"Križ za zasluge Savezne Republike Njemačke - Berlinski Magazin
"Križ za zasluge Savezne Republike Njemačke - Berlinski Magazin
"Križ za zasluge Savezne Republike Njemačke - Berlinski Magazin
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Prvi broj Berlinskog magazina tiskan je u lipnju 2000. u Berlinu. XIII. godina, Svibanj / Mai 05. - 2012. Broj 128<br />
Razgovor: Josip Begić, predsjednik<br />
SD Croatia Berlin Str.14-15<br />
Blistava noć klasike <strong>za</strong>blistala peti put u njemačkoj metropoli Berlinu. Str. 28-31<br />
Zagrebačko ka<strong>za</strong>lište mladih (ZKM)<br />
gostovalo u Berlinu Str.8-9<br />
Prvu dobrotvornu <strong>za</strong>bavu <strong>za</strong><br />
grad Konjic Str. 13<br />
Mjesec travanj u hrvatskoj<br />
nastavi Str. 26-27<br />
Razgovor: Selimir Ognjenović vlasnik tvrtke I.D. Riva Tours,<br />
najvećeg njemačkog turoperatora specijaliziranog <strong>za</strong> putovanja u<br />
Hrvatsku Str. 22-23<br />
6. memorijalni turnir Dražen<br />
Petrović 2012. Str. 11
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 2<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 2
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 3<br />
Ljudi su malene marioneta i žive po nekim<br />
usvojenim planovima svjesno ili ne svjesno.<br />
Sve oko nas je kažu sivo, a moglo bi biti<br />
šareno! No šarenilo je budućnost, koja će<br />
potisnuti sivilo, kada se ljudi nauče<br />
odgovorno ponašati. Biti odgovoran u kući,<br />
na poslu, u politici, na igralištu ili bilo gdje,<br />
to je ogledalo uspjeha. Ali biti odgovoran ne<br />
može se naučiti preko noći!<br />
Ako netko misli <strong>za</strong> državu da nije njegova<br />
onda ne može misliti ni o naj sitnijim<br />
stvarima u životu da su njegove, odnosno da<br />
se ponaša prema njima odgovorno. Ako ne<br />
i<strong>za</strong>đe pojedinac na glasovanje o bilo čemu, ne<br />
bi poslije ni imao pravo da puno diskutira, jer<br />
nije glasovao , nije iskoristio svoje pravo da<br />
odluči ili da odlučuje. Jer kako onda drugačije<br />
dati <strong>za</strong> pravo svima onim dežurnim<br />
kritičarima, koji kritiziraju sve, od trenutka<br />
kada <strong>za</strong>korače ujutro pa do spavanja. No, nisi<br />
ljudi krivi, kriva je kemija u kojoj odrastaju i<br />
okružje koje ih hrani samo negativnim<br />
stavrima ili jednostavno priroda. I ako ima<br />
onih što poznaju prirodu a ne poznaju<br />
društvo. Priroda i društvo!<br />
Nekada čovjek i pogriješi ali jednostavno<br />
nema vrmena da se ispravi na noge, već prije<br />
ga svi sasijeku u koljenima!. No sve mislim<br />
da će biti bolje, ali još uvijek ne znam <strong>za</strong><br />
koga? Kakva je razlika između optimiste i<br />
pesimiste!<br />
Kažu da ljudi danas žive u svojim virtualnim<br />
svjetovima u kojima traže sreću. A sreća je<br />
kažu uvijek kratkotrajna, jer se <strong>za</strong>nemaruje<br />
stvarnost. Da li je onda optimi<strong>za</strong>m ludost?<br />
Optimi<strong>za</strong>m je dobar, svi kažu <strong>za</strong> mnoge<br />
stvari, ali nas neće <strong>za</strong>štititi na primjer od<br />
udarca auta ukoliko učestalo pretrčavamo<br />
cestu na neoznačenom prijelazu dok jure<br />
automobili, ili ako želimo promijeniti posao a<br />
ništa ne poduzimamo. Taj optimi<strong>za</strong>m zove se<br />
maštanje bez akcije ili iracionalni optimi<strong>za</strong>m.<br />
E onda kažu psiholozi da je taj iracionalni<br />
optimi<strong>za</strong>m jedna vrsta nerealna procjena<br />
stvarnosti, uz uvjerenje kako će naše<br />
ponašanje na koncu stvoriti bolju stvarnost!<br />
No to se može često nazvati i <strong>za</strong>bluda! Većina<br />
ljudi pozna svoje sposobnosti, granice<br />
izdržljivosti ili slabe i loše navike. Jer<br />
iluziono predviđanje bolje budućnosti, bez<br />
dovoljno argumenata navodi da, nažalost,<br />
mnogi ljudi ne razlikuje racionalan i<br />
iracionalan optimi<strong>za</strong>m. Biti optimista u životu<br />
<strong>za</strong>sigurno je vrlo pozitivna stvar, ali<br />
iracionalno se nadati i biti optimist ne<br />
predstavlja realnu procjenu situacije, jer se<br />
budućnost temelji na željama i maštanjima, a<br />
ne na realnoj procjeni situacije.<br />
Iracionalni optimi<strong>za</strong>m je „krivac“ zbog čega<br />
ljudi žive iznad svojih mogućnosti kao što je<br />
slučaj u Hrvatskoj. Kupuju kuće, stanove i<br />
aute koje si ne mogu priuštiti, te zbog čega<br />
prerano javno objavljuju kako su ostvarili<br />
svoje ciljeve. Danas i optimisti i pesimisti<br />
mogu realno procjeniti sadašnje stanje. Jedina<br />
razlika između pesimista i optimista je u tome<br />
na koji način se nose s realnošću koju<br />
percipiraju. Prema istraživanjima Martina<br />
Seligmana, pesimisti vide problem kao<br />
nepromjenjivo stanje koje se samo pogoršava<br />
i širi u nedogled. Optimisti su svjesni<br />
problema, i često ga nazivaju „i<strong>za</strong>zovom“, te<br />
ga vide kao trenutno stanje koje se može<br />
promijeniti.<br />
Stav pesimista paralizira napredak čovjeka.<br />
Iracionalni optimi<strong>za</strong>m je obmana. Jedino<br />
racionalni optimi<strong>za</strong>m nam omogućuje aktivno<br />
suočavanje s realnošću. Racionalni optimisti<br />
su svjesni tragedije u Japanu, masnovnih<br />
prosvjeda diljem zemlje, razumiju poteškoće<br />
u liječenju bolesti, prepoznaju nepravde na<br />
radnom mjestu, probleme u obrazovnom<br />
sustavu, ... Ali oni istovremeno nastoje<br />
pronaći rješenje <strong>za</strong> navedene probleme tako<br />
što si unaprijeđuju kvalitetu života i nastoje<br />
uživati u svakom trenutku kako bi postigli<br />
životno <strong>za</strong>dovoljstvo u područjima na koje<br />
mogu utjecati.<br />
Kod kratkotrajne sreće javlja se "umjetno<br />
povećanje osobnosti sa upalom ega". Strašna<br />
bolest! Vidiš a ne vidiš.<br />
Oko nas se u posljednje vrijeme pojavljuju<br />
neki novi ljudi, koji da li će imati snage, ili<br />
neki stari, nije bitno, no sve to traži neku<br />
realnost, da svatko shvati svoju ulogu, da ne<br />
misli nitko od nas da je nešto specijalno da je<br />
genije. Trebalo bi da svatko tko preuzme<br />
određenu poziciju da je odradi časno i<br />
pošteno. To je onda čovjeku najveća nagrada.<br />
Ali današnji čovjek želi brzu nagradi i brzu<br />
popularnost, te u tome smislu je ne moguće<br />
ne biti <strong>za</strong>interesiran <strong>za</strong> politiku. No politika je<br />
po izvornom značenju riječu "Polis-grad" a<br />
politika bi bila briga <strong>za</strong> grad, pa tako onda <strong>za</strong><br />
sve druge ovlasti koje čovjek preuzme na<br />
svoja pleća.<br />
Jako je bitno tko su ljudi koji se bave<br />
politikom! Jer u svakom vremenu politika se<br />
počne baviti s ljudima! Tako da ništa nije<br />
slučajno. Svi smo mi ljudi sa svojim<br />
slabostima, rekao bih! Ali ako je čovjeka u<br />
općem pogledu diskvalificira njegova<br />
"društvena sposobnost" u našim očima onda<br />
on na kraju sam strada od toga. U tom smislu<br />
je važno da su na važnim mjestima ljudi koji<br />
imaju odgovornost i pred Bogom i pred<br />
ljudima. Ljudi su pozvani da budu i žive u<br />
<strong>za</strong>jednici a to znači<br />
ljubavi. Ljubav je<br />
poštovanje slobode<br />
drugoga i poštovanje<br />
njegove ličnosti.<br />
Riječ urednika: Željko Matić<br />
Treba se čuvati egoizma i<br />
individualizma, koji su<br />
bili posljednjih desteljaća<br />
ure<strong>za</strong>ni u mnoge mozgove a civili<strong>za</strong>cija je<br />
mislila da je to riješenje <strong>za</strong> 21. stoljeće. Ta<br />
te<strong>za</strong> je doživjela svoju propast, vidimo<br />
svakodnevno.<br />
Kada čovjek u životu dođe na određeni<br />
položaj do promaknuća i povišice na poslu<br />
oni koji su to doživjeli znaju da u tom<br />
trenutku nema boljeg osjećaja. Velika sreća<br />
nastavlja se u nadolazećim danima, hranite se<br />
na boljim mjestima, izlazite, imate osjećaj da<br />
ste uspješni u svim poljima u životu.<br />
No, ubrzo sve dođe na staro, baš onako kako<br />
je bilo dok su vam dohoci bili manji. S<br />
povećanjem prihoda, povećavaju se i rashodi,<br />
a vi ubrzo shvatite da <strong>za</strong>pravo niste ništa<br />
sretniji nego prije. Ta pojava zove se<br />
hedonistički ergometar. U prjevodu, ljudi<br />
imaju tendenciju održavati vlastitu sreću na<br />
jednoj razini, čak i nakon velikih, dobrih ili<br />
loših, promijena u životu.<br />
Psiholozi Phillip Brickman i Donald<br />
Campbell objašnjavaju tu pojavu vrlo<br />
jednostavno. Naime, što se više povećavaju<br />
naši prihodi, to se više povećavaju i naša<br />
očekivanja od života. Sreća zbog toga ne traje<br />
predugo. Ipak, novac do jedne granice kupuje<br />
sreću. Ne uspoređujte se s drugima - Ovo je<br />
najlakši put da se dovedete do potpunog<br />
očaja. Ljudi koji se stalno uspoređuju s<br />
drugim, možda uspješnijim ljudima, <strong>za</strong>uvijek<br />
će biti nesretni. Ne uspoređujte svoj život sa<br />
tuđim...<br />
...Ovaj mjesec će HDZ riješiti svoju<br />
predsjedničku križaljku. I<strong>za</strong>brat će se novi<br />
predsjednik HDZ-a koji će imati povijesnu<br />
ulogu. Rastjerati lopove i prevarante iz svojih<br />
redova i vratiti stranci prvo moralnu<br />
vriejdnost a onada i političku. U Splitu je<br />
Kerum jači od HDZ-a. Da li će se ljubavi<br />
između HDZ-a i Kerumova HGS-a održati<br />
znat će se nakon što Jaca i Šeks raščiste stvari<br />
u kući ovog mjeseca. Kerum je u nepune tri<br />
godine bavljenja politikom, u Splitu rasturio<br />
glavne oponente s desnog krila - i HDZ i<br />
HSP-a. Tko je u te dvije stranke govorio<br />
protiv Keruma danas ge više nema. HDZ<br />
tako ne postoji u najvećim hrvatskim<br />
gradovima jer u Zagrebu, HDZ nije nikad ni<br />
bio na vlasti...<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 3
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 4<br />
Impressum<br />
Broj 128<br />
Svibanj - Mai<br />
05-2012<br />
Herausgeber<br />
Matić & Matić<br />
Chefredakteur<br />
Željko Matić<br />
pressberlin@yahoo.de<br />
Anschrift der Redaktion<br />
BERLINSKI MAGAZIN<br />
Postfach 31 02 34<br />
D - 10632 Berlin<br />
Telefon: 0176 637 48935<br />
Online izdanje:<br />
www.berlinskimagazin.com<br />
Ein<strong>za</strong>hlungen und<br />
Überweisungen an:<br />
Postbank Berlin:<br />
Kto.-Nr.: 67658102<br />
BLZ: 100 100 10<br />
Namentlich gezeichnete<br />
Beiträge entsprechen nicht<br />
unbedingt der Meinung der<br />
Redaktion.<br />
Objavljeni prilozi suradnika<br />
ne moraju se podudarati sa<br />
mišljenjem uredništva.<br />
Der Auftraggeber haftet für<br />
seine Anzeige gegenüber<br />
Ämter oder Dritte.<br />
Redaktionsschluß:<br />
27.04.2012<br />
Einsendeschluß für die<br />
nächste Ausgabe hin:<br />
20. 05. 2012.<br />
PRVI BROJ<br />
BERLINSKOG<br />
MAGAZINA TISKAN JE<br />
U LIPNJU 2000. GODINE<br />
BERLINSKI MAGAZIN<br />
IZLAZI JEDNOM MJESEČNO<br />
BROJ 128<br />
2000. – 2012.<br />
14. svibnja 1922. rođen<br />
dr. Franjo Tuđman<br />
Dr. Franjo Tuđman rođen je u Velikom<br />
Trgovišću, općinskom mjestu u<br />
Hrvatskom <strong>za</strong>gorju, 14. svibnja 1922.<br />
Njegov otac Stjepan, poznati aktivist<br />
Hrvatske seljačke stranke, i majka<br />
Justina rođena Gmaz imali su, osim<br />
Franje, jos dva sina: Stjepana i Ivicu.<br />
Majka mu je umrla 1929, kad je pošao u<br />
pučku školu.<br />
SADRŽAJ BM 128<br />
2 Najava- Hercegovačka večer 2012<br />
3 Riječ urednika<br />
4 Sadržaj<br />
6-7 Razgovor: Humanitarka Olga Stoss<br />
8-9 Zagrebačko ka<strong>za</strong>lište mladih gostovalo u Berlinu<br />
<strong>Berlinski</strong> magazin na internetu: Iz sata u sat...<br />
Nove vijesti, najave, događaji, reportaže i mali oglasi !<br />
www.berlinskimagazin.com<br />
Online portal<br />
Berlinskog<br />
<strong>Magazin</strong>a<br />
www.berlinskimagazin.com<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 4<br />
10<br />
11<br />
SD Croatia najava turnira Duhovi<br />
SD Croatia traži nove mlade igrače<br />
Najava turnira u košarci<br />
20 godina KK Croatia Berlin<br />
12 Pogledi iz Zagreba Svibanj: Ivan Ivek Milčec<br />
13 Humanitarna <strong>za</strong>bava <strong>za</strong> Konjic<br />
14-15<br />
Razgovor Josip Begić<br />
novi predsjednik SD Croatia Berlin<br />
16-17 Uskrs u Berlin u HKM 2012<br />
20 Recept i Poetski kutak BM 125<br />
22-23<br />
Razgovor: Selimir Ognjenović - najveći njemački<br />
turistički ured specijaliziran <strong>za</strong> putovanja u<br />
Hrvatsku<br />
24 Koncert Haris Džinović<br />
26-27 Iz života i rada Hrvatske nastave Berlin<br />
28-31<br />
5. Blistava Noć Klasike<br />
Medijsko pokroviteljstvo <strong>Berlinski</strong> <strong>Magazin</strong>
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 5<br />
VELEPOSLANSTVO BIH<br />
Ibsenstrasse 14<br />
10439 Berlin<br />
Telefon: ++49.30.814.712.10<br />
Telefaks:++49.30.814.712.11<br />
E-mail:mail@botschaftbh.de<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 5
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 6<br />
U Njemačkom gradu Bad<br />
Homburgu nedaleko od<br />
Frankfurta živi Olga Stoss. Olga<br />
je veliki sponzor i prijatelj<br />
