10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 2 BM na internetu: www.berlinskimagazin.com BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 2
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 3 Papa Benedikt XVI. svoje 21. meĊunarodno apostolsko putovanje, koje je odrţano pod geslom "Gdje je Bog, tamo je budućnost", poklonio je rodnoj Njemaĉkoj. Intenzivan ĉetverodnevni pohod rodnoj Njemaĉkoj 265. Pape u povijesti Crkve bilo je njegovo treće putovanja u domovinu, a prvo sluţbeno u Njemaĉku, jer je ostvareno na poziv njemaĉkoga predsjednika Wulffa. Posjet Pape Njemaĉkoj ĉetvrtoj svjetskoj gospodarskoj sili, prvoj u Europi, drugoj zemlji u svijetu po pomoći siromašnim zemljama, a trećoj po prihvatu doseljenika, zabiljeţen je kao izuzetno pozitivan posjet. Papa je posjetio Njemaĉku koja se nalazi na velikom raskriţju. Stopa nataliteta je meĊu najniţima na planetu. Njemaĉka bi 2050. godine moglo pasti sa sadašnjih 82 milijuna na 69 milijuna stanovnika, unatoĉ udjelu doseljenika. Nejmaĉka je još uvijek zemlja koja traţi potpuno jedinstvo, jer ponovno ujedinjene, ostvareno prije 21 godinu, još uvijek nije izbrisalo razlike izmeĊu Zapadne i bivše komunistiĉke Njemaĉke. Njemaĉka je zemlja u kojoj su katolici i luterani, sad već brojĉano podjednaki, ĉine oko dvije trećine puĉanstva, nasuprot trećini takozvanih "nevjernika". U Njemaĉkoj je i 4 milijuna muslimana, većinom Turaka. U <strong>Berlin</strong>u više od 60% graĊana ne ispovijedaju nijednu religiju. Katolika je samo 10%. Papa je primijetio da, unatoĉ tomu što se ĉini da Bog sve više nestaje iz javne svijesti, mnogi gledaju, pitajući se i nadajući, u kršćansku poruku, i od kršćana oĉekuju uvjerljive odgovore. Papa Benedikt XVI. je u Njemaĉkoj hrabrio kršćane da ojaĉaju misionarski duh i kreativnost. Papa je u <strong>Berlin</strong>u naglasio: Premda je ovo putovanje sluţbeni posjet, koji će ojaĉati dobre odnose izmeĊu Republike Njemaĉke i Svete stolice, nisam došao zbog nekih politiĉkih i gospodarskih razloga, kao što to ĉine naravno drugi drţavnici, već zato da susretnem ljude i da im govorim o Bogu, rekao je Papa tijekom sveĉanosti dobrodošlice prireĊene u dvorcu Bellevue, gdje se Papa susreo s njemaĉkim predsjednikom Christianom Wulffom. Papa je u svom prvom govoru tijekom pohoda Njemaĉkoj kazao: U ljudskom suţivotu nema slobode bez solidarnosti. To što ĉinim na štetu drugima nije sloboda, već je ĉin prijestupa koji šteti drugima pa i meni samom. Mogu se ostvariti doista kao slobodna osoba jedino upotrebljavajući svoje snage takoĊer za dobro drugih. To vrijedi ne samo za privatno okruţenje već takoĊer za društvo, rekao je Papa. U njemaĉkome Parlamentu Papa je rekao: Politiĉki uspjeh mora biti podloţan pravednosti, primjenjivanju i shvaćanju prava. Ako se drţava ne temelji na pravu, po ĉemu se onda razlikuje od velike skupine razbojnika, pitao se sveti Augustin – podsjetio je Sveti Otac. Za mene je ĉast i radost govoriti pred Parlamentom moje njemaĉke domovine. Obraćam se Vama, cijenjena gospoda, kao vaš sunarodnjak koji je cijeli ţivot povezan sa svojim korijenima, ali i kao Papa, rimski biskup, koji je odgovoran za Katoliĉku Crkvu. Vi ste me pozvali da kao Papa govorim u Parlamentu, tako ste priznali ulogu Svete Stolice u zajednici naroda i drţava. Imajući u vidu svoju meĊunarodnu odgovornost ţelim vam povjeriti neka svoja viĊenja o pravnim temeljima liberalne drţave – rekao je Papa