Zbor mladih HKM Berlin - Nastupio u programu ... - Berlinski Magazin
Zbor mladih HKM Berlin - Nastupio u programu ... - Berlinski Magazin
Zbor mladih HKM Berlin - Nastupio u programu ... - Berlinski Magazin
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Prvi broj <strong>Berlin</strong>skog magazina tiskan je u lipnju 2000. u <strong>Berlin</strong>u. XII. godina, Listopad - Oktober 10. - 2011. Broj 121<br />
<strong>Zbor</strong> <strong>mladih</strong> <strong>HKM</strong> <strong>Berlin</strong> - <strong>Nastupio</strong> u <strong>programu</strong> doĉeka Pape Benedikta XVI. u <strong>Berlin</strong>u Str.13-17<br />
Poĉetak nove školske 2011/2012 za mlade koji pohaĊaju Hrvatsku<br />
dopunsku nastavu u <strong>Berlin</strong>u. Došle dvije nove uĉiteljice Str. 30-31<br />
Izloţba slika akademske umjetnice<br />
Irme Markulin Str. 7
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 2<br />
BM na internetu: www.berlinskimagazin.com<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 2
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 3<br />
Papa Benedikt XVI. svoje 21. meĊunarodno<br />
apostolsko putovanje, koje je odrţano pod geslom<br />
"Gdje je Bog, tamo je budućnost", poklonio je<br />
rodnoj Njemaĉkoj. Intenzivan ĉetverodnevni pohod<br />
rodnoj Njemaĉkoj 265. Pape u povijesti Crkve bilo<br />
je njegovo treće putovanja u domovinu, a prvo<br />
sluţbeno u Njemaĉku, jer je ostvareno na poziv<br />
njemaĉkoga predsjednika Wulffa.<br />
Posjet Pape Njemaĉkoj ĉetvrtoj svjetskoj<br />
gospodarskoj sili, prvoj u Europi, drugoj zemlji u<br />
svijetu po pomoći siromašnim zemljama, a trećoj<br />
po prihvatu doseljenika, zabiljeţen je kao izuzetno<br />
pozitivan posjet.<br />
Papa je posjetio Njemaĉku koja se nalazi na<br />
velikom raskriţju. Stopa nataliteta je meĊu<br />
najniţima na planetu. Njemaĉka bi 2050. godine<br />
moglo pasti sa sadašnjih 82 milijuna na 69 milijuna<br />
stanovnika, unatoĉ udjelu doseljenika. Nejmaĉka<br />
je još uvijek zemlja koja traţi potpuno jedinstvo,<br />
jer ponovno ujedinjene, ostvareno prije 21 godinu,<br />
još uvijek nije izbrisalo razlike izmeĊu Zapadne i<br />
bivše komunistiĉke Njemaĉke.<br />
Njemaĉka je zemlja u kojoj su katolici i luterani,<br />
sad već brojĉano podjednaki, ĉine oko dvije trećine<br />
puĉanstva, nasuprot trećini takozvanih<br />
"nevjernika". U Njemaĉkoj je i 4 milijuna<br />
muslimana, većinom Turaka. U <strong>Berlin</strong>u više od<br />
60% graĊana ne ispovijedaju nijednu religiju.<br />
Katolika je samo 10%.<br />
Papa je primijetio da, unatoĉ tomu što se ĉini da<br />
Bog sve više nestaje iz javne svijesti, mnogi<br />
gledaju, pitajući se i nadajući, u kršćansku poruku,<br />
i od kršćana oĉekuju uvjerljive odgovore. Papa<br />
Benedikt XVI. je u Njemaĉkoj hrabrio kršćane da<br />
ojaĉaju misionarski duh i kreativnost.<br />
Papa je u <strong>Berlin</strong>u naglasio: Premda je ovo<br />
putovanje sluţbeni posjet, koji će ojaĉati dobre<br />
odnose izmeĊu Republike Njemaĉke i Svete<br />
stolice, nisam došao zbog nekih politiĉkih i<br />
gospodarskih razloga, kao što to ĉine naravno drugi<br />
drţavnici, već zato da susretnem ljude i da im<br />
govorim o Bogu, rekao je Papa tijekom sveĉanosti<br />
dobrodošlice prireĊene u dvorcu Bellevue, gdje se<br />
Papa susreo s njemaĉkim predsjednikom<br />
Christianom Wulffom.<br />
Papa je u svom prvom govoru tijekom pohoda<br />
Njemaĉkoj kazao: U ljudskom suţivotu nema<br />
slobode bez solidarnosti. To što ĉinim na štetu<br />
drugima nije sloboda, već je ĉin prijestupa koji<br />
šteti drugima pa i meni samom. Mogu se ostvariti<br />
doista kao slobodna osoba jedino upotrebljavajući<br />
svoje snage takoĊer za dobro drugih. To vrijedi ne<br />
samo za privatno okruţenje već takoĊer za društvo,<br />
rekao je Papa.<br />
U njemaĉkome Parlamentu Papa je rekao: Politiĉki<br />
uspjeh mora biti podloţan pravednosti,<br />
primjenjivanju i shvaćanju prava. Ako se drţava ne<br />
temelji na pravu, po ĉemu se onda razlikuje od<br />
velike skupine razbojnika, pitao se sveti Augustin –<br />
podsjetio je Sveti Otac.<br />
Za mene je ĉast i radost govoriti pred Parlamentom<br />
moje njemaĉke domovine. Obraćam se Vama,<br />
cijenjena gospoda, kao vaš sunarodnjak koji je<br />
cijeli ţivot povezan sa svojim korijenima, ali i kao<br />
Papa, rimski biskup, koji je odgovoran za<br />
Katoliĉku Crkvu. Vi ste me pozvali da kao Papa<br />
govorim u Parlamentu, tako ste priznali ulogu<br />
Svete Stolice u zajednici naroda i drţava. Imajući u<br />
vidu svoju meĊunarodnu odgovornost ţelim vam<br />
povjeriti neka svoja viĊenja o pravnim temeljima<br />
liberalne drţave – rekao je Papa podsjećajući na<br />
biblijski opis krunjenja mladog kralja Salomona.<br />
Bog je omogućio Salomonu da mu se obrati s<br />
jednom ţeljom. Salomon od Boga traţi pronicavo<br />
srce da moţe suditi narodu i razlikovati dobro od<br />
zla. Benedikta XVI. se sastao s predstavnicima<br />
Ţidovske zajednice u Njemaĉkoj. U društvu koje je<br />
sve više sekularizirano, dijalog izmeĊu Ţidova i<br />
Kršćana treba ojaĉati zajedniĉku nadu u Boga, bez<br />
koje društvo gubi svoju ĉovjeĉnost, istaknuo je<br />
papa Benedikt XVI. na susretu s predstavnicima<br />
Ţidovske zajednice, odrţanomu u zgradi<br />
Reichsteiga u <strong>Berlin</strong>u, u sklopu njegova<br />
apostolskog pohoda Njemaĉkoj.<br />
U govoru je Sveti Otac istaknuo zajedniĉku baštinu<br />
vjere te napomenuo da je ţidovskomu narodu i<br />
Katoliĉkoj crkvi zajedniĉki znatan dio njihove<br />
bitne tradicije. Obuhvatno se zajedništvo ima<br />
razvijati u uzajamnom poštovanju i valja ga<br />
duboko ukljuĉiti u naviještanje vjere, rekao je Sveti<br />
Otac. Ţidovi i kršćani imaju zajedniĉku<br />
odgovornost za razvoj društva, koje uvijek<br />
posjeduje i vjersku dimenziju, istaknuo je na kraju<br />
Sveti Otac.<br />
U <strong>Berlin</strong>u, drugom gradu u Europi po broju<br />
muslimana, Papa Benedikt XVI. susreo se s<br />
islamskim predstavnicima pred kojim iznio ideju<br />
savezništva vjera. Podsjetio je kako se od<br />
sedamdesetih godina protekloga stoljeća broj<br />
muslimanskih obitelji u Njemaĉkoj povećava.<br />
Potrebno je, prema Papinim rijeĉima, neprestano se<br />
zauzimati oko boljeg uzajamnog upoznavanja i<br />
razumijevanja, jer je to vaţno ne samo za mirovni<br />
suţivot, već i za doprinos koji je svatko sposoban<br />
dati izgradnji zajedniĉkog dobra unutar iste<br />
društvene zajednice.<br />
Veliki susret Pape Benedikta 16. s njemaĉkim<br />
katoliĉkim vjernicima zbio se na Olimpijskom<br />
stadionu u <strong>Berlin</strong>u, gdje je u predveĉer sluţio<br />
sveĉanu misu. Posjet njemaĉkog Pape njemaĉkom<br />
glavnom gradu izvanredan je dogaĊaj, istaknuo je<br />
novi berlinski nadbiskup Rainer Maria Woelki,<br />
pozdravljajući Svetog Oca i prisjećajući se posjeta<br />
Ivana Pavla II.<br />
Osvrćući na EvanĊelje o trsovima i lozama, Papa je<br />
primijetio kako Crkva nije neka obiĉna društvena<br />
organizacija. Premda se unutar nje nalaze dobre i<br />
loše ribe, nije moguće zamisliti da će se probleme<br />