hrvatskog Dubrovnika. No kako<br />
je dođlo do tog prijateljstva<br />
Olaga nam je ispričala. Do ideje<br />
je dođlo sasvim jednostavno. Ja<br />
sam s humanitarnom pomoći <strong>za</strong><br />
vrijeme rata pomagala Vukovar,<br />
Dubrovnik i druge hrvatske<br />
gradove. Nakon rata sam<br />
razmišljala kako moj grad Bad<br />
Homburg ima 8 gradskih<br />
kumsatava. kumstvo gradova<br />
puno potpomogne razvijanju<br />
gradova na mnogim poljima.<br />
Tada sam ja ponudila našem<br />
gradonačelniku (Ex-OB<br />
Reinhard Wolters op.A.) ideju i<br />
pitanje što misli o tome da bi<br />
srce od Hrvtaske ponudila <strong>za</strong><br />
gradsko kumstvo. Upitao me je<br />
što je to? Ja sam rekla<br />
Dubrovnik.on me je pogledao i<br />
rekao da je da bi to bila lijepa<br />
stvar.<br />
Ove godine je 10<br />
godina od kada je<br />
potpisano i<br />
<strong>za</strong>ključeno gradskog<br />
kumstva.<br />
Potom sam išla u Dubrovnik,<br />
priča Olga Stoss. U Dubrovnik<br />
kada sam došla nisu ni znali što<br />
znači gradsko kumstvo. I tako je do toga<br />
kumstva došlo. Razvijalo se najboljim<br />
putem i dosta smo toga do danas postigli.<br />
Ove godine je 10 godina od kada je<br />
potpisano i <strong>za</strong>ključeno gradskog kumstva,<br />
gradova Dubrovnika i Bad Homburga.<br />
Mnogi kažu da je Olga<br />
Stoss majka ovog kumstva,<br />
Hrvatica koja ima njemačko<br />
prezime, po mužu Nijemcu.<br />
On je nakon drugog<br />
svjetskog rata bio "doli" u<br />
<strong>za</strong>robljeništvu. Kada su ga<br />
pustili otišli smo van. Nije<br />
bilo jednostavno u ono doba<br />
imati jednog Nijemca <strong>za</strong><br />
muža. Ali ja nisam<br />
popustila, mi smo se slagali,<br />
mi smo se voljeli i otišli<br />
smo van. Tako smo otišli u<br />
Bad Homburg i ostali u<br />
ovom poznatom gradu, gdje<br />
i danas živimo, kaže Olga.<br />
Moj muž je preminuo prije<br />
par godina ali ja sam ostala<br />
u ovom gradu. Meni dobro<br />
ide. Puno radim na socijalnom polju i<br />
volonterski. Za vrijem rata puno sam toga<br />
napravila. Dobivala sam pomoć od velikih<br />
tvrtki i građevinski materijal <strong>za</strong> Hrvatsku.<br />
Kijevo se mogu reći mirne duše s mojim<br />
građevinskim materijalom izgradilo i sve<br />
...Vlasnica je i ordena <strong>za</strong> <strong>za</strong>sluge <strong>za</strong><br />
koje kaže. To je samo jedna potvrda<br />
<strong>za</strong> mene, ništa više niti ništa manje.<br />
Posebno je ponosna na odličje "<strong>Križ</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>sluge <strong>Savezne</strong> <strong>Republike</strong><br />
<strong>Njemačke</strong>" (Bundesverdienstkreuz),<br />
kako naglašava Olga Stoss, rođena<br />
Hrvatica koja je sa svojim suprugom<br />
1954 došla u Bad Homburg...<br />
što je <strong>za</strong> kuće potrebno poslal<br />
sam. U Dubrovniku onim svim<br />
selima Radovčići, Osojnik ja<br />
sama ne znam kako se sve zovu,<br />
svugdje mi je ured!<br />
Olgu Stoss <strong>za</strong> vrijeme<br />
rata zvali su<br />
"Sveta Olga"<br />
Nakon toga sam osnovala<br />
udrugu Kroatienhilfe<br />
Hochtaunus e.V. Imala sam<br />
odlične suradnike u udrugi koja<br />
i danas funkcionira. Samo danas<br />
hvala Bogu nema rata i nema<br />
potrebe <strong>za</strong> humanitarnom<br />
pomoći i sada se trudim što više<br />
napraviti da se gradsko kumstvo<br />
ojača. Vama je poznat Dječiji<br />
dom Maslina u Dubrovniku<br />
"Dom <strong>za</strong> djecu Maslina"?<br />
Ravnateljica mi je rekla da nije<br />
bilo moje pripomoći, taj Dom bi<br />
se morao <strong>za</strong>tvoriti a djeca se<br />
rasporediti po cijeloj Hrvatskoj,<br />
onda znate! Ja gledam napraviti<br />
što je korisno. Ovaj spomenuti<br />
"Dom <strong>za</strong> djecu Maslina" u<br />
Dubrovniku pronašla sam preko<br />
nekih informacija o Gradu<br />
Dubrovniku. Tamo sam<br />
pročitala da je Dom izgrađen<br />
1432.godine, pa sam se mislila<br />
da li je moguće da je taj Dom u<br />
Dubrovniku sagrađen još u<br />
srednjem vijeku. Mislila sam ne<br />
moguće! Otišla sam tamo,<br />
upitala i rekli su mi da je to točno.<br />
Razgovarala sam s ravnateljicom i vidjela<br />
sam sama da treba pomoći. I onda sam<br />
korak po korak i sada mi je samo ostalo, to<br />
je velika zgradurina, iznutra su sređene<br />
kupaone, kuhinje, sve smo<br />
sredili, sad mi je ostao samo<br />
krov a <strong>za</strong> fasadu sada imamo<br />
"Spende" pomoć, kaže nam na<br />
kraju priče Olga Stoss, velika<br />
humanitarka koja živi skromno i<br />
dostojanstveno u Bad<br />
Homburgu, ponosna na velika<br />
djela koja je učinila sa svojim<br />
prijteljima, obiteljima mnogim<br />
hrvatskim gradovima i selima.<br />
Olgu Stoss <strong>za</strong> vrijeme rata zvali<br />
su "Sveta Olga", jedni iz<br />
poštovanja a drugi su u njoj<br />
vidjeli jedini spas. Bad<br />
Homburger tvrtka <strong>za</strong> namještaj<br />
Meiss und Braum poklonili su<br />
velike količine namještaja <strong>za</strong><br />
Hrvatsku. Tvrtka Fresenius je<br />
poslala velike količine<br />
medikamenata. Životne<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 6
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 7<br />
namirnice slale su tvrtke:Wasa-Knäckebrot,<br />
Maggi i Pauli Zwieback. Privatne osobe su<br />
slale poteljinu bijelu tehniku i druge<br />
potrepštine.<br />
Olga Stoss je darovala i niz<br />
kumstava jednom <strong>za</strong>grebačkom<br />
udruženju <strong>za</strong> nezbrinutu djecu<br />
kojem je prva predsjednica bila<br />
Ankica Tuđman.<br />
U kratkom vremenu <strong>za</strong> vrijem rata Olga je<br />
prikupila stvari u vrijednosti nekoliko<br />
milijuna D-Mark, odnosno 400 Lkw s<br />
potrebnom humanitarnom pomoći <strong>za</strong><br />
Hrvatsku. Olga Stoss je počasna građanka<br />
općine Kijevo i grada Dubrovnika. Olga<br />
Stoss je darovala i niz kumstava jednom<br />
<strong>za</strong>grebačkom udruženju <strong>za</strong> nezbrinutu<br />
djecu kojem je prva predsjednica bila<br />
Ankica Tuđman. Bilo je to 110 kumstava u<br />
vrijednosti od 50 D-Mark. Vlasnica je i<br />
ordena <strong>za</strong> <strong>za</strong>sluge <strong>za</strong> koje kaže. To je samo<br />
jedna potvrda <strong>za</strong> mene, ništa više niti ništa<br />
manje. Posebno je ponosna na odličje "<strong>Križ</strong><br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>sluge <strong>Savezne</strong> <strong>Republike</strong> <strong>Njemačke</strong>"<br />
(Bundesverdienstkreuz), kako naglašava<br />
Olga Stoss, rođena Hrvatica koja je sa<br />
svojim suprugom 1954 došla u Bad<br />
Homburg.<br />
...Ovaj spomenuti "Dom <strong>za</strong> djecu Maslina" u<br />
Dubrovniku pronašla sam preko nekih informacija o<br />
Gradu Dubrovniku. Tamo sam pročitala da je Dom<br />
izgrađen 1432.godine, pa sam se mislila da li je<br />
moguće da je taj Dom u Dubrovniku sagrađen još u<br />
srednjem vijeku. Mislila sam ne moguće! Otišla sam<br />
tamo, upitala i rekli su mi da je to točno. Razgovarala<br />
sam s ravnateljicom i vidjela sam sama da treba<br />
pomoći...<br />
(Na slici lijevo Olga Stoss s urednikom Večernjeg lista Stipom Puđom i suprugom)<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 7
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 8<br />
Zagrebačko ka<strong>za</strong>lište mladih (ZKM)<br />
gostovalo je u Berlinu s predstavom "Ovo<br />
bi mogla biti moja ulica"<br />
Nakon što je Zagrebačko ka<strong>za</strong>lište mladih<br />
(ZKM) u veljači gostovalo u ka<strong>za</strong>lištu<br />
Theater Dortmund s predstavom<br />
„Zagrebački pentagram“, sredinom travnja<br />
bili su ka<strong>za</strong>lišni gosti i u njemačkoj<br />
metropoli Berlinu, gdje su s predstavom<br />
"Ovo bi mogla biti moja ulica" nastupili u<br />
dva dana na adresi "Theater an der<br />
Parkaue".<br />
ZAGREBAČKO KAZALIŠTE MLADIH<br />
U BERLINU S PREDSTAVOM NA<br />
TEMU LUKE RITZA<br />
ZKM predstavom "Ovo bi mogla biti moja<br />
ulica" u orginalnom naslovu na engleskom<br />
jeziku "This Could Be My Street", koju su<br />
glumci izveli na hrvatskom jeziku s<br />
engleskim prijevodom, prva je predstava<br />
koja progovara o nasilju među mladima u<br />
Hrvatskoj. Posvećena je <strong>za</strong>grebačkom<br />
maturantu Luki Ritzu, te svim mladićima i<br />
djevojkama koji svakodnevno stradavaju na<br />
ulicama naših gradova. Tekst su napisale<br />
Jelena Kovačić i Anica Tomić koje su<br />
potpisale i režiju. Nakon premijere u<br />
Berlinu publika je u Berlinu odliönim<br />
ovacijama nagradila glumce i goste iz<br />
Zagreba koji su vrhunski odigrali ka<strong>za</strong>lišni<br />
uradak koji odlično aktualno odgovara i<br />
aktualnim prilikama u Berlinu.<br />
Redateljica Anica Tomić nam je ka<strong>za</strong>la:<br />
Projekt mene i Jelene Kovačić inspiriran je<br />
istinitim događajem koji se dogodio 2006 u<br />
Zagrebu, ubojstvom mladog Luke Rit<strong>za</strong><br />
koji se se sasvim slučajno našao na krivom<br />
mjestu u krivo vrijeme. Problem<br />
maloljetničkog nasilja i ubojstava među<br />
djecom je u <strong>za</strong>dnji 5-8 godina kao nekakav<br />
postratni <strong>za</strong>kašnjeli stres, nevjerojatno<br />
naraslo ne samo na <strong>za</strong>grebačkim ulicama<br />
nego i cijeloj Hrvatskoj i to je bio u stvari<br />
razlog da mi progovorimo o toj temi. Ta<br />
tema je jako dokumentarna <strong>za</strong>to što sav<br />
materijal koji smo mi upotrijebili pišući<br />
sam tekst, u istini su tekstovi od samog<br />
Luke Rit<strong>za</strong>, a mi smo kroz rad na predstavi<br />
postali veliki prijatelji sa roditeljima<br />
njegovim i Su<strong>za</strong>na i Reno Ritz su skoro<br />
došli u Berlin s nama, da posvjedoče. No<br />
me smo ovu predstavu radili <strong>za</strong> svu djecu i<br />
<strong>za</strong> sve mlade i <strong>za</strong> sve ljude koji su se na<br />
neki način ikad u životu osjetili ugroženi i<br />
koji su htejeli ili ne htijeli vidjeli nasilje a<br />
nisu ili mogli su nešto napraviti. Ova je<br />
predstava u stvari o nijemim svjedocima o<br />
svima nama koji svakodnevno svjedočimo<br />
o nasilju. Jer nasilje nije samo da vas netko<br />
fizički premlati. Nasilje je bilo koja ataka<br />
na vašu auru. Nešto od čega vi osjećate<br />
mučninu glavobolju. Dakle nasilje je kao<br />
takvo jako širok pojam. Ova predstava u<br />
stvari ciljana je na mlade i sve one koji se<br />
tako osjećaju ali i na one koji su nažalost<br />
danas u našim strukturama društva, koji<br />
odlučuju kakva će biti budućnost Hrvatske.<br />
Mi smo aktualno u jednoj žestokoj<br />
tranziciji da Europa kuca na vartima a da<br />
mi ni po <strong>za</strong>konima ni po različitim<br />
pravilnicima u principu nismo još<br />
usaglasili to s europskim <strong>za</strong>konima. Imamo<br />
strahovito puno još uvijek kriminala,<br />
mafije, različitih vrsta kriminala i to se na<br />
žalost odražava na onima koji su naj<br />
neviniji, a to je upravo ta hrvatska mladež,<br />
na koju se toliko svi pozivaju, na nekakvu<br />
budućnost koju ona treba biti. To je<br />
predstava <strong>za</strong> njih, o njima ali i upozorenje<br />
svima onima koji su svjedoci, tim<br />
odraslima da nešto moraju napraviti.<br />
Naši rezultati kao glumaca i mene i<br />
koligice koji potpisujemo režiju vide se<br />
jedino po rekacijama publike. Od same<br />
premijere u Zagrebu 2010. mi smo odigrali<br />
preko 100 izvedbi. Izvedbe su stalno pune i<br />
postoji veliki interes. Ova predstava je<br />
predstava projekt. Jer inače mi u orginalu<br />
kada je izvodimo u Zagrebu, nakon<br />
predstave se razgovoara. Sociolozi i<br />
psiholzi razgovaraju sa publikom.<br />
Pokušava se postaviti jedno pitanje, što ti<br />
kao građnin, tvoje građansko pravo u<br />
demokraciji, toj novoj demokraciji u koju<br />
ulazimo, jest da djeluješ da kažeš svoje<br />
mišljenje i da probaš nešto promjeniti.<br />
Upravo je cilj ove predstave je taj pokušaj<br />
promjene. Pokušaj da svatko <strong>za</strong> sebe u<br />
svom malom kvadratu na kojem mi sad<br />
dvoje stojimo pokuša nešto promjeniti, jer<br />
jedino na taj način su promjene moguće.<br />
Promjene neće napraviti masa, promjene<br />
pozitivne radi pojedinac. Pojedinac svojim<br />
pozitvivnim djelovanjem utječe na društvo<br />
i na sve šire strukture. Ali sve dok<br />
pojedinac nema tu svjest o tome gdje živi i<br />
koja je njegova uloga to jest koje je<br />
njegovo građansko pravo slobode govora tu<br />
se ništa ne može promjeniti.<br />
U Berlinu je boravio ka<strong>za</strong>lišni tim od 30<br />
ljudi, 15 glumaca i 15 tehničara. Ovo je<br />
ansambal predsatava. ZKM ima najbolji<br />
asambl među svim hrvatskim ka<strong>za</strong>lištima te<br />
ste mogli svjedočiti ne samo glumcima<br />
nego i ljudima koji prezentiraju sebe kroz<br />
glumu što je isto jako bitno <strong>za</strong> ovu<br />
predstavu. Naravo upravo ovaj ansambal je<br />
učinio da ta predstava bude to što jest jer<br />
su oni svi sa svojim privatnim<br />
angažmanima sa svojim uživljavanjem u<br />
tematiku, jer smo mi napravili jednu veliku<br />
studiju od 6 mjeseci gdje se glumce vodilo<br />