podsjećajući na biblijski opis krunjenja mladog kralja Salomona. Bog je omogućio Salomonu da mu se obrati s jednom ţeljom. Salomon od Boga traţi pronicavo srce da moţe suditi narodu i razlikovati dobro od zla. Benedikta XVI. se sastao s predstavnicima Ţidovske zajednice u Njemaĉkoj. U društvu koje je sve više sekularizirano, dijalog izmeĊu Ţidova i Kršćana treba ojaĉati zajedniĉku nadu u Boga, bez koje društvo gubi svoju ĉovjeĉnost, istaknuo je papa Benedikt XVI. na susretu s predstavnicima Ţidovske zajednice, odrţanomu u zgradi Reichsteiga u <strong>Berlin</strong>u, u sklopu njegova apostolskog pohoda Njemaĉkoj. U govoru je Sveti Otac istaknuo zajedniĉku baštinu vjere te napomenuo da je ţidovskomu narodu i Katoliĉkoj crkvi zajedniĉki znatan dio njihove bitne tradicije. Obuhvatno se zajedništvo ima razvijati u uzajamnom poštovanju i valja ga duboko ukljuĉiti u naviještanje vjere, rekao je Sveti Otac. Ţidovi i kršćani imaju zajedniĉku odgovornost za razvoj društva, koje uvijek posjeduje i vjersku dimenziju, istaknuo je na kraju Sveti Otac. U <strong>Berlin</strong>u, drugom gradu u Europi po broju muslimana, Papa Benedikt XVI. susreo se s islamskim predstavnicima pred kojim iznio ideju savezništva vjera. Podsjetio je kako se od sedamdesetih godina protekloga stoljeća broj muslimanskih obitelji u Njemaĉkoj povećava. Potrebno je, prema Papinim rijeĉima, neprestano se zauzimati oko boljeg uzajamnog upoznavanja i razumijevanja, jer je to vaţno ne samo za mirovni suţivot, već i za doprinos koji je svatko sposoban dati izgradnji zajedniĉkog dobra unutar iste društvene zajednice. Veliki susret Pape Benedikta 16. s njemaĉkim katoliĉkim vjernicima zbio se na Olimpijskom stadionu u <strong>Berlin</strong>u, gdje je u predveĉer sluţio sveĉanu misu. Posjet njemaĉkog Pape njemaĉkom glavnom gradu izvanredan je dogaĊaj, istaknuo je novi berlinski nadbiskup Rainer Maria Woelki, pozdravljajući Svetog Oca i prisjećajući se posjeta Ivana Pavla II. Osvrćući na EvanĊelje o trsovima i lozama, Papa je primijetio kako Crkva nije neka obiĉna društvena organizacija. Premda se unutar nje nalaze dobre i loše ribe, nije moguće zamisliti da će se probleme riješiti reformama. Teško je prema nekim stajalištima shvatiti bit Crkve. Ako se tomu doda ţalosno iskustvo da u Crkvi ima i loših riba, korova, te ako pogled ostaje na vanjštini, onda veliko i duboko otajstvo Crkve ostaje zatvoreno, kazao je Papa. Ljudski grijesi uništavaju ovaj svijet, rekao je Papa Benedikt XVI. u govoru što ga je odrţao pred Vijećem Evangeliĉke Crkve u Erfurtu, gradu u kojem je ţivio i djelovao poĉetkom 16. stoljeća utemeljitelj protestantizma Martin Luther. Papa se osvrnuo na teške posljedice korupcije velikih i malenih, koji misle samo na vlastitu korist. Svijet, koji ĉezne za razonodom i novcem, prema Papinom mišljenju, uništava s jedne strane droga, a druge strane pohlepa za razonodom. Moramo paziti da ne izgubimo velike stvari koje nas povezuju i po kojima u biti bivamo kršćani. Jedino će se tako – prema Papinu uvjerenju – kršćani moći suoĉiti sa suvremenim izazovima, a to je novi oblik kršćanstva. Papa smatra da razvodnjavanje vjere ne pomaţe i da kršćane neće spasiti taktike, već produbljena i proţivljavana vjera. Kao što su muĉeniĉke ţrtve nacizma otvorile put ekumenizmu, tako i danas ţiva vjera u sekulariziranom svijetu postaje jaka ekumenska snaga, koja nas povezuje i vodi do Gospodina Boga, zakljuĉio je Papa svoj