riješiti reformama. Teško je prema nekim<br />
stajalištima shvatiti bit Crkve. Ako se tomu doda<br />
ţalosno iskustvo da u Crkvi ima i loših riba,<br />
korova, te ako pogled ostaje na vanjštini, onda<br />
veliko i duboko otajstvo Crkve ostaje zatvoreno,<br />
kazao je Papa.<br />
Ljudski grijesi uništavaju ovaj svijet, rekao je Papa<br />
Benedikt XVI. u govoru što ga je odrţao pred<br />
Vijećem Evangeliĉke Crkve u Erfurtu, gradu u<br />
kojem je ţivio i djelovao poĉetkom 16. stoljeća<br />
utemeljitelj protestantizma Martin Luther.<br />
Papa se osvrnuo na teške posljedice korupcije<br />
velikih i malenih, koji misle samo na vlastitu<br />
korist. Svijet, koji ĉezne za razonodom i novcem,<br />
prema Papinom mišljenju, uništava s jedne strane<br />
droga, a druge strane pohlepa za razonodom.<br />
Moramo paziti da ne izgubimo velike stvari koje<br />
nas povezuju i po kojima u biti bivamo kršćani.<br />
Jedino će se tako – prema Papinu uvjerenju –<br />
kršćani moći suoĉiti sa suvremenim izazovima, a to<br />
je novi oblik kršćanstva.<br />
Papa smatra da razvodnjavanje vjere ne pomaţe i<br />
da kršćane neće spasiti taktike, već produbljena i<br />
proţivljavana vjera. Kao što su muĉeniĉke ţrtve<br />
nacizma otvorile put ekumenizmu, tako i danas<br />
ţiva vjera u sekulariziranom svijetu postaje jaka<br />
ekumenska snaga, koja nas povezuje i vodi do<br />
Gospodina Boga, zakljuĉio je Papa svoj govor pred<br />
predstavnicima Vijeća njemaĉke Evangeliĉke<br />
Crkve u Erfurtu, gdje je Martin Luther kao ĉlan<br />
augustinske redovniĉke zajednice studirao<br />
teologiju i sluţio svoju mladu misu 1507. godine.<br />
Riječ urednika: Željko Matić<br />
Papa Benedikt XVI. u Erfurtu se susreo sa ţrtvama<br />
zlostavljanja. Iz Vatikana je nakon susreta izdano<br />
priopćeno, a objavila ga je<br />
Njemaĉka biskupska<br />
konferencija. Nenajavljeni<br />
susret odrţan je u zgradi<br />
sjemeništa. Papa je ţrtvama<br />
koje su zlostavljali svećenici i<br />
crkveni djelatnici izrazio<br />
"svoje duboko suosjećanje i<br />
ţaljenje".<br />
Benedikt XVI. bio je "pogoĊen<br />
i potresen" time što je ţrtvama i njihovim<br />
obiteljima uĉinjeno, navodi se dalje u priopćenju.<br />
Ţrtvama je zajamĉio da su nadleţnim crkvenim<br />
poglavarima predani na obradu svi delikti<br />
zlostavljanja. Papa je rekao da se nada kako će Bog<br />
"iscijeliti rane onima koji su zlostavljani i podariti<br />
im unutarnji mir".<br />
Na misi u istoĉnonjemaĉkome marijanskom<br />
svetištu Etzelbach u Eichsfeldu sudjelovalo je<br />
90.000 vjernika. Papa Benedikt XVI. istaknuo:<br />
"Gdje dopustimo Boţjoj ljubavi da djeluje na cijeli<br />
naš ţivot, ondje je nebo otvoreno"<br />
Marija pod kriţem "prati i štiti ljude na njihovim<br />
ţivotnim putovima". S tom sigurnošću kroz<br />
stoljeća su i brojni ljudi od 16. stoljeća sve do<br />
danas hodoĉastili milosnom liku Gospe s Isusom u<br />
naruĉju koja se nalazi u Etzelbachu, rekao je<br />
Benedikt XVI.<br />
Trećeg dana Papa Benedikt je iz protestantskog<br />
sjeveroistoĉnog djela Savezne njemaĉke drţave<br />
Thüringen otputovao u katoliĉkiji jugozapadni dio<br />
zemlje u Freiburg gdje se susreo s predstavnicima<br />
Pravoslane Crkve, sjemeništarcima i Središnjim<br />
odborom njemaĉkih katolika.<br />
Svi smo uvjereni da je nova sloboda pomogla<br />
ljudima ţivjeti ţivot s većim dostojanstvom i<br />
otvorila im nove ţivotne mogućnosti - rekao je<br />
Papa – i istaknuo kako su se i Crkvi otvorile nove<br />
mogućnosti pastoralnih, kulturnih i društvenih<br />
pothvata.<br />
Papa Benedikt XVI. susreo se s vjerojatno<br />
posljednjim preţivjelim svećenikom iz<br />
koncentracijskog logora Dachau. Nakon mise u<br />
Erfurtu pozdravio je 98-godišnjeg Hermanna<br />
Scheipersa i kratko s njim razgovarao.<br />
Sheipers je od 1941. do 1945. bio zatoĉen u logoru<br />
Dacahuu i nosio broj 24255, na misi je bio u<br />
invalidskim kolicima. Papa Benedikt XVI. susreo<br />
se i s nekadašnjim njemaĉkim kancelarom<br />
Helmutom Kholom vodećim politiĉarem u<br />
ujedinjenju Njemaĉke.<br />
Papa Benedikt XVI. svoj je ĉetverodnevni posjet<br />
domovini Njemaĉkoj završio sveĉanom misom u<br />
zraĉnoj luci u Freiburgu. U propovijedi Papa je<br />
uputio njemaĉkim katolicima ţarki poziv da ostanu<br />
ujedinjeni sa svojim biskupima i s Rimskim<br />
biskupom. Obnova Crkve moţe se ostvariti samo<br />
spremnošću na obraćenje i pomoću obnovljene<br />
vjere. Istaknuo je da će Crkva u Njemaĉkoj<br />
prevladati teške suvremene i buduće izazove te<br />
postati sol zemlje, ako svećenici, redovnici,<br />
redovnice kao i vjernici laici budu vjerni vlastitom<br />
specifiĉnom pozivu i suraĊuju u jedinstvu.<br />
Osvrnuvši se na liturgijska ĉitanja Papa je potaknuo<br />
vjernike da ne budu vjernici samo zbog obiĉaja.<br />
Primjetio je kako su agnostici, koji su zbog pitanja o<br />
Bogu nemirni, kao i ljudi koji trpe zbog naših grijeha i<br />
ţele ĉisto srce, bliţe su Bogu od rutinskih vjernika,<br />
koji u Crkvi vide samo aparat, a vjera im ne dotiĉe<br />
srce.<br />
Benedikt XVI. na kraju posjeta Njemaĉkoj ruĉao je s<br />
njemaĉkim biskupima, susreo se sa sucima Ustavnoga<br />
suda, te sa zauzetim vjernicima laicima iz Crkve i<br />
društva.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 3
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 4<br />
Impressum<br />
Broj 121<br />
Listopad -Oktober<br />
10-2011<br />
Herausgeber<br />
Matić & Matić<br />
Chefredakteur<br />
Željko Matić<br />
pressberlin@yahoo.de<br />
Anschrift der Redaktion<br />
BERLINSKI MAGAZIN<br />
Postfach 31 02 34<br />
D - 10632 <strong>Berlin</strong><br />
Telefon: 0176 637 48935<br />
Online izdanje:<br />
www.berlinskimagazin.com<br />
Einzahlungen und<br />
Überweisungen an:<br />
Postbank <strong>Berlin</strong>:<br />
Kto.-Nr.: 67658102<br />
BLZ: 100 100 10<br />
Namentlich gezeichnete<br />
Beiträge entsprechen nicht<br />
unbedingt der Meinung der<br />
Redaktion.<br />
Objavljeni prilozi suradnika<br />
ne moraju se podudarati sa<br />
mišljenjem uredništva.<br />
Der Auftraggeber haftet für<br />
seine Anzeige gegenüber<br />
Ämter oder Dritte.<br />
Redaktionsschluß:<br />
26.09.2011<br />
Einsendeschluß für die<br />
nächste Ausgabe hin:<br />
20. 10. 2010.<br />
PRVI BROJ<br />
BERLINSKOG<br />
MAGAZINA TISKAN JE<br />
U LIPNJU 2000. GODINE<br />
BERLINSKI MAGAZIN<br />
IZLAZI JEDNOM MJESEČNO<br />
BROJ 121<br />
2000. – 2011.<br />
LISTOPAD KROZ POVIJEST<br />
…Bosanskohercegovaĉki novelist, pisac<br />
kratkih priĉa, romansijer, esejist,<br />
pjesnik, ĉlan SANU i dobitnik Nobelove<br />
nagrade za književnost (1961.) za roman<br />
Na Drini ćuprija, Ivo Andrić roĊen je 9.<br />
listopada 1892. u Dolcu u blizini<br />
Travnika u BiH (tada pod vlašću Austro-<br />
Ugarske) od oca Antuna Andrića,<br />
podvornika i majke Katarine Andrić<br />
roĊene Pejić…<br />
<strong>Berlin</strong>ski magazin na internetu: Iz sata u sat...<br />
Nove vijesti, najave, dogaĎaji, reportaže i mali oglasi !<br />
www.berlinskimagazin.com<br />
Online portal<br />
<strong>Berlin</strong>skog <strong>Magazin</strong>a<br />