kroz te dokumentarne događaje tako da im<br />
se što više približi ta materija i da što<br />
vjerodostojnije u stvari mogu prezentirati<br />
likove koje su igrali.<br />
Ja sam Anica Tomić ka<strong>za</strong>lišna sam<br />
redateljica i radim predstave koje su uvijek<br />
sovcijalno, društveno i politički angažirane<br />
i smatram da je moja <strong>za</strong>daća kao jednog<br />
malog običnog čovjeka koji se bavi<br />
ka<strong>za</strong>lištem da progovaram o stvarima koje<br />
me se osobno tiču.<br />
Ravnateljica Zagrebačkog ka<strong>za</strong>lišta mladih<br />
(ZKM), Dubravka Vrgoč, i<strong>za</strong>brana je<br />
2011.godine <strong>za</strong> predsjednicu Europske<br />
ka<strong>za</strong>lišne konvencije te posebno potiče<br />
međunarodnu suradnju svojeg ka<strong>za</strong>lišta s<br />
priznatim ka<strong>za</strong>lištima Europe.<br />
Vrgoč nam je ka<strong>za</strong>la da je po prvi put bila u<br />
Berlin 2006., te je do danas ZKM nastupilo<br />
u nekoliko njemačkih gradova. <strong>Njemačke</strong><br />
je jedna nama naj dražih i naj posjećenijih<br />
destinacija. ZKM je poslejdnjih nekoliko<br />
godina je doista prisutno u Europi. Osobno<br />
smatram da je to iznimno važno i zbog<br />
našeg ansambla koje zbog ovih<br />
međunarodnih iskustava postaje snažnije i<br />
jače a mislim da je važno i zbog publike u<br />
europskim metropolama da vide da<br />
Hrvatska ima teatar. Europska ka<strong>za</strong>lišna<br />
konvencija kojom ja aktualno<br />
predsjedavam je organi<strong>za</strong>cija koja okuplja<br />
danas 43 europska ka<strong>za</strong>lišta od kojih je 11<br />
ka<strong>za</strong>lišta iz <strong>Njemačke</strong> a dva iz Hrvatske<br />
(ZKM i damsko ka<strong>za</strong>lište Gavela). Cilj<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 8
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 9<br />
Europske ka<strong>za</strong>lišne konvencije je u ovim<br />
teškim recesijskim teškim vremenima<br />
održati teatar i to onaj umjetnički teatar,<br />
teatar koji nije komercijalni. On se bavi<br />
promocijom mobilnosti razmjena i<br />
<strong>za</strong>jedničkih<br />
koprodukcija. Mi<br />
smo trenutno u<br />
sklopu<br />
konvencije u<br />
jednoj malo<br />
koprodukciji sa<br />
jednim teatrom<br />
iz Berlina i<br />
Parme. Riječ je o<br />
projektu "Ideš<br />
dalje" isti<br />
njemački pisac je<br />
napisao dramu <strong>za</strong><br />
tri teatra koja će se prvo prika<strong>za</strong>ti u<br />
Zagrebu a i u Berlinu.<br />
Ja kada sam došla na ovu čelnu funkciju<br />
željela sam afirmirati hrvatsko ka<strong>za</strong>lište. Ja<br />
sam prije ove funkcije godinama bila<br />
ka<strong>za</strong>lišni kritičar i putovala sam po Europi i<br />
kada bi došli na neki festival ljudi su me<br />
pitali imali kod vas u Hrvatskoj ka<strong>za</strong>lište.<br />
Bilo mi je užasno neugodno. Kada sam<br />
postala ravnatelj ZKM prvo mi je bilo da se<br />
otvorimo i da napravimo teatar koji<br />
možemo poka<strong>za</strong>ti u Europi, da me više<br />
nitko nikada ne pita imali u Hrvatskoj<br />
ka<strong>za</strong>lište. Trenutno mislim i sretna sam da<br />
smo mi to doista i uspjeli. Evo i reakcija<br />
publike u Berlinu pokazuje da apsolutno<br />
prepoznaje naša nastojanja. Naš teatar se<br />
bavi iskljućivo problemima koji se<br />
događaju ovdje i sada. To su problemi koji<br />
nas izravno tiče i ono što je lijepo upravo u<br />
tim gostovanjima naših predstava, da<br />
problemi koji se baziraju na Zagrebu na<br />
našim domaćim problemima, da su<br />
prepoznatljivi po cijeloj Europi. Problem<br />
Luke Rit<strong>za</strong> nije samo problem Zagreba, to<br />
je problem i Berlina. Dakle ono čime s emi<br />
bavimo su univer<strong>za</strong>lne teme i one<br />
apsolutno pripadaju našem vremenu.<br />
Ja vodim i Festival svjetskog ka<strong>za</strong>lišta koji<br />
se događa svakog rujna u Zagrebu gdje<br />
predstavljamo najbolja ostvarenja iz<br />
Europe i Svijeta. Posljednjih godina smo<br />
imali jako puno njemačkih teatara u<br />
Hrvatskoj. Svatko od nas jeobostran. Ne<br />
idemo mi samo van, mi želimo i dovesti<br />
Europu u Hrvatsku, i biti u Europi i<br />
doka<strong>za</strong>ti da smo Europa. Mislim u ovom<br />
vremenu kada nam je s jedne strane teško<br />
kada smo suočeni s bezbrojnim<br />
problemima koje nosi tranzicija ali s druge<br />
strane i sami će mo uskoro biti dio te<br />
Europe. Želimo poka<strong>za</strong>ti stvarno da smo mi<br />
što se tiče teatra i kulture ravnopravni dio<br />
Europe i da nam nitko ne može ništa<br />
<strong>za</strong>mjeriti.<br />
Njemci su malo iznenađeni našim<br />
nastupima. Uvijek je nekakva ideja to su<br />
nekakvi polufolklorni, polu ovakvi, polu<br />
onakvi, to je bilo i u Berlinu! To<br />
iznenađenje publike i reakcije koje smo<br />
dobili u Berlinu u stvari su kao riječi, to<br />
nismo očekivali. Ja samo želim da napokon<br />
jednom kada dođemo kažu, to smo upravo<br />
očekivali. Jer kažem mi nismo ništa lošiji<br />
možda čak trenutno i <strong>za</strong>nimljiviji od nekih<br />
ka<strong>za</strong>lišnih zemalja EU.<br />
Moji rezultati su uslijedili nakon 6 godina<br />
moga rada. No možemo mi i bolje i mi<br />
jesmo i bit će mo dijelom europskog teatra.<br />
ZKM ugošćuje i starne redatelje. Režiraju<br />
na našim pozornicama, radimo mnoge<br />
kprodukcije. Trenutno radimo veliku<br />
koprodukciju s Državnim teatrom iz<br />
Braunschweiga <strong>za</strong> koju smo novce dobili iz<br />
federalnog fonda Ministarstva vanjskih<br />
poslova SR <strong>Njemačke</strong>, premijera je u<br />
lipnju. Dakle moramo poka<strong>za</strong>ti da naša<br />
kultura jest možda mala kultura ali nije<br />
manje značajna.<br />
Veleposlanik RH u SR Njemačkoj dr. Miro<br />
Kovač koji je nazočio predstavi i pratnji<br />
nekoliko članova diplomatskog kora<br />
ka<strong>za</strong>o je.<br />
Moram najprije pohvaliti suradnju ZKM i<br />
berlinskog teatra. Moram reći da sam<br />
rijetko vidio tako emocianalnu predstvu<br />
kao ovu večerašnju. Predstava se bavi<br />
temom koja je nažalost u Hrvatskoj<br />
priznata. Znači govorim o delikvenstnosti<br />
među mladima. Ta tema je nažalost<br />
prisutna i u Berlinu. U razgovoru s mnogim<br />
ljudima nakon predstave sam shvatio da ih<br />
je predstava pogodila i ostavila snažan<br />
dojam i na hrvatske i na njemačke<br />
posjetitelje ove predstave. Hrvatska ima<br />
što poka<strong>za</strong>ti EU. Ovakav način<br />
funkcioniranje je jedini dugoročno održivi<br />
način funkcioniranja. Hrvatska mora biti<br />
ofenzivna u plasiranju onoga što je u<br />
Hravtskoj na tržištu prisutno, tako i na<br />
području kulture. Mora se nositi se<br />
otvoreno i samokritički s mnogim<br />
fenomenima hrvatskog društva. Njemački<br />
ravnatelj ka<strong>za</strong>lišta "Theater an der Parkaue"<br />
Kay Wuschek mi je nakon prijema ka<strong>za</strong>o<br />
da cijeni to što sam samokritički govorio o<br />
problemima u našem društvu. na taj način<br />
pokazujemo jednu zrelost ali pokazujemo i<br />
jednu orginalnost i kreativnost i mislim da<br />
je to onaj način koji je važan <strong>za</strong> budućnost<br />
i plasiranja svojih proizvoda, tako i na<br />
području kulture.<br />
<strong>Berlinski</strong> "Theater an der Parkaue" je<br />
najmlađe gradsko ka<strong>za</strong>lište koje broji 90<br />
djelatnika od kojih je 19 članova glumačke<br />
družine, te predstavljaju najveći gradski<br />
teatar <strong>za</strong> mlade ljude u Njemačkoj. Od<br />
godine osnivanja 1950. "Theater an der<br />
Parkaue" posjetilo je 9 milijuna gledatelja<br />
koji su pogledali više od 500 uradaka.<br />
Njemački ravnatelj ka<strong>za</strong>lišta "Theater an<br />
der Parkaue" Kay Wuschek nam je ka<strong>za</strong>o.<br />
Ja sam oduševljen svime što sam večeras<br />
mogao vidjeti. Jedan vrlo emocionalan i<br />
afirmativan ka<strong>za</strong>lišni uradak. Ja sam bio<br />
vrlo radostan glede samosvjesti na koji su<br />
način glumci reeagirali bez straha na ovo u<br />
današnje vrijeme goruće pitanje. Mi smo<br />
sretni da smo imali ZKM iz Zagreba kao<br />
goste. Ovo je možda početak jednog novog<br />
velikog prijateljstva.<br />
Mi živimo na jednom dijelu zemaljske<br />
kugle i mi pripadamo Europi. Puno<br />
problema je nazočno u obadvije zemlje.<br />
Berlinu su također poznati nasilnički<br />
ispadi, tuče u podzemnoj željeznici,<br />
Berlinu je poznata bespomoćnost državnih<br />
institucija glede maloljetničke delikvencije.<br />
Kako će se sada to razumno i emocionalno<br />
riješiti i kako će mo s tim djelovati, kako će<br />
mo se <strong>za</strong>štititi i koliki će mo kuražu<br />
poka<strong>za</strong>ti, ja mislim da je to pitanje vrlo vrlo<br />
dobro. Hrvatski teatar je spreman <strong>za</strong> EU<br />
večeras su to poka<strong>za</strong>li u Belinu.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 9
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 10<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 10
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 11<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 11
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 12<br />
Gotovo svakog proljeća,tj.uoči mjeseca<br />
svibnja,od uspostave slobodne Hrvatske na<br />
ovamo gledamo isti scenarij priče koja je<br />
počela svršetkom Drugoga svjetskog rata a<br />
nastavila se sve do današnjih<br />
dana.Naime,radi se o zločinima parti<strong>za</strong>nske<br />
vojske,OZNE i UDBE izvršenim nad<br />
poraženim<br />
ustaškim,domobranskim,njemačkim<br />
postrojbama,ali i tisućama civila koji su<br />
bez suda i pravde strijeljani i bacani u<br />
tenkovske rovove,jame, špilje u Hrvatskoj i<br />
susjednoj Sloveniji.Posebna priča je<br />
zloglasni <strong>Križ</strong>ni put na čijim "postajama"<br />
su ubijani <strong>za</strong>robljenici zbog gutljaja vode<br />
otpijenog u kakvoj lokvi pored puta.Tko je<br />
tih dana poštovao Međunarodnu<br />
konvenciju o pravima ratnih<br />
<strong>za</strong>robljenika,civila,žena i djece?Za<br />
masovna ubojstva na Blajburškom<br />
polju,Teznu,Maceljskoj šumi,Jazovki i<br />
<strong>Križ</strong>nome putu nitko nikada nije odgovarao<br />
jer pobjednici su ti koji pišu povijest i<br />
kojima je sve dopušteno.Uostalom,<strong>za</strong>r nisu<br />
britanski bombarderi u dva dana sravnali<br />
Drezden sa zemljom a Sovjeti poubijali<br />
deset tisuća poljskih časnika u Katynu?Da<br />
li je itko odgovarao <strong>za</strong> civilne<br />
žrtve?Ma,ajde molim vas.<br />
Iako je od svršetka II.Svjetskog rata prošlo<br />
već 67 godina mnoge hrvatski obitelji<br />
njeguju spomen na ubijene ili nestale<br />
članove i to se prenosi s koljena na koljeno<br />
da se ne <strong>za</strong>boravi.Stoga se svakoga svibnja<br />
obnavljaju i obilježavaju uspomene na<br />
Blajburšku tragediju i <strong>Križ</strong>ni put na kojima<br />
su mnogi nedužni ubijeni samo <strong>za</strong>to što su<br />
bili Hrvati.Uostalom,to su potvrdili<br />
drugovi Tito,Ranković,Kardelj,Bakarić i<br />
drugi izjavivši "da Jugoslavija može opstati<br />
samo ako se Hrvate ušutka svim mogućim<br />
represivnim sredstvima".Jasno,uključujući i<br />
masovne likvidacije.Stoga ne čudi<br />
činjenica da je najviše Hrvata palo i<br />
emigriralo nakon svršetka rata<br />
II.Svjetskoga rata.<br />
S druge strane u svibnju se javljaju i stari<br />
parti<strong>za</strong>nski borci koji tvrde da su se borili<br />
protiv njemačkog i talijanskog fašzma te<br />
Pavelićeve Endehazije.Jasno,antifaši<strong>za</strong>m je<br />
jedan od najvažnijih tekovina Sila<br />
pobjednica i ujedinjene Europe,pa tako i u<br />
našoj zemlji koja će <strong>za</strong> nešto više od godine<br />
dana postati punopravna članica<br />
EU.Dakle,početkom svibnja u našoj zemlji<br />
dižu se tenzije zbog toga što aktivni<br />
učesnici ili njihovi potomci imaju svaki<br />
svoju priču o opravdanosti ili<br />
neopravdanosti Blajburga i <strong>Križ</strong>noga<br />
puta.Uspostavom slobodne Hrvatske bilo je<br />
mnogo govora(predsjednik Tuđman) o<br />
svehrvatskoj pomirbi,o pomirdbi ustaških i<br />
parti<strong>za</strong>nskih sinova i kćeri,o potrebi<br />
organiziranja znanstvenih skupova i<br />
simpozija na kojima bi povjesničari<br />
argumentirano i dokumentirano u interesu<br />
hrvatske budućnosti i <strong>za</strong>jedništva stavili<br />
točku na tragično ratno i poratno razdoblje<br />
kako bi jednom <strong>za</strong>uvijek prestale<br />
svehrvatske svađe u kojima se gubi<br />
ogromna narodna energija koja bi se mogla<br />
i morala upotrijebiti u sasvim druge svrhe.<br />
Ovih dana šef države, Ivo Josipović<br />
nespretno i nepotrebno povukao je <strong>za</strong> rep<br />
tzv."ustašku zmiju"koja prijeti stabilnosti<br />
zemlje i kojoj bi konačno trebalo slomiti<br />
vrat.Prigoda <strong>za</strong> takvu,nebuloznu izjavu bio<br />
je <strong>za</strong>grebački skup HČSP kojem se<br />
odazvalo <strong>za</strong>ista marginalnih dvadesetak<br />
simpatizera ili radoznalih prolaznika.Ako<br />
dvadesetak simpatizera jedne<br />
izvanparlamentarne stranke ugrožava<br />