govor pred predstavnicima Vijeća njemaĉke Evangeliĉke Crkve u Erfurtu, gdje je Martin Luther kao ĉlan augustinske redovniĉke zajednice studirao teologiju i sluţio svoju mladu misu 1507. godine. Riječ urednika: Željko Matić Papa Benedikt XVI. u Erfurtu se susreo sa ţrtvama zlostavljanja. Iz Vatikana je nakon susreta izdano priopćeno, a objavila ga je Njemaĉka biskupska konferencija. Nenajavljeni susret odrţan je u zgradi sjemeništa. Papa je ţrtvama koje su zlostavljali svećenici i crkveni djelatnici izrazio "svoje duboko suosjećanje i ţaljenje". Benedikt XVI. bio je "pogoĊen i potresen" time što je ţrtvama i njihovim obiteljima uĉinjeno, navodi se dalje u priopćenju. Ţrtvama je zajamĉio da su nadleţnim crkvenim poglavarima predani na obradu svi delikti zlostavljanja. Papa je rekao da se nada kako će Bog "iscijeliti rane onima koji su zlostavljani i podariti im unutarnji mir". Na misi u istoĉnonjemaĉkome marijanskom svetištu Etzelbach u Eichsfeldu sudjelovalo je 90.000 vjernika. Papa Benedikt XVI. istaknuo: "Gdje dopustimo Boţjoj ljubavi da djeluje na cijeli naš ţivot, ondje je nebo otvoreno" Marija pod kriţem "prati i štiti ljude na njihovim ţivotnim putovima". S tom sigurnošću kroz stoljeća su i brojni ljudi od 16. stoljeća sve do danas hodoĉastili milosnom liku Gospe s Isusom u naruĉju koja se nalazi u Etzelbachu, rekao je Benedikt XVI. Trećeg dana Papa Benedikt je iz protestantskog sjeveroistoĉnog djela Savezne njemaĉke drţave Thüringen otputovao u katoliĉkiji jugozapadni dio zemlje u Freiburg gdje se susreo s predstavnicima Pravoslane Crkve, sjemeništarcima i Središnjim odborom njemaĉkih katolika. Svi smo uvjereni da je nova sloboda pomogla ljudima ţivjeti ţivot s većim dostojanstvom i otvorila im nove ţivotne mogućnosti - rekao je Papa – i istaknuo kako su se i Crkvi otvorile nove mogućnosti pastoralnih, kulturnih i društvenih pothvata. Papa Benedikt XVI. susreo se s vjerojatno posljednjim preţivjelim svećenikom iz koncentracijskog logora Dachau. Nakon mise u Erfurtu pozdravio je 98-godišnjeg Hermanna Scheipersa i kratko s njim razgovarao. Sheipers je od 1941. do 1945. bio zatoĉen u logoru Dacahuu i nosio broj 24255, na misi je bio u invalidskim kolicima. Papa Benedikt XVI. susreo se i s nekadašnjim njemaĉkim kancelarom Helmutom Kholom vodećim politiĉarem u ujedinjenju Njemaĉke. Papa Benedikt XVI. svoj je ĉetverodnevni posjet domovini Njemaĉkoj završio sveĉanom misom u zraĉnoj luci u Freiburgu. U propovijedi Papa je uputio njemaĉkim katolicima ţarki poziv da ostanu ujedinjeni sa svojim biskupima i s Rimskim biskupom. Obnova Crkve moţe se ostvariti samo spremnošću na obraćenje i pomoću obnovljene vjere. Istaknuo je da će Crkva u Njemaĉkoj prevladati teške suvremene i buduće izazove te postati sol zemlje, ako svećenici, redovnici, redovnice kao i vjernici laici budu vjerni vlastitom specifiĉnom pozivu i suraĊuju u jedinstvu. Osvrnuvši se na liturgijska ĉitanja Papa je potaknuo vjernike da ne budu vjernici samo zbog obiĉaja. Primjetio je kako su agnostici, koji su zbog pitanja o Bogu nemirni, kao i ljudi koji trpe zbog naših grijeha i ţele ĉisto srce, bliţe su Bogu od rutinskih vjernika, koji u Crkvi vide samo aparat, a vjera im ne dotiĉe srce. Benedikt XVI. na kraju posjeta Njemaĉkoj ruĉao je s njemaĉkim biskupima, susreo se sa sucima Ustavnoga suda, te sa zauzetim vjernicima laicima iz Crkve i društva. BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 3