www.berlinskimagazin.com<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 4
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 5<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 5
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 6<br />
Hrvatska na putu u EU naslov je teme<br />
okruglog stola odrţanog u prostorijama<br />
predstavništva Europske komisije u <strong>Berlin</strong>u<br />
kojemu je nazoĉilo oko 150 posjetitelja iz<br />
javnog, društvenog i politiĉkog ţivota<br />
<strong>Berlin</strong>a i Njemaĉke. Hrvatski veleposlanik<br />
u SR Njemaĉkoj dr. Miro Kovaĉ naglasio<br />
je kako je Hrvatska uspješno okonĉala<br />
pristupne pregovore za ĉlanstvo u EU.<br />
Ulazak Hrvatske u EU i konaĉno<br />
prikljuĉenje velikoj europskoj obitelji<br />
drţava planirano je za<br />
1. srpanj 2013.<br />
Za nedavnog<br />
sluţbenog posjeta<br />
Hrvatskoj kancelarka<br />
Angela Merkel kazala<br />
je u Zagrebu kako se<br />
raduje pristupanju<br />
Hrvatske EU, te je<br />
pokazala kako je to<br />
pozitivan signal i za<br />
sve ostale zemlje juga<br />
Europe, naglasio je<br />
dr. Kovaĉ.<br />
Moţe li Hrvatska<br />
uistinu dati reformski<br />
poticaj i drugim<br />
zemljama regije,<br />
kakve će koristi<br />
Hrvatska imati od ulaska u EU i što znaĉi<br />
ulazak u EU, te koliko će same reforme u<br />
Hrvatskoj biti od koristi hrvatskom<br />
narodu, bila su neka od pitanja sudionika<br />
okruglog stola u <strong>Berlin</strong>u. Pitanja su bila<br />
upućena govornicima tribine - hrvatskom<br />
veleposlaniku, predstavniku Europske<br />
komisije te zastupniku Bundestaga.<br />
Put Hrvatske u EU nije bio lagana šetnja,<br />
naglasio je hrvatski veleposlanik dr. Miro<br />
Kovaĉ u svome uvodnom govoru.<br />
Dr. Kovaĉ vrlo je dojmljivo opisao<br />
povijesni put Hrvatske od osamostaljenja<br />
do današnjih dana, put osamostaljenja<br />
nekadašnje republike u sastavu Jugoslavije<br />
do suverene RH. Još od poĉetka ´80-ih<br />
godina ţelja Hrvatske bila je povratak<br />
Europi.<br />
Integracija<br />
Hrvatske u<br />
EU bila je<br />
politiĉka<br />
Agenda, na<br />
dnevnom<br />
redu još od<br />
1990. godine.<br />
Hrvatska je u<br />
veljaĉi 2003.<br />
predala<br />
zahtjev za<br />
prijem u<br />
ĉlanstvo EU.<br />
Na poĉetku se<br />
nismo nadali<br />
da će ti<br />
pregovori<br />
potrajati 10 godina. Bio je to teţak put.<br />
Pregovori su bili kompleksni i mnogo<br />
stroţi nego s Bugarskom i Rumunjskom,<br />
zemljama za koje su Hrvati smatrali kako<br />
će prije njih ući u EU, naglasio je dr.<br />
Kovaĉ. No, stvarnost je bila takva da su se<br />
od nas traţili neki novi uvjeti. Danas, na<br />
pragu ulaska u EU, ta velika unija naroda<br />
Hrvatskoj jamĉi sigurnost, stabilnost i<br />
mogući prosperitet za naš narod, ako se<br />
budemo pridrţavali reformskih programa,<br />
kazao je dr. Kovaĉ.<br />
Dirk Lange, struĉnjak Europske komisije i<br />
jedan od sudionika okruglog stola, zatraţio<br />
je od Hrvatske daljnje napore na putu u<br />
EU. Nije još sve završeno, kazao je Lange.<br />
Mora se dalje raditi. Posebice na poljima<br />
pravne drţave i trţišne konkurencije koja<br />
su pod posebnom pozornošću od strane<br />
Europske komisije.<br />
Drţavnoj upravi u Hrvatskoj potrebna je<br />
još veća reforma. Cilj je Europske komisije<br />
osjetljiva pitanja iznijeti na površinu i<br />
savjetima pomoći Hrvatskoj u rješavanju<br />
istih. 12. listopada 2011. Europska će<br />
komisija objaviti godišnje izvješće,<br />
izvješće o napretku, a u proljeće 2012. bit<br />
će objavljeno konaĉno nadzorno izvješće<br />
“Monitoring-Bericht”.<br />
Ulazak Hrvatske u EU bit će signal<br />
pozitivnog uĉinka za druge zemlje Balkana,<br />
kazala je kako je uvjerena u to Katrin<br />
Böttger iz Instituta za Europsku politiku, te<br />
nadodala kako je to predominantan<br />
pokazatelj i drugim drţavama regije.<br />
U Njemaĉkom Bundestagu pristanak na<br />
ulazak Hrvatske u EU primljen je vrlo<br />
pozitivno, naglasio je Horst Meierhofer,<br />
predsjednik Njemaĉko-hrvatske<br />
parlamentarne skupine, takoĊer jedan od<br />
sudionika okruglog stola. Hrvatska mora<br />
biti vodeća lokomotiva za susjedne zemlje,<br />
naglasio je u još jednom odgovoru Dirk<br />
Lange, struĉnjak Europske komisije.<br />
Na kraju diskusije veleposlanik RH dr.<br />
Miro Kovaĉ naglasio je kako bi se<br />
ĉlanstvom u EU investicijska klima u<br />
Hrvatskoj znatno poboljšala te gospodarske<br />
veze s Njemaĉkom još više produbile.<br />
Nakon Italije, Njemaĉka je naš drugi<br />
gospodarski partner, zakljuĉio je na kraju<br />
dr. Kovaĉ. Program je moderirala Dr.<br />
Marzenna Guz-Vetter iz predstavništva<br />
Europske komisije u Njemaĉkoj.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 6
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 7<br />
8. berlinski sajam umjetnosti Irma Markulin – Hrvatska umjetnica s berlinskom adresom<br />
Hrvatska umjetnica Irma Markulin<br />
nastupila je meĊu 75 umjetnika na 8.<br />
berlinskom sajmu umjetnosti na adresi<br />
Humboldt Umspanwer u berlinskoj kultnoj<br />
općini Prenzlauer Berg. Tu se na<br />
petodnevnom sajmu predstavilo 75<br />
svjetskih umjetnika, većinom njemaĉkih.<br />
Sajam je upriliĉen u impozantnom prostoru<br />
od 2550 m², visine 5,25 m, gdje je<br />
umjetniĉke radove vidjelo više od 10 000<br />
posjetitelja. 08. BERLINER<br />
KUNSTSALON, 8. berlinski sajam<br />
umjetnosti odrţan je pod selektorskom<br />
palicom Edmunda Pipera, a uz potporu<br />
programa Europskog socijalnog fonda.<br />
MeĊu umjetnicima emigrantskih korijena<br />
nastupila je i 28-godišnja hrvatska<br />
umjetnica Irma Markulin s deset radova.<br />
Irma Markulin zauzela je renomirano<br />
mjesto na berlinskoj umjetniĉkoj sceni.<br />
RoĊena je u Banjaluci, a s 15 godina<br />
napušta dom i odlazi na školovanje u<br />
Zagreb. Obišla je nekoliko svjetskih<br />
metropola i velikih gradova, da bi se<br />
naposlijetku skrasila u <strong>Berlin</strong>u gdje je<br />
uplovila u braĉne vode s njemaĉkim<br />
arhitektom Peterom Süßenbergerom.<br />
8. berlinski sajam inovativan je velesajam<br />
umjetnosti koji etabilira mlade umjetnike iz<br />
<strong>Berlin</strong>a. Deset radova umjetnice Markulin<br />
u tehnici ulje na aluminijskim ploĉama bilo<br />
je nešto novo što je plijenilo pozornost<br />
publike.<br />
Ponosna sam što izlaţem s umjetnicima<br />
koje zastupaju galerije, a ja sam pozvana<br />
kao samostalna umjetnica direktno od<br />
selektora izloţbe Edmunda Pipera. Radovi<br />
su dio mog majstorskog opusa. S novom<br />
podlogom razvila sam jedan novi koncept,<br />
kazala je izmeĊu ostalog, hrvatska<br />
umjetnica Irma Markulin, zagrebaĉka<br />
studentica koja je umjetniĉku karijeru<br />
nastavila na diplomskom studiju u <strong>Berlin</strong>u,<br />
gdje i danas ţivi s obitelji.<br />
U bogatom katalogu sajma Irmu Markulin i<br />
njene radove predstavio je Philipp Koch.<br />
U bogatom katalogu sajma Irmu Markulin i njene radove predstavio je Philipp Koch.<br />
(Orginalni tekst na njemaĉkom jeziku)<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 7