sigurnost Hrvatske onda se svi skupa<br />
moramo <strong>za</strong>pitati:"Demokracijo,gdje si?"S<br />
druge strane,moramo se <strong>za</strong>pitati kako to da<br />
je Predsjednik <strong>za</strong>boravio spomenuti<br />
komunističku zmiju koja je napravila toliko<br />
zla slobodomislećim Hrvatima i koja nikad<br />
nije do kraja obezglavljena?Ili četnička<br />
zmija koja rehabilitacijom Draže<br />
Mihajlovića,pokušava preko tzv.<strong>Republike</strong><br />
Srpske ispitati teren na granici s<br />
Hrvatskom?Nitko razuman ne niječe<br />
ustaške<br />
zločine,radne<br />
logore i<br />
egzekucije kojih<br />
je bilo,ali onda<br />
treba jasno i<br />
glasno reći i<br />
govoriti o<br />
zločinima koje<br />
su počinile<br />
zloglasne<br />
jugotajne službe<br />
OZNA i<br />
UDBA.U zemlji i izvan nje.Svim Hrvatima<br />
u domovini i svijetu, koji imaju mogućnost<br />
gledati program HRT,toplo preporučam da<br />
ponedjeljkom nakon Dnevnika pogledaju<br />
dokumentarni serijal(10<br />
epizoda)"Jugoslavenske tajne službe"u<br />
kojima je prika<strong>za</strong>n obračun KNOJ-a,OZNE<br />
i UDBE s "narodnim neprijateljima".U<br />
serijalu su prika<strong>za</strong>ne masovne likvidacije<br />
Folksdojčera,ratnih <strong>za</strong>robljenika i<br />
civila,uhidba i suđenje kardinala bl.Alojzija<br />
Stepinca,ubojstva istaknutih emigranata i<br />
protivnika jugostrahovlade Brune<br />
Bušića,Stjepana Đurekovića,suđenje<br />
preživjelim Bugojancima itd.Dakle,ako se<br />
već spominju zmije onda treba spomenuti<br />
sve,bez obzira kako se one zovu i kojoj<br />
ideologiji pripadaju.<br />
Ovih dana dosta se govori o namjeri<br />
vladajuće koalicije da Sabor ubuduće neće<br />
biti pokrovitelj obilježavanja komemoracije<br />
Blajburške tragedije.Kao i svake godine do<br />
sada,<strong>za</strong> organi<strong>za</strong>ciju bit će isplaćeno 500<br />
tisuća kuna,ali Saborske delegacije neće<br />
biti.Vlada RH namjerava uvesti neke<br />
novine pa se tako planira da bi se obljetnica<br />
pada Vukovara obilježila kao spomendan<br />
<strong>za</strong> sve žrtve koje su pale <strong>za</strong> Hrvatsku.Što će<br />
Predsjedništvo Sabora odlučiti bit će<br />
poznato do kraja tjedna a da će s odlukom<br />
biti mnogi ne<strong>za</strong>dovoljni u to uopće ne<br />
treba sumnjati.Uostalom,kakvo bi to<br />
proljeće bilo kada Hrvati nebi "međusobno<br />
ratovali!"<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 12
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 13<br />
U Berlinu je organizirana i realizirana<br />
dobrotvorna <strong>za</strong>bava <strong>za</strong> Konjic u<br />
organi<strong>za</strong>cija žitelja ove općine koji se<br />
nalaze u Berlinu. Prva dobrotvorna <strong>za</strong>bava<br />
<strong>za</strong> grad Konjic, grad na rijeci Neretvi,<br />
otvorila je Matea Marić voditeljica<br />
programa koja je pozdravila nazočne goste.<br />
Pozdravila je župnika Fra Petra Čirku, fra<br />
Radoslava i Fra Antu, svećenike Hrvatske<br />
katoličke misije Berlin (HKM Berlin), te<br />
im se <strong>za</strong>hvalila na podršci. Pozdravila je i<br />
fra Danijela Nikolića koji je došao iz Rima<br />
a koji je podrijeklom iz Konjica. Pozdravila<br />
je i predstavnike drugih hrvatskih društava.<br />
Matea je ka<strong>za</strong>la da na poseban način želi<br />
pozdraviti žitelje općine Konjic u Berlinu,<br />
njihove prijatelje i poznanike, te im se<br />
<strong>za</strong>hvalila na organi<strong>za</strong>ciji humanitarne<br />
<strong>za</strong>bave. Pozdravila je i žitelje Konjica i<br />
okolinih mjesta u domovini i naglasila kako<br />
ih posebno pozdravlja, njih koji održavaju<br />
vatru na svojim i našim ognjištima i s<br />
velikom željom i strpljenjem isčekuju nas,<br />
svoje drage i mile iz domovine, da dođemo<br />
iz svijeta. Pozdravila je i tamošnje<br />
svećenike, župnika Župe Sv. Ivana<br />
Krstitelja - Konjic, fra Petra Drmića i fra<br />
Andriju fra Anthony Burnside-a koji je<br />
nakon dva <strong>za</strong>vršena fakulteta u 26.godini<br />
došao iz Australije na odmor. Na kraju<br />
svoga putovanja odlazi u Međugorje i tamo<br />
ostaje duže od<br />
planiranog, što ga<br />
je inspiriralo da<br />
postane svećenik i<br />
2005.dolazi u<br />
Konjic gdje danas<br />
služi vjernom i<br />
malobrojnom<br />
puku svetu misu.<br />
Služi narodu <strong>za</strong><br />
koji kaže da je<br />
<strong>za</strong>ljubljen u taj<br />
stari hrvatski<br />
europski patnički ali hrabri i ponosni narod,<br />
naglasila je Marija Marić, te dodala da je<br />
Bog odredio posebne ljude<br />
<strong>za</strong> posebna mjesta, misleći<br />
na fra Andriju i mnoge<br />
druge dobročinitelje.<br />
Nazočne je potom<br />
pozdravio Fra Petar Čirko<br />
župnik HKM Berlin koji je<br />
ka<strong>za</strong>o. Zahvaljujem se na<br />
toplim pozdravima i srce je<br />
<strong>za</strong>drhtalo kada sam čuo lijep pozdrav našoj<br />
HKM. Meni je kao Župniku ovo jedna<br />
radost i čast da mogu otvoriti ovu večer i<br />
<strong>za</strong>bavu da možemo pomoći našim<br />
priajteljimai tamošnjem Župniku, te<br />
pozdravljam tamošnjeg Župnika fra Petra<br />
Drmića.<br />
Uslijedila je <strong>za</strong>jednička molitva te pjevanje<br />
Hrvatske himne. Nazočnim se prigodnim<br />
govorom obratio i Fra Danijel Nikolić koji<br />
je na daljnjem usavršavanju u Rimu, koji je<br />
mladu misu slavio u Žitačama kod Konjica.<br />
Fratri su nastali od naroda i fratri će vam<br />
biti onakvi kako budete molili <strong>za</strong> njih. Ako<br />
ne molite <strong>za</strong> svoje fratre ne možete imati<br />
dobre fratre, ka<strong>za</strong>o je fra Danijel. Konjic je<br />
danas u jako teškom stanju. Mnoge župe su<br />
stradale i porušene ali evo Konjic se bori i<br />
znam koliko se vaši fratri dole bore i trude.<br />
Gdje je <strong>za</strong>jedništvo tu se <strong>za</strong>jedno poku<strong>za</strong>je<br />
koliko smo mi u istinu ono što se hvalimo,<br />
koliko smo mi jedan narod, koliko smo mi<br />
Hrvati a onda koliko smo i katolici, ka<strong>za</strong>o<br />
je fra Danijel Nikolić nazočnima.<br />
Mateja Marić je nazočne potom informirala<br />
o aktualnim prilikama Župe Konjic, koja<br />
prostorno <strong>za</strong>uzima 25,6 km²<br />
Hercegovačko-neretvanske županije u BiH.<br />
O gradu Konjicu u kome je 1524g. gotovo<br />
nestalo Katolika, Matea je naglasila da su<br />
Franjevci su bačeni s mosta u Neretvu a<br />
samostani i sve Crkve su porušeni. U<br />
18.stoljeću u Konjicu je bilo samo 76<br />
vjernika a 25 godina kasnije Biskup fra<br />
Marijan Bogdanović je našao 97 katolika.<br />
Godine 1838<br />
osnovana je<br />
samostalna<br />
Kapelanija a 1852<br />
prglašena je Župa.<br />
Današnja crkva<br />
Svetog Ivana<br />
Krstitelja<br />
napravljena je<br />
1893.godine.<br />
U prvoj <strong>za</strong>bavnoj točki <strong>za</strong>bavnog programa<br />
nastupio je odlični folklor Hrvatske<br />
kulturno umjetničke i športske <strong>za</strong>jednice<br />
Berlin predvođen Evom Lukić. Nazočni su<br />
uživali u lijepim plesovima iz podneblja<br />
Hrvata a članovi u prekrasnim nošnjama<br />
igrom i plesom uveličali su ovu večer na<br />
poseban način.<br />
U glazbenom dijelu večeri nastupio je bend<br />
Stari Kamen u sastavu Mario, Dražen i<br />
Željko. Upriličena je i tombola. Vrijedne<br />
žene su napravile i slastice, kolače pite i<br />
voće. Žitelji župe Konjic koji žive u<br />
Berlinu, njihovi prijatelji i gosti uživali su u<br />
lijepo organiziranoj večeri koju su u<br />
nastavku večeri uveličali i glazbenici gosti<br />
iz Frankfurta Toni Ivanković i Marko<br />
Bošnjak, te Damir prva harmonika Berlina,<br />
kako su organi<strong>za</strong>tori večeri lijepo najavili.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 13
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 14<br />
Na redovnoj<br />
izbornoj<br />
skupštini SD<br />
Croatia Berlin<br />
i<strong>za</strong>brano je novo<br />
vodstvo <strong>za</strong><br />
mandat od dvije<br />
godine. Za novog<br />
predsjednika<br />
i<strong>za</strong>bran je Josip<br />
Begić,<br />
nekadašnji<br />
aktivni igrač SD<br />
Croatia Berlin.<br />
Prvo pitanje je<br />
glasilo kada je došao u SD Croatiu u kojim<br />
momčadima i da li ste se preuzimanjem<br />
funkcije predsjednika društva okanili<br />
aktivnog igranja <strong>za</strong> SD Croatia Berlin?<br />
U SD Croatiu sam došao 1993. Dogodine je<br />
obljetnica 20 godina. Kada sam došao u<br />
klub tada je<br />
predsjednik bio Pero<br />
Kolobarić. Kada sam<br />
došao igrao sam <strong>za</strong><br />
2.momčad. Potom<br />
sam igrao <strong>za</strong><br />
1.momčad u<br />
Verbandsligi, trenirao<br />
sam i kada su bili u<br />
Oberligi ali nažalost<br />
nisam igrao. poslije<br />
sam se vratio u<br />
2.momčad SD<br />
Croatia Berlin gdje<br />
sam s Matom<br />
Omazićem vodio<br />
2.momčad. Bilo je to<br />
lijepo i dugo vrijeme koje je potrajalo dok<br />
se nisam uključio prije nekolike godine<br />
aktivnije u Upravu kluba. Radio sam kao<br />
dopredsjednik u mandatu Franje Husajine<br />
ali i prije toga sam pomagao mnoge<br />
aktivnosti koje je provodila<br />
SD Croatia Berlin. Zadnje 3-<br />
4 godine sam dosta posla<br />
napravio s bivšim<br />
predsjednikom Husajinom i<br />
na kraju sam preuzeo i sam<br />
dužnost predsjednika a s<br />
druge strane sam se ostavio<br />
aktivnog igranja jer nisam<br />
želio obnašati duple <strong>za</strong>daće,<br />
jer u Upravi ima dosta posla.<br />
Aktualno ste najmlađi<br />
predsjednik SD Croatia<br />
Berlin možda i u povijesti<br />
društva. Kakvo je aktualno stanje SD<br />
Croatia Berlin?<br />
Bivši predsjednik SD Croatia Franjo<br />
Husajina ostavio je zdravu SD Croatia<br />
Berlin. Bio sam i ja i menadžer Igor Čaktaš<br />
dio toga tima, i većina stvari je prelazila<br />
preko naših leđa. A normalno kao i svaki<br />
predsjednik najviše je pucalo i gurilo na<br />
kraju preko bivšeg predsjednika, koji je<br />
doveo društvo na jedan <strong>za</strong>vidan nivo. Sd<br />
Croatia je osvjetlala svima obraz pogotovo<br />
ovdje u Berlinu gdje ljudi malo kritično<br />
gledaju na društveni rad. Vratilo se<br />
povjerenje u SD Croatia Berlin i društvo se<br />
nalazi aktualno u dosta dobroj situaciji.<br />
Što očekujete u narednom razdoblju. Da li<br />
će se nešto mijenjati u SD Croatia Berlin?<br />
Uvijek kao i svaki novi predsjednik<br />
očekujem da se nešto promjeni. Želim<br />
poraditi na boljoj suradnji općenito svih<br />
Hrvata u Berlinu. Da se još više povežemo i<br />
da znamo kada idemo kući na godišnji da<br />
znamo da imamo SD Croatia u Berlinu.<br />
Trebamo pronaći mjesto gdje će se naša<br />
omladina ponovno sastajati a po meni je to<br />
SD Croatia ili Hrvatska katolička misija<br />
Berlin.<br />
Da li se zna dovoljno o SD Croatia u Berlin<br />
kada jeu pitanju mlada generacija Hrvata?<br />
Pa što se tiče toga s mladima smo krenuli<br />
od nedavno. Sve je krenulo aktivnostima<br />
našeg bivšeg voditelja mladih Darka<br />
Penzingera, koji je moramo reći da je i on<br />
napravio dobar posao, da ga ne bi <strong>za</strong>boravili<br />
i drugi ljudi koji su bili u SD Croatia Berlin.<br />
Nadamo se da će u budućnosti biti još više<br />
interesa kod mladih i naš cilje je još više<br />
proširiti sve momčadi i da napravimo još<br />
jaču SD Croatia.<br />
Pred Vama je niz <strong>za</strong>daća i ako je već na<br />
pragu sredina godine. Što je sve na<br />
rasporedu i što očekujte od navedenih<br />
događanja?<br />
Kao i svi dosadašnji predsjednici, očekujem<br />
dobar uspjeh i dobar rad. Pred nama je<br />
turnir <strong>za</strong> Duhove od 26.-28-05. i onda<br />
imamo Top 12 turnir, kada nam dolazi 11<br />
njemačkih klubova u Berlin. To je<br />
16.06.2012. pripremamo se <strong>za</strong> taj veliki<br />
događaj i želimo nadmašiti dosadašnje<br />
uspjehe i nivo, da bi onda mogli biti<br />
domaćini Europskog prvenstva u Berlinu.<br />
SD Croatia ima dosta momčadi koje djeluju<br />
posljednjih godina kao jedan odličnna<br />
cjelina. Može li se to održati jer <strong>za</strong>jednička<br />
prezentacija društva je vrlo važna, pa tek<br />
onda promocija pojedinačnih momčadi?<br />
Održati se može! Jedino što se radi o<br />
velikom poslu. Nedostaje nam gdje ja vidim<br />
još ljudi koji bi radili u našem timu. Svi ovi<br />
ljudi koji su aktualno u Upravi daju sami<br />
svoje slobodno vrijeme <strong>za</strong> SD Croatia<br />
Berlin.<br />
Mislimo s<br />
ovim<br />
momčadima koje imamo, od nove sezone<br />
otvoriti i E Jugend, pojačati druge dijelove<br />
mlade momčadi, pojačati A-Jugend, tako da<br />
popunimo i proširimo mlade pogone u SD<br />
Croatia.<br />
U Upravi su također<br />
relativno mladi ljudi. Što<br />
očekujete od članova<br />
Upravnog odbora?<br />
Moram reći da su vrlo<br />
mladi. Ja sam eto čini mi se<br />
naj stariji. Ali imamo i<br />
iskusnih ljudi koa Ivan<br />
Pelivan koji je dugi niz<br />
godina te pomaže drugima,<br />
kao i ja koji sam u Husajinu<br />
radio i sticao iskustvo. No<br />
sada moram nositi ja sam<br />
glavnu odgovornost i učiti<br />
