovjetni sporovi,<br />
a protiv HRT ih se vodi 53, a i sporovi<br />
novinara protiv drugih medijskih kuća,<br />
mogli završiti u korist tužitelja novinara.<br />
To bi moglo napraviti presedan u kojem<br />
bi novinarima dugogodišnjim „prisilnim”<br />
honorarcima mogli biti isplaćeni<br />
višemilijunski iznosi. I to, prema svemu<br />
sudeći, najprije na HRT-u.<br />
„Nakon što su inspekcije rada u brojnim<br />
slučajevima žmirile nad nezakonitostima<br />
u našim medijskim kućama i tolerirale<br />
RPO kao prikriveni radni odnos, ova<br />
presuda Županijskog suda u Zagrebu,<br />
kao i neke druge, melem su na našu<br />
novinarsku i sindikalnu ranu. Ova mi<br />
presuda daje nadu da nije sve izgubljeno<br />
u borbi za radna prava novinara, a time<br />
i za istinsku slobodu medija. Očito će<br />
pravosuđe morati ispravljati (namjerne)<br />
pogreške inspekcija”, poručio je Anton<br />
nekretnine od kojih je za neke od njih<br />
upitno jesu li nužne za tzv. core business<br />
– osnovnu djelatnost HRT, tj – proizvodnju<br />
i emitiranje programa.”<br />
Kao takve, između ostalih, nabrojane<br />
su i zgrade u Dežmanovu prolazu 6 i 10,<br />
ukupne procijenjene vrijednosti od čak 47<br />
milijuna kuna, zemljište pored HRT na<br />
Prisavlju – tzv. barake vrijedne oko 15 milijuna<br />
kuna, garaža na Trnju vrijedna 12<br />
milijuna kuna, ali i zgrade TV centra Osijek,<br />
TV centra i Hrvatskog radija Rijeka<br />
procijenjene na više od 25 milijuna kuna,<br />
te nekretnine u Dubrovniku vrijedne rekordnih<br />
86 milijuna kuna. Ukupna vrijednost<br />
svih pobrojanih nekretnina iznosi<br />
čak 190 milijuna kuna. Cinici bi rekli, nakon<br />
najave rezanja plaća i najave otpuštanja<br />
svakoga devetog zaposlenika, na red je<br />
na HRT-u došlo i cjenkanje nekretninama<br />
i propitivanje osnovne djelatnosti. No, je<br />
li to i dalje proizvodnja i emitiranje programa?<br />
honorarac porazio i ponizio hrt na sudu<br />
Filić, predsjednik Sindikata novinara<br />
Hrvatske.<br />
S druge pak strane, na HRT-u umanjuju<br />
značaj presude protiv njih.<br />
„Točno je da se u ovome trenutku vode<br />
53 radna spora koja su pokrenuta prije<br />
nešto više od godine dana, kada ih<br />
je inicijalno bilo pokrenuto 57, no sud<br />
je jedan od tih zahtjeva odbacio, a tri<br />
su tužbe povukli sami tužitelji. Niti u<br />
jednome od ova 53 slučaja još nema<br />
pravomoćne presude. Netočna je i<br />
paušalna tvrdnja jednoga dnevnog lista<br />
koji je implicirao kako će pravomoćna<br />
presuda za radni spor iz 2005. godine<br />
biti presedan na temelju kojega će HRT<br />
'izgubiti milijune'. U tom se slučaju ne<br />
radi o otkazu honorarnog ugovora,<br />
stoga temelj tužbe nije isti kao u<br />
onima pokrenutima prije godinu dana.<br />
Napominjemo i kako je svaki slučaj<br />
poseban, odnosno u svakome predmetu<br />
drugačije je činjenično stanje, stoga<br />
se ne može prejudicirati da će se u<br />
određenim predmetima odlučivati na isti<br />
način. Također, kada se radi o presudi na<br />
slučaj iz 2005., HRT je uložio izvanredni<br />
pravni lijek, reviziju, Vrhovnome sudu”,<br />
poruka je Odjela za odnose s javnošću<br />
HRT-a. No, svatko ima pravo na žalbu.<br />
Naročito kada gubi.