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 8<br />
Vaterpolo: SC Wedding pobjednici 38.<br />
Abendroth-Pokala u <strong>Berlin</strong>u<br />
Delfini iz Rovinja ĉetvrti u <strong>Berlin</strong>u<br />
38. izdanje meĊunarodnog vaterpolo<br />
turnira uveliĉali su svojom nazoĉnošću i<br />
hrvatski vaterpolisti kluba VK Delfin iz<br />
Rovinja. U finalnoj utakmici snage su<br />
odmjerili vaterpolisti SC Wedding protiv<br />
OSC Potsdam. Utakmica je u regularnom<br />
dijelu završila rezultatom 5:5, a nakon<br />
izvoĊenja kaznenih bacanja slavili su<br />
domaćini SC Wedding s 13:12. U<br />
trodnevnom natjecanju organizatori su se<br />
istaknuli odliĉnom organizacijom.<br />
Sportski direktor momĉadi s Weddingskog<br />
plivališta na adresi Kombibad Seestraße,<br />
Norbert Wudke na 38. turnir pozvao je<br />
sljedeće momĉadi: Odense SLF (Danska),<br />
Delfinas Vilnius (Litva), WKS Bytom<br />
(Poljska), Trieste Pallanuoto (Italija), WC<br />
Graz (Austrija), VK Rovinj (Hrvatska) i<br />
OSC Potsdam iz Potsdama.<br />
Turnir je odigran u dvije skupine, a<br />
polufinalnih i finalnih ogleda domogle su<br />
se ĉetiri momĉadi - po dvije prvoplasirane<br />
u dvije skupine. Utakmica za prvo mjesto<br />
izmeĊu SC Wedding i OSC Potsdam<br />
završena je slavljem domaćina 13:12. Za<br />
treće i ĉetvrto mjesto igrale su momĉadi<br />
Trieste Pallanuoto (Italija) i VK Rovinj<br />
(Hrvatska), a rezultat je bio 7:6. Time su<br />
hrvatski vaterpolisti zauzeli ĉetvrto mjesto<br />
na 38. izdanju Abendroth-Pokala u <strong>Berlin</strong>u.<br />
Vaterpoliste Rovinja predvodio je ĉlan<br />
Uprave Vladimir Miletić, uz tajnika i<br />
trenera kluba Zvonka Ţivića koji su na<br />
turnir u <strong>Berlin</strong> doveli mladu momĉad koja<br />
je ponovila prošlogodišnji rezultat te još<br />
jednom osvojila ĉetvrto mjesto.<br />
Trener Ţivić bio je zadovoljan 38.<br />
izdanjem Abendroth-Pokala 2011. u<br />
organizaciji SC Wedding 1929. Moji su<br />
igraĉi još jednom stekli nova iskustva i<br />
pripremili se za Hrvatsku vaterpolo ligu, uz<br />
naglasak kako smo prezadovoljni odnosom<br />
domaćina prema nama.<br />
Unatoĉ nadi da će ovogodišnji turnir<br />
proteći u dobrim meteorološkim uvjetima,<br />
kiša i nevrijeme i ove su godine pokvarili<br />
ovaj lijepi sportski dogaĊaj. MeĊu<br />
gledateljima zatekli smo i nekoliko Hrvata,<br />
a za boravka u <strong>Berlin</strong>u goste iz Domovine i<br />
ove je godine ugostio i poĉastio hrvatski<br />
ugostitelj Mirko Kozina, jedan od sponzora<br />
turnira. Kozina je vaterpoliste VK Delfin iz<br />
Rovinja ugostio u svome restoranu<br />
Steakhaus Gaucho u Weddingu na adresi<br />
Müllerstr. 83, 13349 <strong>Berlin</strong>.<br />
Trener VK Delfin iz Rovinja, Zvonko Ţivić<br />
naglasio je kako je zadovljan s momĉadi<br />
koja se natjeĉe u 1B HVL, posebice<br />
disciplinom i spremnošću momĉadi da<br />
dostojno prezentira ime kluba i grada<br />
Rovinja, a na ovom turniru i ime Hrvatske.<br />
Ţivić je već više od ĉetiri desetljeća u<br />
vaterpolu, a nekadašnji je igraĉ Primorja i<br />
Delfina. Prvu momĉad VK Delfin trenira<br />
od 1996. godine. Sanjamo o našoj domaćoj<br />
dvorani koja će se ubrzo završiti, a to je<br />
ţelja svih mojih igraĉa i uprave, kazao nam<br />
je Ţivić, pa da domaće utakmice zaigramo<br />
u Rovinju.<br />
Vaterpolistima Delfina u <strong>Berlin</strong>u je<br />
pomogla Sonja Hamman, dugogodišnja<br />
sportska djelatnica koja je jedna od<br />
najprepoznatljivijih volontera <strong>Berlin</strong>skog<br />
vaterpolo saveza. Sonja Hamman velika je<br />
potpora svim hrvatskim vaterpolo<br />
klubovima koji dolaze u <strong>Berlin</strong>.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 8
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 9<br />
<strong>Berlin</strong>: HĈSP BiH nezadovoljan odazivom Hrvata na prvi prosvjed u <strong>Berlin</strong>u<br />
Tadija Ljubiĉić, predsjednik HĈSP BiH<br />
proĉitao je prosvjedno pismo protiv tiranije<br />
oliĉene u osobi visokog predstojnika<br />
Valentina Inzka koji je svojom odlukom<br />
izbacio iz vlasti legitimne predstavnike<br />
Hrvata u Federaciji BiH te oktroirao one<br />
koji su izborni gubitnici, kao i one koji<br />
pripadaju tzv. multietniĉkim strankama<br />
(Lijanovići) i kao takvi ne mogu zastupati<br />
hrvatski narod u Domu naroda.<br />
Proĉitao je to, izmeĊu ostaloga, Tadija<br />
Ljubiĉić na prvome prosvjedu koji je<br />
organizirala stranka HĈSP BiH u <strong>Berlin</strong>u.<br />
Hrvatska ĉista stranka prava Bosne i<br />
Hercegovine (HĈSP BIH) tako je zapoĉela<br />
s nizom prosvjeda diljem Europe i Sjeverne<br />
Amerike protiv odluka visokog<br />
predstavnika u BIH, Valentina Inzka o<br />
suspenziji odluka Središnjeg izbornog<br />
povjerenstva (SIP) glede konstituiranja<br />
Doma naroda FBIH. Ljubiĉić je naglasio<br />
kako se traţi i odlazak ĉlana Predsjedništva<br />
BiH Ţeljka Komića, kojega su Hrvatima<br />
izabrali drugi. Isto tako, HĈSP BIH traţi i<br />
smjenu svih djelatnika MVP koji su<br />
izabrani od drugih u ime hrvatske kvote u<br />
poklisarstvu BIH. Tijekom rujna slijede<br />
prosvjedi i u ostalim njemaĉkim gradovima<br />
u kojima su konzulati BIH, u listopadu u<br />
Švicarskoj te u Austriji u studenome.<br />
(Tekst prosvjednog govora donosimo u<br />
cijelosti) uz citat „Nikad sluge ne stvaraju<br />
povijest. Na mrtvoj straţi voĊa prvi stoji.<br />
Domoljublje po ţrtvi se mjeri. Drţava se<br />
samo maĉem kroji“.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 9
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 10<br />
Piše: Ţarko Plevnik "DA SE NE ZABORAVI" Šlep iz Aljmaša Novinarski zapisi iz Domovinskog rata<br />
1. Kolovoza 1991.<br />
Ovaj je prilog posvećen pokojnom snimatelju<br />
HTV-a, gospodinu Ţarku Kaiću, koji je pucnjem<br />
vojnika agresorske JNA kod Osijeka izgubio<br />
ţivot 28.kolovoza 1991. godine.<br />
Hvala mu za profesionalnost, hrabrost i<br />
Prijateljstvo.<br />
Tog Prvi kolovoza 1991. godine dobili smo<br />
poziv u naš TV studio u Osijeku za odlazak<br />
šlepom do ušća Drave u Dunav, do Aljmaša.<br />
Javili su na se priprema evakuacija desetak<br />
ranjenih gardista koji su nastradali kod Dalj i<br />
Erduta tijekom obrane tih mjesta i istoĉnog<br />
dijela Slavonije i Baranje. Odmah okupljam<br />
ekipu u kojoj se nalaze naši kolege iz Zagreba,<br />
snimatelj Ţarko Kaić, tonac Toni Jurković i<br />
vozaĉ ĉijeg se imena naţalost ne sjećam (neka<br />
mi oprosti ). Odlazimo vozilom do<br />
Vodoprivrednog poduzeća kod kompe gdje nas<br />
ĉekaju dva ĉeliĉna šlepa i mali remorker<br />
„Jankovac“. Ovdje je i nekoliko gardista, za<br />
svaki sluĉaj. Ukrcavamo se i odvezujemo od<br />
obale.<br />
Nikada do tada ovih prvih ratnih dana, kao toga<br />
dana, nisam imao osjećaj da se moţda neću<br />
vratiti ţiv s ovog izvještavanja. Zato umjesto<br />
pisanog teksta govorim u direktno u mikrofon i<br />
kameru mojih kolega.<br />
Evo tih rijeĉi:<br />
„Devet sati i ĉetrdeset šest minuta krećemo iz<br />
Osijeka Dravom sa šlepom prema Aljmašu.<br />