ove mlađe nekim stavrima pa tako imam<br />
duplu <strong>za</strong>daću. Mislim da će mo uspjeti u<br />
ovom dvogodišnjem mandatu!<br />
Jedna generacija igrača od koje se<br />
očekivalo mnogo, kao da je preskočena ili<br />
nisu poka<strong>za</strong>li interes kada je u pitanju<br />
vođenje kluba. Vi ste došli iz jedne treće<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 14
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 15<br />
generacije igrača. Što očekujete od igrača,<br />
navijača i sponzora?<br />
Ja pratim dosta ovaj<br />
naš društveni rad u<br />
Berlinu. Zadnje 3-4<br />
godine u Berlinu sam<br />
vidio da je na pragu<br />
smjena generacija. U<br />
Berlinu je otišla jedna<br />
gneracija u mirovinu a<br />
pojavili su se malo<br />
mlađi koji nisu<br />
<strong>za</strong>interesirani retjerano<br />
<strong>za</strong> sport. Moram<br />
spomenuti<br />
"Faceboock" koji<br />
koliko je socijalno<br />
dobar da se ljudi<br />
upoznaju, da se druže,<br />
opasnost postoji da<br />
naša djeca i još mlađi<br />
da druženje skroz<br />
<strong>za</strong>puste. Mislim da je<br />
<strong>za</strong> mene to vrlo<br />
opasno. Što se tiče<br />
sponzora to je uvijek<br />
"kritično"! Prije uvijek<br />
se di<strong>za</strong>lo sve uz SD<br />
Croatiu, nažalost<br />
sponzori nas često kritično gledaja. Mi<br />
znamo da sve radimo <strong>za</strong> ime SD Croatia<br />
Berlin, pa mislim da će sponzori razumjeti<br />
naša nastojanja.<br />
Kada smo <strong>za</strong>dnji put razgovarali s<br />
članovima Uprave ka<strong>za</strong>li su da je prva<br />
momčad bila favorit <strong>za</strong> uspjehe u ovoj<br />
sezoni. Međutim izgleda da je prva momčad<br />
podbacila ovu sezonu?<br />
Možemo reći! Ja koji sam bio<br />
podpredsjednika, naš menaadžer i<br />
predsjednik Husajina izgleda da smo<br />
puno više očekivali od prve momčadi.<br />
Svi smo <strong>za</strong>ka<strong>za</strong>li! Međutim kada<br />
dovedete nove igrače a nemate uspjeh,<br />
uvijek je Uprav kriva. Nadam se d aće<br />
mo od nove sezone krenuti u nove<br />
pobjede i dovesti prvu momčad na<br />
uspješne staze i prvoj momčadi dati<br />
nekadašnju važnost?<br />
Može li se SD Croatia organizirati kao<br />
jedan njemački klub?<br />
Može i te kako da se može<br />
organizirati. No, ponekad kada to<br />
pokušavam dovesti u jednu normalu<br />
poslovanja kao što posluju njemački<br />
klubovi, ljudi misle da mi to radimo zbog<br />
nas. No, moj cilj je u mome mandatu<br />
dovesti klub na razinu njemačkih društava,<br />
to je probao i moj predhodnik, a i ljudi prije<br />
njega. Ja ću si dati truda da u mojem<br />
mandatu probam uspostaviti odnose u<br />
društvu kao u mnogim drugim sportskim<br />
njemačkim društvima u Berlinu.<br />
Jedan od pomaka u prezentaciji društva SD<br />
Croatia Berlin je i nova internetska<br />
stranica?<br />
Želimo naše navijače i komunikacije vratiti<br />
na nekadašnji nivo. Obavjestiti što veći<br />
broj Hrvata o našim utakmicama i probati<br />
se još jednom barem približiti nekadašnjim<br />
uspjesima SD Croatia.<br />
Predsjednik SD Croatia Berlin je uvijek bio<br />
na značajnom funkcijskom mjestu. Mogao<br />
je dati ocjenu i širih društvenih pogleda u<br />
Berlinu kada su u pitanju Hrvati. Kako Vi<br />
ocijenjujete budućnost hrvaskih društava u<br />
Berlinu. Gdje je budućnost?<br />
To je dobro pitanje! Problem je da je jedna<br />
generacija na kraju društvenih davanja malo<br />
...SD Croatia je trenutno na vrlo dobrom<br />
putu. Nama je potrebna potpora naših<br />
sponzora i ljudi ne moraju biti sponzori ali<br />
mogu pomoći na drugi način. Mislim da je<br />
budućnost SD Croatia otvorena. Mi ne<br />
moramo ići, tražiti bolje uvijete. SD<br />
Croatia je naš mali kutak hrvatske<br />
domovine u Berlinu...<br />
ih je ostalo a mladih je sve manje. Nema<br />
previše ljudi na svim nivoima koji su<br />
spremni društveno dati svoj dio na bilo<br />
kome polju, kada su u pitanju Hrvati u<br />
Berlinu. Ljudi su se počeli dijeliti u neke<br />
male grupice a dugoročno iz tih malih grupa<br />
nitko neće uspjeti i<strong>za</strong>ći na površinu. Treba<br />
se brzo vratiti na<strong>za</strong>d u jednu cjelinu, jer<br />
ostalo nas je premalo. Treba se vratiti onim<br />
prvim danaima prije 20 godina, kada smo<br />
svi bili rame uz rame. No, vidim da će to<br />
biti težak put.<br />
SD Croatia ima veliki broj njemačkih igrača<br />
u svojim redovima?<br />
Da i to je dobro <strong>za</strong> svaki klub. Dobro je d<br />
ami kao SD Craotia prihvaćamo sve igrače i<br />
takvu ću politiku i ja dalje provoditi. SD<br />
Croatia neće ni jednom igraču koji<br />
odgovara našem konceptu, neće <strong>za</strong>tvoriti<br />
vrata glede nacionalnosti ili podrijekla.<br />
Disciplina je izgleda još rak rana SD<br />
Croatia Berlin. Može li se dugoročno nešto<br />
promjeniti?<br />
Može se promjeniti i promjenit će mo.<br />
Ljudi koji dođu u naš klub i ljudi koji hoće<br />
da rade moraju utjecati na promjene. Naši<br />
igrači u drugim njemačkim klubovima s<br />
eponašaju disciplinirano a kada dođu<br />
u naš klub onda s eponašaju nekako<br />
čudno. Nadamo se da će se to<br />
popraviti.<br />
Gdje se SD Croatia aktualno nalazi,<br />
sportski i društveno?<br />
SD Croatia je trenutno na vrlo<br />
dobrom putu. Nama je potrebna<br />
potpora naših sponzora i ljudi ne<br />
moraju biti sponzori ali mogu pomoći<br />
na drugi način. Mislim da je<br />
budućnost SD Croatia otvorena. Mi<br />
ne moramo ići, tražiti bolje uvijete. SD<br />
Croatia je naš mali kutak hrvatske<br />
domovine u Berlinu.<br />
Sponzori često očekuju da SD Croatia<br />
pokuca na njihova vrata?<br />
Da treba li bi! Samo nažalost moj trenutni<br />
posao <strong>za</strong> SD Croatia uz moj svakodnevni<br />
posao je 24 sata. Trebalo bi razgovarati s<br />
mnogim sponzorima ali trebali bi se i<br />
sponzoro sami javiti kod nas. Svi se mi<br />
poznajemo, ne trebamo gledati tko će kome<br />
prvi prići. Međutim vremena je sve manje a<br />
mi kao društvo imamo svaki dan sve više<br />
posla a sve manje ljudi.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 15
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 16<br />
Uskrs 2012: Četiri svećenika služila<br />
Bogoslužja kroz Veliki tjedan pred<br />
nekoliko tisuća vjernika Hrvata u Berlinu.<br />
Smrt nije granica naše nade! Pobožnosti i<br />
običaji Velikoga tjedna <strong>za</strong>počeli su među<br />
katolicima Hrvatima u Berlinu u okrilju<br />
Hrvatske katoličke misije u Berlinu, na<br />
Cvjetnu nedjelju, i to preko mise<br />
blagoslovom maslinovih grančica, kada je<br />
<strong>za</strong>počela Nedjelja muke Gospodnje. (Više<br />
slika na Facebook stranici BERLINSKI<br />
MAGAZIN)<br />
Bogoslužja su nastavljena preko Velikog<br />
ponedjeljka, utorka i srijede kada su<br />
vjernici Hrvati imali prigodu <strong>za</strong> ispovjed, te<br />
je dočekan Veliki četvrtak koji se slavi kao<br />
spomen Kristove Posljednje večere. Svih<br />
dana služene su sv. Mise u crkvi St.<br />
Sebastiana. Na Veliki petak vjernici HKM<br />
Berlin obilježili su Spomen Kristove muke<br />
i smrti uz Obrede velikog petka. Velika<br />
subota je dočekana kao sami dan Uskrsa.<br />
Služena su dva Uskrsna bdijenja, uz<br />
tradicionalni blagoslov jela.<br />
NEKOLIKO TISUĆA VJERNIKA<br />
DOČEKALO USKRS U BERLINU<br />
U Berlinu jednoj od 97 hrvatskih katoličkih<br />
misija u Njemačkoj u kojima djeluje 94<br />
svećenika, 3 đakona, 57 pastoralnih<br />
suradnika/-ca i 44 tajnica, najveći katolički<br />
blagdan Uskrs dočekalo je nekoliko tisuća<br />
vjernika u crkvi Svetog Sebastiana, na<br />
dvije mise polnoćke. Mise je po običaju<br />
predvodio župnik Fra Petar Čirko sa<br />
subraćom fra Radoslavom Tolićem, fra<br />
Ivanom Antom Rozićem i fra Petrom<br />
Lubinom svećenikom koji je na ispomoć<br />
došao iz Hrvatske. Fra Petar Lubina je<br />
urednik vjerskog lista <strong>za</strong> Marijine<br />
štovatelje - Marija, koji izdaje Provincijalat<br />
Franjevačke provincije presv. Otkupitelja<br />
iz Splita.<br />
FRA PETAR ZAPALIO USKRŠNJU<br />
SVIJEĆU<br />
Svečano Vazmeno bdijenje <strong>za</strong>počelo je<br />
ispred crkve gdje je blagoslovljen oganj<br />
kojim je <strong>za</strong>paljena Uskršnja svijeća, da bi<br />
bila unešena kao simbol Isusa Krista u ovu<br />
našu <strong>za</strong>jednicu, i svjetliće svake nedjelje u<br />
našoj Crkvi i na njoj će se paliti sve ostale<br />
svijeće. Krist jučer i danas, početak i<br />
svršetak, Alfa i Omega. Njegova su<br />
vremena i vjekovi, njemu slava i vlast<br />
posve vijeke vjekova. Svjetlo slavno<br />
uskrsloga Krista, raspršilo tmine pameti i<br />
srdaca, svjetlo Kristovo, ka<strong>za</strong>o je fra Petar,<br />
unijevši uskršnju<br />
svijeću u crkvu.Bogoslužje Vazmenoga<br />
bdjenja na Veliku subotu sastojalo se se od<br />
četiriju dijelova: služba svjetla, služba<br />
riječi, krsna i euharistijska služba.<br />
HVALOSPJEV USKRSNOJ SVIJEĆI<br />
OTPJEVAO FRA IVAN ANTE ROZIĆ<br />
Svečani Vazmeni hvalospjev (nazivan i<br />
Hvalospjev uskrsnoj svijeći) pjevao je fra<br />
Ivan Ante Roziće . Obred je nastavljen<br />
dalje službom riječi a potom svečanim<br />
navještajem Evanđelja i mise koja ide<br />
svojim tijekom kako propisuju Vazmeno<br />
bdjenje.<br />
FRA PETAR LUBINA ODRŽAO<br />
NADAHNUTE I POUČNE PROPOVJEDI<br />
U propovjedi fra Petar Lubina je vjernicima<br />
Hrvatima ka<strong>za</strong>o: Nalazimo se u naj<br />
svetlijemu trenutku u crkvenoj godini.<br />
Večerašnje slavlje nazivamo Vazmenim ili<br />
Uskrsnim bdijenjem. Sveti Augustin govori<br />
da je večerašnje Bogoslužje majka svih<br />
bdijenja i da je to naj uzvišenija molitva u<br />
crkvenoj godini. To <strong>za</strong>pravo i jeste!<br />
Bdijenje dolazi od riječi bdijeti! A <strong>za</strong>što i<br />
kada bdijemo? Bdijemo u nekim važnim<br />
trenutcima kada se očekuju veliki<br />
znameniti događaji koji će biti upečatljivi<br />
<strong>za</strong> naš život, <strong>za</strong> određeni narod, <strong>za</strong><br />
određeno područje.<br />
Ako Isus nije uskrsnuo, mi se nemamo<br />
čemu nadati<br />
Tako bdijemo na poseban način <strong>za</strong> Božić<br />
<strong>za</strong> polnoćke, nikome se ne spava, svi rado<br />
dođemo u crkvu. Večeras na poseban način<br />
imamo razloga bdijeti, jer isčekujemo<br />
blagdan Isusovog uskrsnuća, a Isusovo<br />
uskrsnuće temelj je naše kršćanske vjere.<br />
Sveti Pavao bi rekao, ako Isus nije<br />
uskrsnuo, mi se nemamo čemu nadati, mi<br />
nemamo što očekivati, naš život <strong>za</strong>vršava s<br />
grobom. Upravo ova sveta noć, želi nam<br />
poka<strong>za</strong>ti da imamo što čekati, da se imamo<br />
čemu nadati. Da naš život ne <strong>za</strong>vršava s<br />
grobom.<br />
Jer u svetoj Uskrsnoj noći naš spasitelj<br />
pobijeđuje smrt izlazi kao Bog iz groba i<br />
time pokazuje onima koji ga slijede jednu<br />
važnu i veliku činjenicu koju bi svi morali<br />
sebi u ovoj svetoj noći posvjestiti. A to je,<br />
svi oni koji budu<br />
slijedili Krista<br />
raspetoga i<br />
uskrsloga, nosili<br />
poput njega svoj<br />
životni križ, s<br />
vjerom, nadom, s<br />
vedrim pogledom<br />
u budućnost,<br />
nadajući se<br />
nebeskoj proslavi,<br />
da će čekati i nas<br />
ista sudbina koja i<br />
njega čeka. To je<br />
<strong>za</strong>pravo ono<br />
riješenje koje su<br />
tražile žene idući<br />
na grob, tko će<br />
nam odvaljati<br />
kamen s groba?<br />
Sve ima svoj<br />
smisao<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 16
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 17<br />
S drugim riječima rečeno, postavljaju<br />
pitanje, a što će biti nakon smrti? To je ono<br />
što postavljamo i mi svakoga dana! Jer od<br />
smrti nema ništa<br />
ostajemo u grobu,<br />
onda nemaju smisla<br />
naše patnje, boli,<br />
neprospavane noći<br />
majki, prolite suze,<br />
znoj i žuljevi. Ali<br />
sveta Vazmena noć<br />
želi nam poka<strong>za</strong>ti da<br />
ništa od svega onoga<br />
što sam spomenuo, a<br />
nas u životu spopada,<br />
nije u<strong>za</strong>ludno. Sve<br />
ima svoj smisao. I<br />
jutrom raniti i<br />
navečer kasniti i<br />
znojiti se i žulje<br />
nabijati i suze<br />
prolijevati. Budno je<br />
s ljubavlju podi<strong>za</strong>ti<br />
na svijet novo<br />
potomstvo. Nadati se<br />
na kraju života<br />
nečemu, nekakvoj<br />
nagradi. i <strong>za</strong>to ova<br />
sveta Uskrsna noć<br />
želi u svima nama<br />
probuditi nadu.<br />
Ako ste se uskrsnuli<br />
s Kristom, težite <strong>za</strong><br />
onim gore<br />
Poručuje nam da<br />
nikada ne smijemo<br />
osjetiti umor,<br />
malodušnost,<br />
depresiju, ali mi smo<br />
svjedoci kako tome<br />
ipak ne možemo<br />
izbjeći. Kada se<br />
nađemo u tim<br />
trenutcima, kao da se<br />
želimo predati!<br />
Zašto? Pitajmo se<br />
večeras! Gdje je naša<br />
vjera. Koliki je<br />
uskrsnuli temelj moje<br />
i tvoje vjere? Pavao<br />
poručuje u poslanici<br />
Rimljanima, ako ste<br />
se uskrsnuli s<br />
Kristom, težite <strong>za</strong><br />
onim gore, sve će<br />
vam se ostalo dati.<br />