Idemo sa bolniĉarima, lijeĉnicima po ranjene.<br />
Što će se dogoditi tijekom puta vidjet ćemo.“<br />
Putujemo, nizvodno, Dravom pored Osijeka.<br />
Gledamo grad okupan u suncu, grad koji je<br />
sablasno tih. Ranije ovdje na obalama Drave u<br />
ove ljetne dane okupljali su se i mladi i stari<br />
traţeći u rijeci „spas“ od vrućine.<br />
„Deset sati i devetnaest minuta nalazimo se kod<br />
osjeĉkog Tranzita gdje se oĉekuje prihvat<br />
ranjenih kod Dalja. Ovdje je sve spremno i njih<br />
se oĉekuje, a mi nastavljamo dalje Dravom<br />
prema Aljmašu…. Deset sati i trideset i tri<br />
munute, na Dravi susrećemo brzi ĉamac koji<br />
prevozi ranjenike. Kaţu već ih je nekoliko<br />
dopremio u Osijek…. Deset pedeset osam,<br />
pribliţavamo se ušću, ulazimo u Dunav. Ovdje<br />
na našoj desnoj strani nalazi se Aljmaš.“<br />
Ovdje u Aljmašu omiljeno je mjesto osjeĉkih<br />
ribolovaca. Njihove nastambe su tihe i prazne.<br />
Rijeĉi koje izgovaram miješaju se s bukom<br />
motora broda koji nas vozi.<br />
“Ovo je vikend naselje osjeĉkih, daljskih,<br />
erdutskih ribara i pecaroša. Nekada je ovdje bilo<br />
ţivo. Danas nikoga nema. Jedanaest nula dva,<br />
ulazimo iz Drave u Dunav. Nekada su ovim<br />
Dunavom plovili veliki brodovi. Sada samo tu i<br />
tamo po koji galeb. Mir i tišina osim brujanja<br />
motora broda koji nas vozi.“<br />
Pored nas prolaze i mali pecaroški ĉamci,<br />
ĉiklovi, koji prevoze mještane Aljmaša, Dalja,<br />
Erduta prema Osijeku. Predosjećam da se ipak<br />
nešto „krupnije“ dogaĊa u Aljmašu jer vidimo s<br />
našeg broda da su u ĉamcima i ljudi i stvari.<br />
Javljaju nam da nas oĉekuju dolje na ušću. I<br />
dolazimo do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša.<br />
Slika koju nikada neću zaboraviti pred mojim je<br />
oĉima i danas. Jedan razbijeni auto i skupina<br />
gardista. Još uvijek nemamo potpunu sliku<br />
tragedije koja nas oĉekuje.<br />
„Jedanaest i jedanaest, došli smo do Aljmaša.<br />
Pristat ćemo. Ovdje nas oĉekuju gardisti i<br />
ranjeni. Jedanaest i trinaest, pristali smo! Prema<br />
nama se kreću prvi ranjenici! U pripremi su, iza,<br />
vozila s ranjenicima. Ima i starijih. Ima ţena.<br />
Ima djece. Ekipa osjeĉke Prve pomoći izlazi sa<br />
broda da bi pruţili prvu lijeĉniĉku pomoć<br />
ranjenima. Ovdje na licu mjesta pruţiti će se<br />
prva pomoć ranjenicima kod Dalja.“<br />
I tada bolno saznanje. Ĉujemo upit: „Hoće li<br />
doći još koji (misli se na šlep)? Odgovor je: „Ne<br />
samo to je krenulo.“. Nedostatak dobih radio<br />
ureĊaja i komunikacije izmeĊu Osijeka i<br />
Aljmaša rezultiralo je time da smo mi, kako bi<br />
se brţe kretali, još kod osjeĉkog Tranzita<br />
odvezali jedan šlep raĉunajući da za desetak<br />
ranjenika ima i u jednom dovoljno mjesta.<br />
Naţalost stranost je bila drugaĉija. Ĉekalo nas je<br />
700 – 800 djece i odraslih koji su traţili spas<br />
bjeţeći pred naletom agresora.<br />
Ulazimo u Aljmaš. Ulice koje vode prema<br />
Dunavu prepune su ljudi. Susrećemo neke stare<br />
poznanike. Ljudi nose sa sobom samo nešto<br />
malo osobnih stvari u rukama. Moraju se<br />
evakuirati. Jedna nam ţena veli: „Snimajte nas<br />
da nas djeca, ak su ţiva!“ A tko će prenijeti<br />
poruku ako se mi ne vratimo.<br />
„Prolazimo izmeĊu ljudi koji su ogorĉeni. Nose<br />
sa sobom samo svoje najosnovnije stvari.<br />
Iznemogle starice, djeca, stari ljudi.“<br />
Moj snimatelj, Ţarko Kaić, biljeţi sve ono što<br />
sam zamislio. Ne treba nam dogovor. Moj tekst<br />
u mikrofon i njegova slika govore sami za sebe.<br />
Kao nikada do tada ponestaje mi daha. UzbuĊen<br />
sam, tuţan i bijesan. Pa zar se tako nešto moţe<br />
dogoditi na pragu 21 stoljeća?<br />
„Dolaze traktori. Dovoze ljude. Svi traţe spas.<br />
Ljudi plaĉu. Nose samo ono najnuţnije.“<br />
Dolazimo do samog središta mjesta, nedaleko<br />
kriţa. Ovdje susrećemo brojne obitelji s malom<br />
djecom i stare majke (bake) koji nose samo mali<br />
zaveţljaj svojih stvari. Tu je i zgrada u kojoj je<br />
priĉuvna ambulanta s medicinskim osobljem iz<br />
Osijeka koje je došlo pruţiti prvu pomoć<br />
stradalima. Ovdje susrećemo i nekoliko gardista<br />
i sumještana. Upućujemo im naša pitanja što se<br />
to zapravo dogaĊa?<br />
„Jedanaest sati i dvadeset i dvije minute.<br />
Nalazimo se u Aljmašu, gospodine Luburiću<br />
(mladi gardist) što se upravo dogaĊa?<br />
Njegov odgovor: „Kao što znate jutros je došlo<br />
do napada na policijsku stanicu Dalj. Sa svih<br />
strana teroristi iz Dalja, graĊani Dalja, ĉetnici iz<br />
Dalja ne graĊani Dalja, potpomognuti Savuljom<br />
(mjesto nedaleko Dalja) i Borovo Selom su<br />
krenuli u napad na stanicu. Stanica je bila<br />
opkoljena. Naši ljudi su krenuli u pomoć.<br />
Doĉekali su ih sa snajperskom vatrom s<br />
prigušivaĉima. Za sada imamo jednog mrtvog i<br />
nekoliko ranjenih. Ranjeni su svi u Osijek<br />
poslani. Naĉelnik Policijske uprave je zvao<br />
vojsku da doĊe, da stane u tampon zonu.<br />
MeĊutim vojska je oko devet sati došla sa 14<br />
tenkova. Zvalo se dva do tri tenka. A s preke<br />
strane iz Srbije tamo od onih ĉetnika su poslali<br />
rezerviste srpske, znaĉi ĉetnici isti. Poslali su ih<br />
i došlo je 14 tenkova i 5 oklopnih, ovih<br />
samohotki.“<br />
Dalje slijede pitanja i odgovori:<br />
„Dakle pucaju u policiju?“<br />
„Pucaju bez ikakvog razloga. Sada su zauzeli<br />
Erdut. U ranjenike pucaju,u sve pucaju, u<br />
Crveni kriţ. Nema za njih nema niti jedne<br />
MeĊunarodne konvencije, za njih ništa ne<br />
vrijedi. To su ĉetnici, to su ţivotinje. To nisu<br />
ljudi.“<br />
„Gdje se trenutno nalaze armijske snage?“<br />
„Armijske snage su tu na dva kilometra od nas,<br />
na Ĉvorkovcu.“<br />
„Što će te poduzeti?“<br />
„Pa sprijeĉit ćemo, makar ćemo ih zadrţati dok<br />
se naši svi ne povuku odavde. Dok se<br />
kompletno ljudstvo odavde ne povuĉe. Znaĉi da<br />
će Aljmaš proći kao Ćelije (spaljeno selo u<br />
kojem je poubijan i masakriran velik broj<br />
Hrvata).“<br />
Ljudi se kreću prema šlepu koji je privezan uz<br />
obalu. Ostavljaju stvari koje su ponijeli sa<br />
sobom. Spoznaja da je stigao samo jedan šlep u<br />
koji moţe stati petstotinjak ljudi sa stvarima<br />
nagnala ih je da ostave svoje torbe i kofere.<br />
Naime, jedan kofer je jedna odrasla osoba, a<br />
jedna torba teţina jednog djeteta. Treba spasiti<br />
što više ljudi a ne stvari. Sve ostaje na obali.<br />
Kofer do kofera. Torba do torbe. Zaveţljaj do<br />
zaveţljaja. Sa sobom nose samo svoj goli ţivot.<br />
Ţene plaĉu. Djeca zdvojna stoje uz svoje majke<br />
koje oĉekuju dolazak svojih muţeva. A njih<br />
nema. Pred provizornom ambulantnom<br />
susrećemo jednog od organizatora obrane mjesta<br />
i evakuacije.<br />
On govori:“ Sve što moţe da nosi puĉku će<br />
ostat. Uglavnom muškarci, ali ima i ţena koje su<br />
se odluĉile ostat.“ Na pitanje da li imaju<br />
dovoljno oruţja odgovara: „Slabo, slabo. To što<br />
imamo, borit ćemo se dok imamo. A kad<br />
nemamo što bog da. Stalno su nam obećavali da<br />
ćemo dobit, da ćemo dobit. Bolje da nam nikada<br />
nije trebalo. Već kad se trebalo, kad se trebalo<br />
dat tim ljudima, svima nama jer ovdje se brani<br />
Hrvatska na ovim terenima. Ne u Zagrebu i gore<br />
kod Siska i šta ja znam. Jest brani se svud ali<br />
najviše vamo. Kad nam ţitnicu budu oduzeli,<br />
ocepili onda nećemo više ništ imat. Nećemo<br />
kruva imat.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 10
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 11<br />
Pitamo ga što je s Daljem i Erdutom. Kaţe: „<br />
Erdut ĉujem od ovih kolega koji su se vratili i<br />
koji su vozili ovu djecu iz Erduta koja su bjeţala<br />
da u Erdutu ima preko 50 tenkova, da ruše kuće<br />
i pale. Uništavaj sve pred sobom. Navodno su to<br />
sve rezervisti unutra. Ja sam imao prilike prije<br />
nekolko dana ići u Novi Sad pa sam vidio kod<br />
Srpskog Miletića da je bilo puno rezervista,<br />
puno vojske, teškog naoruţanja i svašta. To je<br />
vjerovatno bilo spremano i ĉekao se odreĊeni<br />
momenat samo kad će se kreniti jel na ovu jadnu<br />
krvavu Hrvatsku. Ljudi teško je!“<br />
Naš je sugovornik sudionik ovih strašnih<br />
trenutaka. Ovdje pred priĉuvnom ambulantom<br />
vidimo da je krvav pa ga pitamo da li je on<br />
ranjen. Odgovara: „A nije moja krv nego je krv<br />
od jednog nesretnog mladog ĉovjeka koji je<br />
dobio, ne znam, kroz pluća ili negdje, dok sam<br />
ga nosio.“ Pitamo da li je to bio gardist? On<br />
kroz suze kaţe:“Jeste gardista. Sve su ti ranjeni<br />
bili gardisti, koji su tu bili. Sve su to mladi ljudi<br />
šezdeset osmo, deveto, sedamdeseto godište.<br />
Cvet Hrvatski, Rosa Hrvatska, koji će svi<br />
izginut! To će dalje onda vodit Hrvatsku!“<br />
Ponovno smo na obali Dunava. Sve je više ljudi.<br />
Dolaze ne samo iz Aljmaša već i iz Erduta,<br />
Dalja i okolnim mjesta. Traţe spas. Ţarko Kaić<br />
snima tragediju jednog naroda. Uplašeni i<br />
zbunjeni ljudi. Mala djeca. Svi se pripremaju za<br />
ukrcavanje na šlep.<br />
Gledajući sve ove ljude zakljuĉujemo da se svi<br />
ipak neće moći ukrcati u šlep pa mi, ekipa HTVa<br />
donosimo odluku o tome tko ostaje a tko se od<br />
nas vraća u Osijek šlepom. Kako sam i ja bio<br />
snimatelj kaţem da ću ostati s kamerom i<br />
skopom (magnetoskop-ureĊaja za snimanje) te<br />
ću snimati do kraja. Netko će moţda jednoga<br />
dana naći tu našu kazetu i pokazati svijetu istinu<br />
o tragediji i genocidu. Ţarko Kaić odgovara,<br />
smiješno, ja sam zaduţio kameru i ostajem s<br />
tobom. Tonac govori to isto. Dakle ekipa ostaje<br />
pa vozaĉ moţe na šlep. I on je solidaran, i on<br />
ostaje s nama. Netko od nas ĉetvorice mora<br />
preţivjeti i donijeti snimku do Osijeka.<br />
Zakljuĉili smo da ostajemo dok god se svi ne<br />
ukrcaju, pa onda ako bude mjesta i mi se<br />
vraĉamo s njima.<br />
Fascinantna slika zabiljeţena Ţarkovom<br />
kamerom kada zapoĉinje ukrcaj pokazuje<br />
stvarnu strahotu jednog prljavog, agresorskog<br />
rata, rata koji ne bira ciljeve i ţrtve. Dvije stare<br />
ţene na klupi ĉekaju da ih ukrcaju. Jedna je<br />
slijepa, a druga gluhonijema. Ne znaju gdje su<br />
niti kuga idu. Mala djeca u rukama svojih majki<br />
nose na sebi zimske stvari, mjesec je Kolovoz.<br />
Tko zna do kada će to potrajati? Ukrcavaju se<br />
prvo ţene, djeca, stari i bolesni. Biljeţimo te<br />
trenutke slikom i rijeĉju.<br />
„Ovo je slika s Dunava. Petnaest do dvanaest je.<br />
Ţene, djeca, stari ulaze na šlep koji je stigao iz<br />
Osijeka. (govorim u kameru) Dvanaest je sati.<br />
Ovdje smo na obali Dunava kod Aljmaša.<br />
Nepunih 200-300 metara gore kod crkve ĉuje se<br />
rafalna paljba. Napadnut je Aljmaš. Ukrcavaju<br />
se stari, djeca ţene. Oni koji su sa oruţjem otišli<br />
su braniti svoje mjesto. Imaju li snage?“<br />
Sve mi je teţe govoriti gledajući one koji su se<br />
pozdravili sa svojim najbliţima. One koji su<br />
uzeli svoje oruţje, uglavnom lovaĉke puške i po<br />
koji karabin, ispraćaju pogledi iz šlepa. Ţarko<br />
kamera ih prati dok zamiĉu obalom Dunava. Svi<br />
koji su ţeljeli ukrcali su se na šlep. Ima mjesta i<br />
za nas. Gledam one koji ostaju na obali. Gledam<br />
mjesto koje kao da i ne sanja što mu se sprema.<br />
Gledam kako se opraštaju oni koji odlaze s<br />
onima koji ostaju i u grlu mi zastaje „knedla“.<br />
Teško izgovaram slijedeće rijeĉi koje biljeţi<br />
video vrpca:<br />
„Dvanaest je sati i šesnaest minuta. Brod je<br />
popunjen. Odvezuje se i krećemo prema<br />
Osijeku. Ovdje na obali ostali su oni koji će<br />
braniti Aljmaš. Tu su gardisti, stanovnici<br />
Aljmaša oni koji nisu htjeli napustiti svoja<br />
ognjišta. MeĊu njima ima i starijih. Kaţu ovdje<br />
smo roĊeni, ovdje ćemo ostati pa makar<br />
poginuli…. Ovo je<br />
moţda…posljednji…pogled…na ovo mjesto.“<br />
Ostavljamo one najhrabrije na obali. Mašu<br />
svojima u ovom limenom i prenatrpanom šlepu.<br />
Viĉu ima da se sagnu jer putuje se prema<br />
Osijeka uz okupirano podruĉje iz kojeg je<br />
moguće dolet neke granate, metka ili rakete iz<br />
VBR-a. Temperatura na suncu viša je od 45<br />
stupnjeva. Svaki dodir s ĉelikom šlepa opasan je<br />
i bolan. No, ljudi mirno zbijeni jedan pored<br />
drugoga mole za spas. U brodu djeca, stari i<br />
nemoćni. U nekih molitvenik. Ovdje je i jedna<br />
trudnica kojoj pruţaju pomoć. Nekom je pozlilo.<br />
Medicinari priskaĉu i saniraju bol. Putujemo Iz<br />
Dunava u Dravu prema Osijeku.<br />
„Dvanaest sati i dvadeset tri minute, plovimo<br />
Dunavom prema ušću, prema Dravi. Sa desne<br />
obale Dunava ĉuje se paljba, rafalna. Ne znamo<br />
tko puca. Da li pucaju na nas? Da li pucaju na<br />
branioce?<br />
Dvanaest sati i dvadeset pet minuta, putujemo<br />
Dunavom. Uzvodno je teţe, sporije. Na drugoj<br />
obali tamo prema Aljmašu i dalje rafalna paljba,<br />
pucaju! Ovi ljudi ovdje u brodu su se stisli….<br />
jedni pored drugih… mala djeca, stari<br />
ljudi…ţene…ima i trudnica. Ovdje su u brodu i<br />
oni koji nikada nisu vidjeli rat i oni koji su<br />
prošli jedan a neki i Prvi.“<br />
Ĉitamo iz jednog molitvenika u rukama<br />
starice:“… Majko pomozi mi da se uvijek<br />
spominjem muke Sina tvoga i da po njoj doĊem<br />
u nebo…“. Ona to ĉita naglas za sve koji su uz<br />
nju okupljeni.<br />
„Trinaest sati, dvadeset i osam minuta. Kraj nas<br />
prolazi brod „Rušĉica“ sa dva šlepa. Ide prema<br />
Aljmašu. Prema informacijama koje smo upravo<br />
dobili Aljmaš je sravnjen…<br />
Ĉetrnaest sati i trideset i jedna minuta.<br />
Pribliţavamo se Osijeku. Mislio sam ove ljude<br />
pitati nešto o njima, njihovom mjestu, njihovoj<br />
sudbini. Nakon saznanja da je u Aljmašu velika<br />
bitka, da se Aljmaš sravnjuje sa zemljom<br />
jednostavno nemam snage pitati ih ni kako se<br />
osjećaju, ni kuda idu, ni kuda će otići poslije, što<br />
misle jer sigurno im je dosta svega, njihovih<br />
vlastiti sudbina. S toga… neka ovi<br />
kadrovi…snimatelja Ţarka Kaića kaţu dovoljno<br />
o tome kako im je, što im se dogodilo i kuda<br />
idu?!<br />
Napokon stiţemo nadomak osjeĉkog „Tranzita“.<br />
Ovdje treba zapoĉeti nova epizoda u ţivotima<br />