Jedino je to način da<br />
možemo ići i vedro<br />
gledati u budućnost,<br />
svjesni da nam on predhodi. Našemu<br />
hrvatskom narodu predhodi već 14 punih<br />
stoljeća.<br />
Čovjek je stvoren <strong>za</strong> sreću a sreće istinske<br />
nema na ovomu svijetu<br />
Istina, devet stoljeća bili smo bez svoje<br />
države, ali nije ni to bez ničega, ali upravo<br />
tih devet stoljeća pokazuju da nemaju moć<br />
i vlast niti je sudbina naša u ruci svjetskih<br />
moćnika, ni kao naroda ni kao pojedinaca.<br />
Nego je sudbina naša u ruci Božijoj. Bit će<br />
onako, ne kako hoće političke sile, politički<br />
predvodnici, državnici, nego onako će biti,<br />
kako Bog hoće. A kako će Bog dati?<br />
Onako kako ja i ti budemo raspoloženi<br />
njemu se dati, predati, staviti se u njegove<br />
ruke, imati u njega povjerenje, savki dan na<br />
njega se oslanjati. Čovjek je stvoren <strong>za</strong><br />
sreću a sreće istinske nema na ovomu<br />
svijetu, ona je na drugome svijetu. Onamo,<br />
ondje, kamo nam je Isus<br />
otišao pripraviti mjesto<br />
nakon u<strong>za</strong>šašća u<br />
nebesku slavu.<br />
Slijedite Gospodina da<br />
bi došli do slave<br />
nebeske<br />
Zato naša srca, naše<br />
misli, naš duh mora biti<br />
usmjeren prema gore,<br />
težiti <strong>za</strong> Isusom. S njime<br />
se sve to može. U tomu<br />
smislu svima vama<br />
ovdje okupljenima,<br />
onima koji nisu mogli<br />
doći osobito starima,<br />
nejakima i bolesnima,<br />
želim radost<br />
uskrsnuloga Gospodina,<br />
da vas <strong>za</strong>hvati, kako bi<br />
ste se svi velikodušnije i<br />
važnije vinuli, da bi ste<br />
ga slijedili i s njime se<br />
na kraju i sami našli u<br />
slavi nebeskoj, kamo<br />
nam je otišao svima<br />
pripraviti mjesto, ka<strong>za</strong>o<br />
je fra Petar Lubina u<br />
nadahnutoj propovjedi.<br />
Župnik Fra Petar<br />
čestitao Uskrs obiteljima<br />
11.000 Hrvata u Berlinu<br />
Na kraju Svete mise<br />
župnik fra Petar Čirko je<br />
povodom Uskrsa 2012.,<br />
rekao. Smisao i cilj<br />
našega vjerničkog,<br />
ljudskog zemaljskog<br />
života nalazi se u<br />
vječnosti u životu, preko<br />
i<strong>za</strong> vrata smrti. Toga<br />
života ima samo ako<br />
ima uskrsnuća. Ako<br />
Krist nije uskrsnuo<br />
u<strong>za</strong>ludna je naša vjera i<br />
naša nada. Ali Krist je<br />
uskrsnuo. Kristovo<br />
uskrsnuće je <strong>za</strong>log i<br />
našega uskrsnuća. Neka<br />
vam uskrsli Krist donese<br />
na ovom svijetu, radost<br />
svejtlost i mir a u<br />
budućem životu vječni<br />
život pred licem<br />
božijim. U ime<br />
svećenika HKM Berlin,<br />
Fra Radoslava, Fra Ivana u ime fra Petra<br />
koji je stigao u ispomoć, svima vam<br />
nazivam, Sretan vam Uskrs, ka<strong>za</strong>o je na<br />
kraju svetih misa, župnik fra Petar Čirko.<br />
(Više slika na Facebook stranici<br />
BERLINSKI MAGAZIN)<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 17
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 18<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 18
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 19<br />
19.05. 2012<br />
20 Godina<br />
KK Kroatia Berlin<br />
Košarkaški turnir<br />
19. i 20.05. 2012<br />
Subota 19.02.2012<br />
Zabava Barnetstr.<br />
Svira grupa Domino iz<br />
Nürnberg-a<br />
+ Live prijenos<br />
Lige Prvaka<br />
od 20.00 sati<br />
Dolaze članovi 11 nogometnih<br />
klubova iz SR <strong>Njemačke</strong> i brojni<br />
domaći gosti.<br />
Zabava <strong>za</strong> sve generacije<br />
20. godina KK Croatia Berlin<br />
6. memorijalni turnir<br />
Dražen Petrović<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 19
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 20<br />
Poetski kutak<br />
Rastanak<br />
Veneš majko, kopniš kao rosa,<br />
otimaju srce ti široko,<br />
kopniš majko i sijeda ti kosa,<br />
sve to vidi plačljivo mi oko.<br />
Ubiru te jesenji nemiri,<br />
ubiru te, a ja bih da traješ,<br />
majko draga, ne umiri nikad,<br />
<strong>za</strong> grijehove nemoj da se kaješ.<br />
Ljubila si i beskrajno ljubiš,<br />
djecu svoju i radosti svoje,<br />
venula si, al ne veni više,<br />
kao nekad raduj srce moje.<br />
O, želim te, da me njišeš blago,<br />
da mi tepaš, kao nekad milo,<br />
odrasla sam i sama sam majka,<br />
ali volim sjećat´ se na krilo.<br />
Ne umiri, ostani da traješ,<br />
ne odlazi, draga moja, kradom,<br />
o, majčice, slomljena sam bolom,<br />
duša mi je izbrazdana jadom.<br />
Kad bi htjeli uslišati želje,<br />
žene, koja patnjama se klanja,<br />
kad bi htjeli darovati majku,<br />
<strong>za</strong> vjekove i <strong>za</strong> radovanja.<br />
Ljubica Martinović - Zagreb<br />
RECEPT<br />
Salata od sipa<br />
Sipe očistiti i dobro<br />
oprati pod mlazom<br />
vode. U lonac s vodom<br />
staviti lovor i papar u<br />
zrnu. Kad voda<br />
prokuha, dodati sipe i<br />
kuhati dok ne<br />
omekšaju. (Ovisno o<br />
veličini, treba im 1 do<br />
2 sata kuhanja). Kad<br />
je sipa mekana,<br />
izvaditi je i nare<strong>za</strong>ti<br />
na kolutiće. Kolutiće<br />
sipe posložiti u zdjelu<br />
<strong>za</strong> salatu i posipati<br />
sitno isjeckanim<br />
peršinom i češnjakom.<br />
Začiniti maslinovim<br />
uljem i limunovim<br />
sokom, posoliti i<br />
popapriti. Salatu<br />
hladiti u hladnjaku<br />
nekoliko sati i<br />
poslužiti s kriškama<br />
limuna.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 20
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 21<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 21
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 22<br />
Kada se netko pojavi po 30 put na<br />
najvećem turostičkom sajmu turizma ITB u<br />
Berlinu, <strong>za</strong>sigurno je to impo<strong>za</strong>ntan jubilej.<br />
Ali kada ta osoba dolazi iz turističke branše<br />
i sva ta tri desteljeća predstavlja Hrvatsku i<br />
hrvatski turi<strong>za</strong>m to je hvale vrijedno. Jedan<br />
od hrvatskih turističkih entuzijasta koji ne<br />
popušta u promidžbi Hrvatke ni nakon 30<br />
godine je Selimir Ognjenović koji je<br />
vlasnik tvrtke ID Riva Toursa, najvećeg<br />
njemačkog turoperatora specijaliziranog <strong>za</strong><br />
putovanja u Hrvatsku. U Berlinu smo se<br />
dogovorili <strong>za</strong> razgovor te <strong>za</strong>virili u tri<br />
desteljeća turističkog djelovanja Selimira<br />
Ognjenovića. Selimir Ognjenović, vlasnik<br />
ID Riva Toursa, najvećeg njemačkog<br />
turoperatora specijaliziranog <strong>za</strong> putovanja u<br />
Hrvatsku, kaže nepisano je pravilo da<br />
maksimalan postotak gostiju koji se žale ne<br />
smije biti veći od tri posto. Kada se prijeđe<br />
ta granica, <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>tora putovanja to je<br />
alarm. Selimir Ognjenović rođeni<br />
Bjelovarčanin je s najboljim prijateljem i<br />
suradnikom Brkljačićem uz nešto<br />
posuđenog novca 1994. u Njemačkoj<br />
otvorio tvrtku I.D.Riva Tours, dok je<br />
Brkljačić tvrtku istog imena vodio u<br />
Nizozemskoj.<br />
Ovo je moj trideseti sajam. Sjećam se točno<br />
kada sam na prvi sajam stigao iz<br />
Nizozemske u Berlin. Razgovarao sam<br />
nedavno o tome s i pročelnicom Katedre <strong>za</strong><br />
turi<strong>za</strong>m na Ekonomskom fakultetu u<br />
Zagrebu, prof. dr. sc. Nevenkom Čavlek.<br />
Ona je nekada radila u tvrtkama u kojima<br />
sam ja bio direktor o tim iskustvima. Ali<br />
ako me pitate čega se najviše sjećam,<br />
sjećam se najviše godina kada smo se<br />
vraćali u domovinu. Vidim tu ogromnu<br />
razliku u kojoj vjerujem da je i dio moga<br />
uloženog truda. Godine u kojima smo<br />
prolazili sve one teškoće u kojima smo<br />
uvjeravali da nam je u dijelu naše<br />
domovine turi<strong>za</strong>m moguć. Ponosan sam što<br />
turi<strong>za</strong>m u Hrvatskoj nikad nije stao.<br />
Pokazuje i ljepote naše zemlje ali i svoju<br />
žilavost. Danas kad vam kažu da ste među<br />
naj traženijima, danas kada vidite svi da<br />
dolaze, a u biznisu je to tako svi vole biti<br />
uz one gdje postoji nešto što je traženo, što<br />
se može prodat, tako i u turizmu. Zasigurno<br />
puno je ljepše sada ali i ponos na one dane<br />
kada je bilo <strong>za</strong>ista teško ovdje u Berlinu.<br />
Ovo mi je nekoliko puta prošlo glavom <strong>za</strong><br />
vrijeme ovog moga 30. posjeta ITB-u<br />
Berlinu.<br />
Spomenuli smo 30 godina Vašeg<br />
turističkog života i djelovanja. Da li bi se<br />
opet vratili na početak, u turi<strong>za</strong>m i<br />
turističke vode?<br />
Bi uvijek! Mislim da je turi<strong>za</strong>m jedno<br />
<strong>za</strong>nimanje vrlo interesantno. Neznam da li<br />
sam ikad prije ovo rekao. Ja sam dip. ing.<br />
Geologije. Netko tko je <strong>za</strong>vršio nešto<br />
sasvim drugačije zvanje. Ja sam na<br />
Prirodoslovno-matematičkom fakultetu<br />
Sveučilišta u Zagrebu diplomirao čak s<br />
odličnim a na čuđenje moje majke otišao u<br />
jednu struku gdje sam počeo kao turistički<br />
vodić. mislim d aje ta odluka da odem iz<br />
struke koju sam <strong>za</strong>vršio i odem u turi<strong>za</strong>m<br />
dovoljno jasna da je tu odlučila ljubav. Ta<br />
ljubav postoji i danas. fascinira me danas<br />
taj novi turi<strong>za</strong>m. Sve te nove tehnologije<br />
koje su došle, ta previranje, turi<strong>za</strong>m se<br />
nalazi u jednoj svojoj novoj revoluciji.<br />
Mislim da to donekle mogu pratit. Žao mi<br />
je da nisam danas 30 godina, jer bi to bio<br />
jedan veliki novi i<strong>za</strong>zov.Svi mladi koji jesu<br />
u turizmu, <strong>za</strong>ista mogu sada ako upregnu<br />
svoje ideje i pamet, napraviti dobar posao,<br />
jer turi<strong>za</strong>m se mijenja i otvara nove<br />
ogromne šanse onima koji će imati ideje u<br />
kojem smjeru poći. A svima onima koji su<br />
iz "Lijepe Naše" postoji jedna velika kako<br />
vele u Dubrovniku "dota" ili naslijeđe.<br />
Naslijeđe jedne prelijepe zemlje koja u<br />
turizmu sada ima poziciju, koju vidite<br />
ovdje u Berlinu, da se traži i ostavlja velike<br />
mogućnosti <strong>za</strong> one koji hoće raditi ali i ne<br />
<strong>za</strong>boravljaju da je turi<strong>za</strong>m uslužna<br />
dijelatnost. To <strong>za</strong>nči usluga i kvaliteta, jer<br />
tu nema alternative. To su naučili svi naši<br />
konkurenti i bit će mo uspješni samo ako<br />
budemo bolji od njih.<br />
Ostavili ste mladima neke temelje turizma!<br />
Vaša velika tvrtka u Njemačkoj je jedna od<br />
temeljnih stožera hrvatskog turizma u<br />
Njemačkoj. Možete li nam predstaviti Vašu<br />
tvtku?<br />
Tvrtka ID Riva Tours je najveći njemački<br />
turoperator specijaliziran <strong>za</strong> putovanja u<br />
Hrvatsku. Mi pokrivamo čitavo njemačko<br />
tržište. često se misli da smo mi samo<br />
Bavarska, jer smo sa sjedištem u<br />
Münchenu, međutim nove tehnologije i<br />
3800 turističkih agencija s kojima radimo i<br />
prodaju naše turističke programe u<br />
Njemačkoj govori više od riječi. No ako<br />
gledamo teritorijalno tvrtka ID Riva Tours<br />
je najača u Bayernu i novi Saveznim<br />
njemačkim državama, odnosno<br />
nekadašnjem DDR-u, kako još uvijek neki<br />
kažu. Aktualno se probijamo u Saveznu<br />
državu Sjeverna Rajna-Vestfalija<br />
(Nordrhein-Westfalen) u <strong>za</strong>padnom dijelu<br />
<strong>Njemačke</strong>. Znači Njemačka kao cjelokupno<br />
tržište je <strong>za</strong> nas interesantna. Tvrtka ID<br />
Riva Tours je uknjižila u 2011. godini<br />
68900 turističkih putovanja <strong>za</strong> Hrvatsku.<br />
Mi smo u 2011. po informacijama FVW<br />
(Touristik und Business Travel) 46 po<br />
veličini turoperator u Njemačkoj i tvrtka ID<br />
Riva Tours je najveći turoperator od<br />
specijalista <strong>za</strong> Hrvatsku i vjerujemo među<br />
prvom trojicom po broju putnika, od svih<br />
turoperatora. uključujući i ovu "veliku<br />
braću" koji okrešu milijune u cijelom<br />
svijetu a u Hrvatskoj se još uvijek bore da<br />
budu nešto veći od nas.<br />
Vi ste najveći turoperator specijaliziran <strong>za</strong><br />
Hrvatsku. Nijemci su naj brojniji gosti u<br />
Hrvatskoj. Što kažu Nijemci što je dobro a<br />
što nije dobro, odnosno što bi moglo biti<br />
još bolje?<br />
Prvo Nijemci nas vole! Njemačka<br />
predstavlja <strong>za</strong> Hrvatsku jedan velik<br />
potencijal. ja to ne pričam sada, ja to prčam<br />
<strong>za</strong>dnjih deset godina. Uvjeren sam da<br />
1.650.000 koliko smo uzeli prođle godine<br />
ali prije svega skok <strong>za</strong> 150.000 putnika u<br />
jednoj godini poku<strong>za</strong>je potencijale ovog<br />
tržišta. 150.000 putnika vam je jedno malo<br />
tržište. ne bih rekao da nam nisu važni<br />
amerikanci, japanci ili svi drugi, to sve daje<br />
jedan ukupni dojam. Ali potencijal koji<br />
pokazuje da smo mi 2011. imali samo iz<br />
<strong>Njemačke</strong> 150.000 putnika više. Ako<br />
ostavrimo rad u pola takav mi bi smo do<br />
2015 mogli doći do dva milijuna putnika.<br />
Sada sam vam konačno rekao i ono što mi<br />
je velika želja. 2015 ja ću imati 65 godina.<br />
Vjerujem da ću još biti aktivan. Ali bit će<br />