ovih prognanika. Na šlepu uz nas je i jedan<br />
lijeĉnik, gardista. Bijes je u njegovim oĉima i<br />
tuga u srcu.<br />
„Ĉetrnaest sat i pedeset i šest minuta,<br />
pribliţavamo se osjeĉkom „Tranzitu“, recite<br />
nam vaše utiske, bili ste u prvim linijama,<br />
gledali ste te ljude, što kaţete?“<br />
Naš sugovornik odgovara: „ A što reći?<br />
Ĉetiristo, petsto izbjeglica. Iz ovih stopa, ĉim<br />
siĊemo sa šlepera vozimo ih u Zagreb, u Sabor.<br />
Svi dolazimo u Sabor, nek ne idu nikamo nek<br />
nas ĉekaju!“<br />
„Dvije je minute do ĉetrnaest sati. Pribliţavamo<br />
se kraju, da li kraju ili poĉetku?! Za ovih ĉetiri<br />
stotine pedeset, pet stotina ljudi poĉinjen nova<br />
sudbina. Kuda će oni teško je i zamisliti. Istovar<br />
će poĉeti za svaki ĉas. Ljudi mašu, sretni su da<br />
su se… ipak … dokopali… nekakve kakve<br />
takve mirne luke!“<br />
Svi su iskrcani. Neke su doĉekali prijatelji i<br />
rodbina. Neki su otišli za Zagreb i druga mjesta.<br />
Neki su zbrinuti, privremeno u Osijeku. Nakon<br />
pregleda snimke zakljuĉio sam da je bilo gotovo<br />
700 djece i ljudi u ovom jednom šlepu. I<br />
„Rušĉica“ je spasila one koji su još ostali u<br />
Aljmašu. Naţalost neki se nikada nisu vratili.<br />
Ono što ţalosti je spoznaja da ovaj prilog na<br />
Hrvatskoj televiziji nikada nije prikazan do<br />
kraja. Vi imate tu prigodu saznati što je bilo<br />
toga ljetnog dana prije dvadeset godina i<br />
poĉetka progona i genocida nad hrvatskim<br />
puĉanstvom od 1991. godina pa sve do kraja<br />
rata. Moţda će jednom netko i taj film prikazati<br />
do kraja jer ISTINA nema dvije strane, a ovo što<br />
sam napisao je ISTINA zapisana krvlju i mog<br />
snimatelja pokojnog Ţarka Kaića. Hvala njemu i<br />
ekipi na profesionalnosti, hrabrosti i<br />
Prijateljstvu.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 11
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 12<br />
Svatko tko je išao u školu zapamtio je priĉu<br />
o dva ovna koja su se susrela na uskome<br />
brvnu a zbog inata niti jedan se nije htio<br />
povući kako bi ovaj drugi prošao na drugi<br />
kraj.Znamo kako je ta priĉa svršila a<br />
pouĉna je zbog toga jer nas sve skupa<br />
upozorava i uĉi da ĉesto puta, u interesu<br />
općeg dobra, treba popustiti i u sebi<br />
zatomiti tvrdoglavost,stranaĉku<br />
pripadnost,inat i prkos.Ova priĉa mogla bi<br />
posluţiti kao trenutni pokazatelj<br />
meĊusobnog odnosa dvaju najmoćnijih i<br />
najodgovornijih politiĉara u<br />
Hrvatskoj:predsjednika Josipovića i<br />
premijerke Kosor.Naime,poznato je da će<br />
se parlamentarni izbori odrţati na blagdan<br />
sv.Barbare u nedjelju,4.prosinca a<br />
pobjednik izbora potpuno je<br />
neizvjestan.Moţe se dogoditi da<br />
pobjednika odluĉi samo jedno zastupniĉko<br />
mjesto.U nekim zapadnim zemljama<br />
politiĉari obilaze svoje biraĉe,ali ne polaţu<br />
kamene temeljce i ne reţu vrpce kao što je<br />
to kod nas sluĉaj.Rezanje vrpci ostatak je<br />
socijalistiĉkoga mentaliteta i ponašanja<br />
kojega se pojedini politiĉari nikako ne<br />
mogu osloboditi a obilato ga koriste u<br />
predizborne i propagandne svrhe.U najviše<br />
sluĉajeva,kamene temeljce s vremenom<br />
zaraste korov i grmlje koje stranaĉki<br />
aktivisti uoĉi novih izbora posijeku i oĉiste<br />
kako bi se pred tv-kamerama mogla baciti<br />
koja lopata friškoga betona.U zadnjih<br />
mjesec dana prerezano je toliko vrpci i<br />
otvoreno toliko objekata da bi neki<br />
neupućeni promatraĉ mogao pomisliti da u<br />
našoj zemlji sve štima a da su<br />
recesija,nezaposlenost i skupoća daleko iza<br />
nas.Jasno,slika današnje Hrvatske je sasvim<br />
drukĉija nego što to vladajući ţele priznati i<br />
pokazati.Treba ih razumijeti jer kad bi<br />
otvoreno govorili o vanjskome i<br />
unutarnjome dugu,o uvozu svega i<br />
svaĉega,o skorom većinskom vlasništvu<br />
madţarskoga MOL-a nad INOM,o<br />
nedostatku sredstava za gradnju Pelješkoga<br />
mosta ne bi imali nikakve šanse na<br />
predstojećim,parlamentarnim<br />
izborima.Stoga je vladajuća koalicija<br />
aktivirala stari,prokušani naĉin politiĉkoga<br />
trika:u svakoj prigodi,pogotovo u ruralnim<br />
podruĉjima,naglašavati opasnost od<br />
"crvenih"tj.komunista jer ako oni pobijede<br />
neće biti više vjerskih blagdana i<br />
vjeronauka a ni Boţića.Jasno,oni<br />
najglasniji itekako paze da niti jednom<br />
rjeĉju ne spomenu da su ne tako davno bili<br />
polaznici zloĉeste Kumroveĉke partijske<br />
škole u kojoj su,izmeĊu ostaloga uĉili a<br />
kasnije i prakticirali,da su Crkva i vjera<br />
otrov za narod i da se protiv toga zla treba<br />
boriti svim mogućim sredstvima.<br />
Dozvoljenim i nedozvoljenim.<br />
Gore smo već spomenuli da se<br />
bespoštedna,predizborna bitka vodi izmeĊu<br />
predsjednika Josipovića i premijerke Kosor<br />
što zbunjuje moţda samo one koji ne prate<br />
svakodnevni politiĉki ritam jer bi sasvim<br />
normalno bilo da predizborno<br />
nadmudrivanje vode pozicija i<br />
opozicija.Da,tako bi trebalo biti,ali kod nas<br />
se vodi sasvim druga politiĉka<br />
raĉunica.Prema svim anketama<br />
najpopularniji hrvatski politiĉar je<br />
predsjednik Josipović a nakon njega,s<br />
dobrim zaostatkom,guverner HNB<br />
Rohatinski pa tek onda Jadranka<br />
Kosor,Zoran Milanović itd.Znamo da se<br />
predsjednik Josipović ni na koji naĉi ne<br />
smije ukljuĉiti u predizbornu kampanju pa<br />
se je, optuţbama iz vladajućega Hadezea<br />
da preferira i pomaţe opoziciju<br />
tj.Espede,dao navući na tanak led.I ne samo<br />
to nego je na Kosoriĉine optuţbe<br />
odgovarao istim jezikom i na taj naĉin<br />
usmjerio vodu na Hadezeov mlin koji<br />
unatoĉ i glede nema takvoga mlinara kao<br />
što je bio veliki manipulator dr.Ivo. Kad<br />
smo već kod bivšega premijera( koji će<br />
ovoga puta svoj glasaĉki listić ispuniti u<br />
Remetineĉkoj "izbornoj"jedinici)ne smije<br />
se zanemariti ĉinjenica da je on teţak<br />
kamen oko Hadezeovog vrata,a da će<br />
mnogi glasaĉi zbog toga kazniti njegovu<br />
bivšu stranku jasno je<br />
kao dan.Hadezeova<br />
izborna strategija više<br />
nema tajni,ali oporbena<br />
taktika još je zamotana<br />
u celofan a hrvatska<br />
javnost,ali i EU,s<br />
nestrpljenjem ĉeka dan<br />
kada će oporba otkriti<br />
karte i stoposto ući u<br />
bespoštedni predizborni obraĉun u skladu s<br />
onom narodnom..."kome opanci a kome<br />
obojci!"<br />
Savez za promjene popularno nazvan<br />
"Kukuriku"koalicija(SDP,HNS,IDS i HSU)<br />
isto tako nosi teţak kamen oko vrata u<br />
osobi predsjednika HNS-a Radimira Ĉaĉića<br />
kojemu uskoro poĉinje suĊenje zbog<br />
uĉešća u prometnoj nesreći u Madţarskoj u<br />
kojoj je poginuo jedan braĉni par.SuĊenje<br />
poĉinje u vrlo nezgodno vrijeme,pred<br />
izbore,a presuda bi mogla bitno utjecati na<br />
karijeru politiĉara Ĉaĉića.S druge strane<br />
predsjednik IDS-a Jakovĉić zbog lokalnih<br />
interesa nije sasvim pouzdan partner pa ni<br />
"Kukuriku"koalicija ne stoji ĉvrsto na<br />
zemlji što moţe znaĉiti gubitak sigurnih<br />
glasova.Zapravo,prema svim prognozama<br />