to negdje kruna. Nekako kada bi recimo<br />
mogao 65. rođendan proslaviti s dva<br />
milijuna turista Nijemaca u Hrvatskoj.<br />
Mislim da bi se ispunili snovi, ne samo<br />
moji, nego i mojih prijatelja i ljudi koji<br />
misle isto tako.<br />
Promjenili ste dosta ministara turizma, koji<br />
su službeno predstavljali Hrvatsku u ova<br />
dva desetljeća. Novi ministra turizma<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 22
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 23<br />
Veljko Ostojić je u Berlinu razgovarao u<br />
Berlinu na jednom prijemu sa svim<br />
turoperatorima na hrvatskom štandu. Nešto<br />
novo! Da li je to dobro da je <strong>za</strong> novog<br />
ministra turizma odabran napokon čovjek<br />
iz struke?<br />
To je naprosto nešto što je hrvatskom<br />
turizmu trebalo. Vjerujem da je došao<br />
najbolji čovjek. Nisam subjektivan, samo<br />
se radi o nekome s kojim sam surađivao,<br />
radio, koji je prijtelj i kojeg iznimno<br />
poštujem. Vjerujem da je on čovjek koji će<br />
donijeti "novi vjetar" hrvatskom turizmu.<br />
Vidjeli ste tona licima ovih turoperatora<br />
koje je primio. Oni osjećaju da se kod nas<br />
nešto dogodilo. Ministar Ostojić je<br />
stručnjak na čelu hrvatskog turizma koji<br />
ima dosta posla ispred sebe. Treba riješiti<br />
mnoge <strong>za</strong>kone,<br />
treba riješiti smjer u<br />
kojem se ide,<br />
Hrvatskoj slijedi<br />
puno pitanja.<br />
Ministarska fotelja<br />
u turizmu je posao<br />
<strong>za</strong> čovjeka iz struke,<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>natliju a ne <strong>za</strong><br />
političara. Veljko<br />
Ostojić je prije<br />
svega jedan od nas,<br />
jedan od<br />
operativaca a onda i<br />
političar koji će<br />
vjerujem dati i<br />
novoj Vladi snagu a<br />
prije svega nama u<br />
turizmu jednu<br />
vjerodostojnost. To sam ja osobno vidio na<br />
ovim prvim sajmovima koje ja pratima a<br />
gdje je ministar turizma Veljko Ostojić<br />
nazočio u ime Hrvatske. Vi kada čujete o<br />
čemu se govori, vidite da ljudi odjednom<br />
dižu glavu i prepo<strong>za</strong>nju te riječi koje su<br />
karakteristične <strong>za</strong> struku. jer turi<strong>za</strong>m koliko<br />
god izgledao svakome koji spakira kofer,<br />
da se zna baviti, da je turistički stručnjak,<br />
to je jedna gospodarska grana koja ima<br />
tisuću svojih malih <strong>za</strong>konitosti u kojima<br />
<strong>za</strong>ista ako hoćete biti naj veći, morate<br />
dobro to poštivati, držati se svega što radite<br />
i znati šta radite jer se sastoji od tisuća<br />
malih komada.<br />
Da li vas malo interesira politika?<br />
Mene politika ne interesira ali me interesira<br />
sve što se dešava u hrvatskom turizmu!<br />
Interesira me to čisto i praktično. Jer čim je<br />
veći kolač tim će i tvrtka ID Riva Tours<br />
moći uzeti svoj dio, koji uzima biti će veći.<br />
Znači umjesto da iz manjeg kolača<br />
uspijemo uzeti više, svaki rast, svaki<br />
uspijeh, znači puno i poslovno. Drga stvar<br />
je a to je jače od svega kada dođete u neke<br />
godine, onda ta emocija vam se pojačava.<br />
Ja sam vrlo sretan <strong>za</strong> dijelove moje<br />
povijesti u hrvatskom turizmu, od vraćanja<br />
turizma u Hrvatsku, od ovih lijepih dana<br />
kada svi skaču oko vas. u svakom slučaju<br />
interesira me da uspiju ljudi u politici oni<br />
<strong>za</strong> koje ja stručno mislim da ih mogu<br />
podržati. Osobno me politika ne interesira.<br />
Vjerujem da bi moja karijera sada bila<br />
narušena bilo kakvim političkim poslom.<br />
Volio bih da mojoj djeci i unucima jednog<br />
dana kad se bude govorilo o Selimiru<br />
Ognjenoviću kažu, tata i djeda bio<br />
ponajveći <strong>za</strong>natlija u tome poslu koji se<br />
zove hrvatski turi<strong>za</strong>m.<br />
Vi ste turistički <strong>za</strong>natlija s više<br />
desetljećnim iskustvom. Pokrenuli ste<br />
jednu akciju turistički vlak na relaciji<br />
Njemačka-Hrvatska?<br />
To je "Charter" vlak! <strong>za</strong>kupi se cijeli vlak.<br />
Ja to radim već četvrtu godinu <strong>za</strong> redom a<br />
prvi put sam to napravio 2000g. s<br />
Bavarskim radijom i TV. To se pomalo<br />
pretvara u tradiciju. Svaki početak nije<br />
lagan. Vlak se zove "Bayern-Istrien<br />
Express" kreće iz Nürnberga. DB Bahn mi<br />
je obeäao suradnju i priključke iz nekih<br />
drugih regija. Vlak kreće 08.06. navečer iz<br />
Nürnberga a povratak je 16.06.2012. iz<br />
Poreča. Dio vlaka vozi <strong>za</strong> Rijeku gdje čeka<br />
sedam jedrenjaka i 200 ljudi s bavarske<br />
televizije, idu na biciklističku turu, a<br />
vjerujem oko 400 ljudi otići će do Istre gdje<br />
će boraviti u hotelima. S hoteljerima<br />
napravio sam interesantne programe. Znači<br />
pokušavamo biti na svim mjestima i kao<br />
turoperator specijalista pokrenuti i druge.<br />
Ja ću u vlaku otvoriti mjesta i drugim<br />
turoperatorima. želimo biti oni koji potiču i<br />
druge i donosi nove ideje. Tako je to bilo i<br />
do sada. Kada govorim o ovim našim<br />
hoteljerima kažem im, vrlo vam je važno<br />
da imate zeca jer onda je i trka pasa puno<br />
brža.<br />
Kada spominjete zeca, neki kada ulove<br />
zeca on <strong>za</strong>vrši u loncu a time i ideje<br />
nestanu. A Vi i dalje pokrećete turističke<br />
ideje, inovacije i optimistični ste kao<br />
rijetko tko prateći svjetske trendove?<br />
Naša tvrtka ID Riva Tours ima u naslovu<br />
"ID". Ovo "ID" se čita "Idee", ideja na<br />
gotovo na svim jezicima svijeta. Kada smo<br />
moj prijatelj Brkljačić- Pipa. Ova dva slova<br />
znače Istra i Dalmacija ali znače isto i<br />
ideja. Na početku sam vam spomenuo ta<br />
velika revolucija, u čemu se ona sastoji.<br />
Danas vam nitko neće biti turist. Svi žele<br />
putovat ali svi žele putovat u jednome<br />
individualnom raspoloženju. Ja želim<br />
putovanje koje će biti napravljeno samo <strong>za</strong><br />
mene. Ne želim putovati s 500 ljudi koji svi<br />
imaju isti program. Važan je individualni<br />
pristup turistima. U tome individualnom<br />
pristupu važno je da imate odlične ideje i<br />
da znate kako to prezentirati i da to sve na<br />
kraju bude <strong>za</strong>okruženo i da može koštati na<br />
kraju jednu plativu cijenu. Ne trebate<br />
gledati sve Nijemce jednako nego po<br />
potrošačkim grupama. Iamam jedan upit <strong>za</strong><br />
grupu ljudi koji su<br />
svi iznad 70<br />
godina. mene je<br />
interesiralo kako<br />
se kreći i svi<br />
detalji da bi moji<br />
ljudi i ja mogli<br />
pripremiti izlete <strong>za</strong><br />
njih koji će njima<br />
organizirati. Vi ne<br />
možete takvu<br />
grupu ljudi poslati<br />
na Biokovo na<br />
pješačenje ili na<br />
Zrće, da se malo<br />
nasmijem. Ali<br />
morate ideje<br />
prilagoditi<br />
segmentu kojem<br />
radite. Pokušavam moj mladi tim u tvrtki<br />
uvjeriti da tvrtka mora živjeti sa idejama<br />
svih nas. Vjerujem da će ideje biti još jače<br />
jer se mladi uključuju a ja kao što ste<br />
vidjeli ne popuštam.<br />
Kakva će biti hrvatska turistička žetva u<br />
2012?<br />
Hrvatska je imala brojke koje su<br />
sen<strong>za</strong>ncijalne do kraj prosinca 2011. Taj<br />
rani "boocking" nam je uspio 100%.<br />
međutim taj rani "boocking" je jedan dio<br />
ukupnih rezervacija. Ja se veselim onim što<br />
je bilo do sada. Ali svaki dan pratim što mi<br />
se dešava u urudi jer svaki dan određuje<br />
kako će to ići dalje. Mi ovu prednost koju<br />
sada imamo, kada bi <strong>za</strong>držali do kraja, bila<br />
bi to jedna prekrasna turistička godina.<br />
nakon rasta prošle godine, još jedan rast<br />
otprilike toliko, međutim nas na putu do<br />
kraja10-tog mjeseca može se postaviti puno<br />
utjecaja. Lani smo imali prekrasno vrijem,<br />
mir u okružju, relativne probleme daleko<br />
od nas, kako će se odvijati svjetska politika<br />
ili što će se dešavati kod nas. Imate puno<br />
faktora koji mogu umanjiti turističku<br />
sezonu. <strong>za</strong> našu tvrtku ID Riva Tours<br />
<strong>za</strong>vršava 15.11. i onda mi postavite ovo<br />
pitanje i vjerujem da ću vam moći<br />
odgovorit na način kako se sada nadam.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 23
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 24<br />
Haris Džinović na glazbenoj je sceni<br />
obilježio nekoliko desetljeća. Na početku<br />
šestog desetljeća života nastupio je u<br />
Berlinu gdje se okupio veliki broj<br />
posjetitelja svih triju generacija. Rođen je u<br />
Sarajevu, a bio je <strong>za</strong>počeo i nogometnu<br />
karijeru u nogometnom klubu Željezničar,<br />
gdje je u jednom trenutku bio i dio prvog<br />
sastava.<br />
Haris Džinović dio je legendarne<br />
sarajevske glazbene škole iz vremena<br />
Zdravka Čolića, Indeksa, Kemala Montena,<br />
Pro Arte i Bijelog dugmeta. Autor je i<br />
mnogih pjesama koje je napisao <strong>za</strong><br />
prijatelje glazbenike pa je tako autor i<br />
velike uspješnice Duška Kuliša pod<br />
nazivom " Ti meni lažeš sve".<br />
Zbog podrške prijatelja koju je dobivao na<br />
svakom koraku gdje god bi <strong>za</strong>pjevao, Haris<br />
je imao snage da početkom osamdesetih<br />
oformi grupu Sar e Roma s čuvenom<br />
braćom Pavlović. Iako jedino Džinović nije<br />
bio Ciganin, djelovao je najautentičnije. S<br />
imidžem lažnog Ciganina, u duhu svog<br />
imena (Haris na turskom znači lav), crnim<br />
brkovima i crnim šeširom na glavi, sviđao<br />
se mnogima.<br />
Od proljeća 2002. godine stalno nastupa po<br />
Europi. Prije nekoliko godina Haris je<br />
osvojio i naklonost jedne lijepe i mlade<br />
Zagrepčanke, pa mu se tako uka<strong>za</strong>la prilika<br />
da ostvari još jednu svoju davnu želju.<br />
Studentica orijentalistike iz Zagreba,<br />
Melina Galić rodila mu je kćer Đinu i sina<br />
Kana.<br />
Koncert u<br />
Berlinu<br />
održan je u<br />
organi<strong>za</strong>ciji<br />
JK Eventsa, a<br />
po ocjeni<br />
mnogih<br />
protekao je na<br />
visokom<br />
nivou<br />
<strong>za</strong>hvaljujući<br />
odličnom<br />
glasu ovog<br />
legendarnog<br />
pjevača<br />
"ciganskog" melosa.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 24
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 25<br />
HERCEGOVAČKA VEČER 2012.<br />
26.05.2012 Subota<br />
Gosti: HERCEGOVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA<br />
Kulturno - <strong>za</strong>bana veselica i turistička prezentacija Županije<br />
Čapljina, Čitluk, Jablanica, Konjic, Neum, Prozor-Rama, Ravno, Stolac i Grad Mostar<br />
Vladimir-Vlado Šikić (22) - MMA (Mixed Martial Arts)<br />
uspješni sportaš u mješanim borilaškim sportovima<br />
ŠIKIĆ I DALJE NE PORAŽEN!<br />
21.4. Vladimir Šikić je ostvario još jednu pobjedu u svojoj profesionalnoj<br />
karijeri. U meču koji je održan u Essenu u organi<strong>za</strong>ciji Respect FC, Šikić je<br />
pobjedio protivnika nastupajući <strong>za</strong> Team IMAG Berlin. Tako je Vladimir -<br />
Vlado Šikić (IMAG) još jednom poka<strong>za</strong>o da je na dobrom putu u ovoj<br />
borilačkoj vještini. Savlado je Stefana Larischa iz Kölna. U drugoj rundi Šikić je<br />
konbiniranim tehnikama <strong>za</strong>dao protivniku "Knockout" i prisilio suca da prekine<br />
borbu jer se protivnik nije više mogao "inteligentno" štititi. Vladimir Šikić<br />
aktualno ima sedam profesionalnih borbi, šest bez pora<strong>za</strong> i jednnu neriješenu<br />
borbu.Najnovija pobjeda značila je puno <strong>za</strong> Šikića, te mu je omogućila da<br />
i<strong>za</strong>zove neke kvalitetnije i jače protivnike.<br />
--------------------<br />
Sport MMA (Mixed Martial Arts) u prijevodu na njemački glasi „Gemischte<br />
Kampfkünste“, ili najčešće se označava skraćenicom MMA, a radi se o relativno<br />
modernom kontaktnom borilačkom sportu. MMA je postao popularan kroz<br />
sličnost s Ultimate Fighting Championship (UFC) koja je nastala ranih ´90. kao<br />
rezultat raznih tehnika i kombinacija borilačkih sportova.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 25
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 26<br />
U našoj školi uvijek je veselo. S učenicima smo se dogovorili da će posljednjih petnaestak minuta nastave uvijek biti rezervirano <strong>za</strong> igu,<br />
<strong>za</strong>bavu i poneki crtić. Djeci je smiješno kada im pričamo da smo u 19.00 sati pogledali crtić i išli u krevet. Mi pamtimo „Profesora<br />
Balta<strong>za</strong>ra“ i želimo da ga ni oni ne <strong>za</strong>borave. Tu nema nasilja i pucnjave, a profesor Balta<strong>za</strong>r uz pomoć svojih izuma olakšava život<br />
stanovnicima Balta<strong>za</strong>r-grada. Svi su ga <strong>za</strong>voljeli i najsretniji smo kada pri odlasku iz razreda pjevuše melodiju pjesme „Balt-Balta<strong>za</strong>r“.<br />
Crtani film „Balta<strong>za</strong>r“<br />
Profesor Balta<strong>za</strong>r simpatični je znanastvenik iz izmišljenog Balta<strong>za</strong>r-grada, očigledno inspiriranog Zagrebom. Uz pomoć neobičnog<br />
stroja on proizvodi razne izume kojima rješava probleme. Njegov lik i neobične događaje u crtiću osmislio je Zlatko Grgić, a ime mu je<br />
dao Pavao Štalter. Tu su još bili i suradnici: Ante Zaninović, Boris Kolar, Milan Blažeković i Zlatko Bourek, uz glazbu Tomice<br />
Simovića. Prvi „Balta<strong>za</strong>r“ nastao je davne 1967. godine i jedan je od najkvalitetnijih uradaka Zagrebačke škole animirnanog filma.<br />
(Crteži učenika inspirirani su crtićima „Pingvin Čarli“ i „Horacijeve Alpe“).<br />
Andrea Kotarac,3.raz.<br />
Antonia Vuletić,3.raz.<br />
Draška Periša,3.raz.<br />
Maria Ćubela,1.raz<br />
Mateo Čavar,4.raz.<br />
Stjepan Bogdanović,4.raz.<br />
... Autori radova<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 26
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 27<br />
Uskrsne radionice<br />
Budući da su nam se bližio blagdan Uskrsa, i naravno uskrsni praznici, popratili smo to i u našoj školi. Nismo bojali jaja, ali smo odlučili<br />
napraviti zgodne košarice u kojima ćemo moći držati naše pisanice i slatkiše. Košarice smo jednostavno izradili od običnih papirnatih<br />
tanjura koji su se uz pomoć mašte i malo kolaž-papira pretvorili u simpatične zečiće.<br />
Inače, uskrsni običaji u Hrvatskoj i Njemačkoj pomalo se razlikuju. Na primjer, obojana uskršnja jaja, odnosno pisanice, u Hrvatskoj<br />
ljudi daruju jedni drugima. U nekim krajevima Hrvatske poznato je tzv. tucanje pisanicama, odnosno udaranje pisanicama dok nekome<br />
ne pukne ljuska. U Hrvatskoj <strong>za</strong> Uskrs najčešće jedemo kuhanu šunku, jaja i mlado povrće, a dio hrane nosimo na uskršnju misu na<br />
blagoslov. Isto tako, u Hrvatsku ne dolazi uskršnji zeko koji nam ostavlja darove.<br />
A kako su izgledali naši zečići-košarice možete vidjeti na fotografijama.Vaše učiteljice Rachela, Marina i Su<strong>za</strong>na<br />
.<br />
KAZALIŠTE „MALA SCENA“<br />
GOSTUJE U BERLINU<br />
Dječje ka<strong>za</strong>lište „Mala scena“<br />
13. svibnja 2012. godine u 13 sati<br />
izvest će predstavu <strong>za</strong> djecu "Pale sam na svijetu"<br />
Adresa: "Zur Wulle"<br />
Tiergarten (Moabit)<br />
Wullenweberstrasse 15<br />
10555 Berlin<br />
Na poziv Hrvatske nastave u Berlinu će gostovati ka<strong>za</strong>lište <strong>za</strong><br />
djecu „Mala scena“iz Zagreba te 13. svibnja 2012. g. u 13 sati<br />
premijerno izvesti predstavu "Pale sam na svijetu" u<br />
prostorijama dvorane "Zur Wulle".<br />
„Pale sam na svijetu“ poznata je priča danskog pisca Jensa<br />
Sigsgaarda (1910. – 1991.), a prvo izdanje objavljeno je u<br />
Danskoj još 1942. godine.<br />
Priča govori o dječaku Pali koji se jednoga jutra probudio i<br />
uvidio da je potpuno sam na svijetu. Ispočetka mu se to svidjelo<br />
jer je mogao raditi sve što poželi, ali je ubrzo počeo shvaćati da<br />
to i nije tako dobra stvar. Naime, počeli su mu nedostajati<br />
roditelji i prijatelji i postao je tužan. Na kraju priče Pale se<br />
probudio i sretan <strong>za</strong>ključio kako je sve to ipak bio samo san.<br />
Pozivamo sve roditelje i djecu da dođu pogledati ovu <strong>za</strong>nimljivu<br />
i poučnu priču koja već genaracijama oduševljava djecu diljem<br />
svijeta<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 27
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 28<br />
U organi<strong>za</strong>ciji Save<strong>za</strong> hrvatskih društava<br />
Berlina održan je humanitarni koncert<br />
“Blistava noć klasike”. Bilo je ovo peto u<br />
nizu izdanje najvećeg kulturnog događaja<br />
koji od 2008. godine organiziraju Hrvati u<br />
Berlinu.<br />
Koncert je održan pod pokroviteljstvom<br />
veleposlanika RH u SR Njemačkoj dr. Mire<br />
Kovača i Hrvatske katoličke misije Berlin,<br />
te uz potporu sponzora na čelu sa zlatnim<br />
sponzorom - vlasnicima tvrtke obitelji<br />
Mate Čujića.<br />
Sponzori večeri bili su i drugi ne manje<br />
važni Hrvati i Nijemci potpisani imenima i<br />
institucijama: Ti-Le AG, Berolina<br />
Manufaktur, Mastiok, Mälzner, Dalmatino,<br />
Copytogo, Hrvatski svjetski kongres, Cro-<br />
Fly Travel, Marić Bestattungen te medijski<br />
partneri.<br />
Program večeri urednički je potpisala<br />
Esther Pu<strong>za</strong>k, sopranistica s adresom<br />
stanovanja u Berlinu. U voditeljskom dijelu<br />
programa <strong>za</strong>blistali su Dijana i Mijo Marić<br />
koji su vodili program večeri. Uz Esther<br />
Pu<strong>za</strong>k u programu su redom nastupili:<br />
mezzosopranistica Tanja Šimić,Mario<br />
Raić-gitara, mezzosopranistica Zdravka<br />
Ambrić, bariton Maik Tödter te pijanistica<br />
Senka Branković koja je na glasoviru<br />
pratila umjetnike. Berlin je još jednom pod<br />
Program<br />
večeri<br />
urednički je<br />
potpisala<br />
Esther<br />
Pu<strong>za</strong>k,<br />
sopranistica<br />
s adresom<br />
stanovanja<br />
u Berlinu.<br />
blistavim svjetlom velebnog dvorca<br />
Schloss Charlottenburg i reprezentativne<br />
dvorane Grosse Orangerie gdje je koncert<br />
održan, na ovoj manifestciji ugostio oko<br />
300 njemačkih i hrvatskih posjetitelja.<br />
Gosti su mogli premijerno uživati i velikim<br />
aplauzom nagraditi i nastup zbora Hrvatske<br />
katoličke misije (HKM) Berlin, kojim je<br />
ravnala Matija Ćosić, te ove godine<br />
najavljene kao glazbeno iznenađenje<br />
tamburaše „Tamburaschen Chor Wellebit<br />
1902“, najstariji tamburaški orkestar u<br />
Njemačkoj koji je osnovan, kako im i naziv<br />
kaže 1902., a čiji je osnivač Hrvat Franz<br />
Krznar.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 28
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 29<br />
Večer je imala i svoje blistave goste koji su<br />
pozvani, a oni su se rado odazvali. Josip<br />
Juratović - <strong>za</strong>stupnik u drugom mandatu u<br />
Bundestagu SR <strong>Njemačke</strong> ka<strong>za</strong>o je:<br />
Fasciniran sam ovim talentima što sam ih<br />
vidio na pozornici i njihovim izvedbama.<br />
Oni su porijeklom iz Hrvatske i ono što me<br />
strašno raduje kada sam vidio ovu kulturu<br />
protkanu umjetnošću, jest to da je Hrvatska<br />
na istoj razini s Europskom Unijom.To me<br />
posebno raduje.<br />
Monika Thiemen, bivša načelnica općine<br />
Wilmersdorf Charlottenburg bila je draga<br />
gošća. Prvi čovjek hrvatske diplomacije u<br />
Njemačkoj dr. Miro Kovač, ujedno i<br />
pokrovitelj večeri ka<strong>za</strong>o je: Jako sam<br />
<strong>za</strong>dovoljan, mislim da se radi o vrlo<br />
visokom nivou organi<strong>za</strong>cije. Umjetnici su<br />
sjajni, ambijent je prekrasan, fantastičan<br />
izbor glazbenih komada, tako da sam vrlo,<br />
vrlo <strong>za</strong>dovoljan što mogu biti večeras na<br />
ovome mjestu, slušati ovu prekrasnu<br />
glazbu, i biti u lijepom društvu.<br />
Koncert je održan pod pokroviteljstvom veleposlanika RH u SR<br />
Njemačkoj dr. Mire Kovača i Hrvatske katoličke misije Berlin.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 29
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 30<br />
Petoj blistavoj noći glazbe nazočila su sva<br />
trojica svećenika HKM: fra Petar, fra Rade<br />
i fra Ivan. Fra Petar je ka<strong>za</strong>o: “Blistava noć<br />
klasike” je jedini veliki kulturni događaj<br />
Hrvata u Berlinu i ovaj događaj od srca<br />
pozdravljam. A ovo peto izdanje bilo je<br />
nešto veličanstveno. Koncertu je nazočila i<br />
vršiteljica dužnosti veleposlanice BiH<br />
Jasminka Ajanović. Zlatni sponzor večeri<br />
Mato Čujić ka<strong>za</strong>o je: Bilo je idealno,<br />
stvarno sam presretan i drago mi je što sam<br />
u mogućnosti da podržim ovakvu jednu<br />
Uz Esther Pu<strong>za</strong>k u<br />
programu su<br />
nastupili: Mario<br />
Raić-gitara,<br />
mezzosopranistica<br />
Tanja Šimić,<br />
mezzosopranistica<br />
Zdravka Ambrić,<br />
bariton Maik<br />
Tödter te<br />
pijanistica Senka<br />
Branković koja je<br />
na glasoviru.<br />
tradicionalnu organi<strong>za</strong>ciju. Ponosan sam na<br />
naše Hrvate koji su stvarno uporni i<br />
angažirani i trude se da mi kao jedan mali<br />
narod u njemačkoj metropoli pokažemo da<br />
imamo glazbenog duha, da imamo duh<br />
prijateljstva koji nas vodi u budućnost.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 30
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 31<br />
Predsjednik Save<strong>za</strong> hrvatskih društava<br />
Berlina, Ivan Bitunjac ka<strong>za</strong>o je: Ova naša<br />
peta “Blistava noć klasike” je u potpunosti<br />
uspjela. Sam dio programa poka<strong>za</strong>o je da<br />
smo angažirali vrhunske umjetnike. Sve u<br />
svemu, presretni smo ovom <strong>za</strong>jedničkom<br />
organi<strong>za</strong>cijom.<br />
Kao gosti su pozdravljeni i Saša Petrović,<br />
aktualni vlasnik dvorane gdje je svečanost<br />
održana, kao i Daniel Glunčić predsjednik<br />
Njemačko-hrvatskog društva, 15 gostiju iz<br />
grada Splita te drugi uzvanici.<br />
Peta “Blistava noć klasike” u Berlinu<br />
okončana je skladbom Olivera Dragojevića<br />
“Vjeruj u ljubav” koju su na <strong>za</strong>jedničkoj<br />
sceni <strong>za</strong>pjevali svi umjetnici gdje su im<br />
uručena priznanja i <strong>za</strong>hvale, te su<br />
gromoglasno nagrađeni od posjetitelja, na<br />
ovoj večeri <strong>za</strong> pamćenje.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 31
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 32<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 32
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 33<br />
SD Croatia 1.momčad<br />
Sezona koja se lagano približava<br />
kraju donijet će <strong>za</strong>sigurno velike<br />
promjene, kada je u pitanju<br />
1.momčad SD Croatia Berlin.<br />
Veliki broj igrača će pronaći novi<br />
klub a SD Croatia će dovesti igrače<br />
koji će moći slijediti nova<br />
očekivanje uprave SD Croatia<br />
Berlin.<br />
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::<br />
SD Croatia Seniori Ü40<br />
Seniori Ü40 SD Croatia Berlin i<br />
dalje su naj svjetlija momčad u<br />
ovom sportskom društvu. To su<br />
poka<strong>za</strong>li i u ovoj sezoni domogavši<br />
se <strong>za</strong>vršnice Cupa te još jednom<br />
poka<strong>za</strong>li da igraju najbolji<br />
nogomet u svojoj starosnoj dobi na<br />
berlinskim nogometnim terenima.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 33
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 34<br />
• Imam 29 godina imam vo<strong>za</strong>čku B kategorije tražim bilo kakav posao a i spreman sam se usavršavati ako to posao bude tražio<br />
od mene. Slobodno mi se javite mob. Marin kegalj 00385 98 679 385<br />
• PROSTORIJE ZA IZNAJMLJIVANJE Svečane prostorije <strong>za</strong> sve vrste svečanosti: Krštenja, rođendani, svadbe, <strong>za</strong>bave i slično <strong>za</strong> 30-200<br />
ljudi Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
• Kupujem rabljene automobile Tel.: Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
• DOMAĆI KOLAČI: Sve vrste domaćih kolača i torti <strong>za</strong> sve prigode. Vjenčanja, krštenja ili rođendani. Jednostavno nazovite nas!<br />
Tel.: 030 263 727 55 i 01766 216 4745<br />
• Maser nudi usluge masiranja! Sa profesionalnim stolom kod vas u kući! Tel.: 0176 637 489 35<br />
• Učiteljica engleskog, njemačkog i hrvatskog jezika daje privatne satove. Tel.: 0171 36 97 886<br />
• Prodaje se hrvatski restoran u berlinskoj općini Wilmersdorf - Tel.: 030 873 8567<br />
• Traži se stomatolog – zubar nasljednik <strong>za</strong> preuzimanje stomatološke ordinacije u stomatološkoj praksi. Moguće brzo preuzimanje prakse bez<br />
financijskog ulaganja i samostalno djelovanje Tel.: 0176 637 489 35<br />
• FOTOGRAFSKE USLUGE - KRŠTENJA, VJENČANJA,ROĐENDANI ...I DRUGE PRIGODE. Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
• Preuzimam stare knjige, slike, antikvitete i drugo Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
• Traži se konobarica i pomoćni kuhar <strong>za</strong> restoran Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
• Tražim posao u Njemačkoj po mogućnosti u nekoj od Hrvatskih tvrtki......živio sam do 1998 god u Njemačkoj......točnije u Wuppertalu, sada<br />
živim u Hrvatskoj i volio bih raditi u Njemačkoj. Adresa: ivan_dizdar@windowslive.com<br />
• Traži se kuhar i konobarica s znanjem Engleskog jezika<br />
• Prodaje se stan u Prinzregenten str 56/57 kontakt: kbrkich@net.hr<br />
• Oglašavajte i Vi u Berlinskom <strong>Magazin</strong>u <strong>Berlinski</strong> <strong>Magazin</strong> (SMS Tel.: 0176 637 489 35) ili e-mail: info@berlinskimagazin.com<br />
• Traži se osoba <strong>za</strong> čišćenje i peglanje u stanu Tel.: 0176 637 489 35<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 34
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 35<br />
...svakog dana online vijesti...<br />
WWW.BERLINSKIMAGAZIN.COM<br />
IZVID I PROCJENA ŠTETE NA VAŠEM VOZILU<br />
VAŠ POZIV - NAŠA STRUČNA OBRADA<br />
... SVE INFORMACIJE I NA HRVATSKOM JEZIKU<br />
BERLINSKI MAGAZIN<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 35
12 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2012 www.berlinskimagazin.com 36<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik <strong>za</strong> Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 36
Change language