na predstojećim parlamentarnim izborima<br />
pobijedit će opcija koja uspije dobiti<br />
glasove 20% neodluĉenih biraĉa a to su<br />
uglavnom oni socijalno najugroţeniji<br />
kojima nije vaţno tko je od politiĉara bio u<br />
berbi jabuka ili otvorio Stoĉarski sajam u<br />
Gudovcu,već im je najvaţnije kako doći do<br />
zaposlenja za sebe i za svoju(u mnogim<br />
sluĉajevima) visokoobrazovanu djecu.I na<br />
kraju poruka predsjedniku Josipoviću i<br />
premijerki Kosor...."udruţite sve svoje<br />
kapacitete kako riješiti problem<br />
zaduţivanja zemlje,daljnje servisiranje<br />
duga i kako smanjiti nezaposlenost". Ako<br />
se navedeni problemi ubrzo ne riješe prijeti<br />
nam opasnost da svi skupa padnemo s<br />
brvna u rijeku bez povratka.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 12
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 13<br />
<strong>Zbor</strong> <strong>mladih</strong> Hrvatske katoliĉke misije<br />
<strong>Berlin</strong> pjevao je u pred<strong>programu</strong> mise s<br />
papom Benediktom XVI. na berlinskom<br />
Olimpijskom stadionu, gdje je nazoĉilo<br />
61.000 vjernika. Mladi Hrvati iz <strong>Berlin</strong>a su<br />
bili odjeveni u majice s natpisom Benedikt<br />
XVI. kakav su imali mladi u Zagrebu za<br />
vrijeme Papina posjeta, te s oznakom <strong>HKM</strong><br />
<strong>Berlin</strong>. Voditeljica zbora je bila Suzana<br />
Smolković uz svesrdnu pomoć ponovnog<br />
pokretaĉa zbora Anice Krstanović. S<br />
mladima je bio i fra Ivan Ante Rozić, dok<br />
je ţupnik fra Petar Ĉirko sudjelovao u<br />
liturgiji dijeleći priĉest. Mladi su pjevali<br />
pjesmu "Jesus Christ you are my life" pred<br />
sam dolazak Pape, uz pratnju glazbene<br />
skupine pratio je sastav "Patchwork".<br />
Nakon nastupa <strong>mladih</strong> <strong>HKM</strong> na<br />
Olimpijskom stadionu moderator<br />
Benedikt XVI. je ocijenio da je Crkva u Njemaĉkoj, dobro<br />
organizirana i još uvijek jaka u svojim temeljima, imala<br />
teškoća u prenošenju snaţne poruke i privlaĉenju vjernika<br />
u društvu obiljeţenom individualizmom i sekularnošću.<br />
'Upravo u takvim teškim prilikama izvanjskog pritiska,<br />
velik broj odluĉnih katoliĉkih vjernika ostao je vjeran<br />
Kristu i Crkvi. Oni su pristali da budu prikraćeni na<br />
osobnom planu kako bi ţivjeli svoju vjeru', istaknuo je<br />
govoreći o diktaturama.<br />
njemaĉke televizijske postaje ZDF vodio je<br />
razgovore s pjevaĉicama Mateom Marić,<br />
Anom Smolković i Marijom Krstanović o<br />
ţivotu u Hrvatskoj katoliĉkoj misiji, o<br />
majicama i veliĉanstvenom susretu Pape i<br />
<strong>mladih</strong> u Zagrebu, o ţivotu mladog<br />
katolika u velegradu <strong>Berlin</strong>u i drugim<br />
interesantnim temama. Nakon toga na<br />
poziv moderatora zbor je otpjevao<br />
"Aleluja" pjesmu koja je pjevana i u<br />
Zagrebu, koju je takoĊer već i kao kod prve<br />
pjesme pratila publika. Na misi s Papom<br />
ministrirale su ĉlanice zbora Ana<br />
Draganović i Marija Sirić te takoĊer Hrvati<br />
Marko i Luka Nakić, te Antonia Zeljko.<br />
Anica Krstanović, koja je organizatorica<br />
zbora <strong>mladih</strong>, imala je ĉast biti na oltaru s<br />
Papom, ĉitajući prvi zaziv molitve vjernika.<br />
Papa Benedikt XVI. svoj je ĉetverodnevni posjet domovini Njemaĉkoj<br />
završio sveĉanom misom u zraĉnoj luci u Freiburgu, gdje se okupilo<br />
stotinjak tisuća vjernika.<br />
U propovijedi Papa je uputio njemaĉkim katolicima ţarki poziv da ostanu<br />
ujedinjeni sa svojim biskupima i s Rimskim biskupom. Obnova Crkve<br />
moţe se ostvariti samo spremnošću na obraćenje i pomoću obnovljene<br />
vjere. Istaknuo je da će Crkva u Njemaĉkoj prevladati teške suvremene i<br />
buduće izazove te postati sol zemlje, ako svećenici, redovnici, redovnice<br />
kao i vjernici laici budu vjerni vlastitom specifiĉnom pozivu i suraĊuju u<br />
jedinstvu.<br />
Vrhovni poglava Katoliĉke Crkve prvog<br />
dana posjeta Njemaĉkoj našao se pred<br />
velikim izazovom. Prvi sluţbeni posjet<br />
Njemaĉkoj i metropoli <strong>Berlin</strong>u u kojoj je<br />
60 procenata nevjernika a svaki deseti<br />
graĊanin je je katolik, bio je veliki izazov<br />
za Papu Benedikta 16, kazao je berlinski<br />
nadpiskup Woelki.<br />
Religija je jedan temelja za uspješan<br />
suţivot, rekao je Papa u svom prvom<br />
govoru na sveĉanosti dobrodošlice u<br />
<strong>Berlin</strong>u.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 13
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 14<br />
Benedikt XVI. ĉovjek koji predstavlja<br />
instituciju staru 2000 godina koja je u<br />
korijenima naše civilizacije, vratio iz<br />
Njemaĉke nakon ĉetverodnevnog posjeta u<br />
Rim. Katoliĉka crkva je s pravom odvojena<br />
od drţave ali je paralelni dio društva kazao<br />
je njemaĉki predsjednik Wulff. Svi su<br />
susreti prošli u javnosti pozitivno osim<br />
onoga s protestantima mišljenja je jedan<br />
dio javnosti. Ţidovi naglašavaju da je Papin<br />
susret s Ţidovima stvar srca. Papa je odrţao<br />
17 govora, meĊu kojima i govor u<br />
Bundestagu (donjem domu parlamenta) u<br />
<strong>Berlin</strong>u i predvodio je pet misa tijekom<br />
ovog 21. putovanja u inozemstvo.<br />
Papa je citaro rijeĉi reformatorskog biskupa Wilhelma von<br />
Kettelera, naglasio je „da kao što religija treba slobodu, tako i<br />
sloboda treba religiju“.<br />
U ljudskom suţivotu, nema slobode bez solidarnosti. To što ĉinim<br />
na štetu drugima nije sloboda, već je ĉin prijestupa koji šteti<br />
drugima pa i meni samom, kazao je Papa Benedikt 16 u <strong>Berlin</strong>u.<br />
Papa je sluţio misu na stadionu u <strong>Berlin</strong>u na kojoj je nazoĉilo<br />
61.000 vjernika, meĊu kojima je bilo i nekoliko tisuća Hrvata iz<br />
<strong>Berlin</strong>a, ĉlanova jedne od najvećih katoliĉkih dijaspora u <strong>Berlin</strong>u.<br />
U Njemaĉkoj je aktivno 436 228 ministranata izmeĊu 8-18 godina.<br />
Rimsko katoliĉkoj crkvi u Njemaĉkoj pripada 24,6 milijuna ljudi<br />
(30,2 prozenta), Evangelista je 24, 1 milijun, Evangelistiĉkoj<br />
slobodnoj Crkvi pripada 300000 vjernika, Ortodoksnoj Crkvi 1,2<br />
milijuna vjernika te drugim kršćanskim Crkvama 33.000 vjernika.<br />
Udio katolika u ukupnom broju stanovnika Njemaĉke iznosi 62<br />
procenta. Skoro jedna trećina njemaca su nevjernici, ne vjeruje u<br />
Katoliĉku Crkvu ili su druge vjere. Muslimana je u Njemaĉkoj 4<br />
milijuna, dok je u Ţidovskoj zajednici 100.000 vjernika.<br />
Njemaĉka katoliĉka Crkva je podijeljena na 27 Biskupija. Biskupija<br />
<strong>Berlin</strong> ima 390997 vjernika katolika. 170 339 Njemaca se krstilo<br />
2010 godine od kojih je 3033 bilo starijih od 14 godina.<br />
Sakramenat Svete Krizme u Njemaĉkoj 2010 udjeljen je za 224.932<br />
krizmanika. Crkveni katoliĉki brak u Njemaĉkoj je prošle godine<br />
zakljuĉilo 48524 parova.<br />
Crkvenih pogreba 2010 u Njemaĉkoj je bilo 252965. Ili 30 % od<br />
broja umrlih u Njemaĉkoj prošle godine. 2010 iz Katoliĉke crkve u<br />
Njemaĉkoj istupilo je 181193 katolika dok se u Katoliĉku Crkvu<br />
ukljiĉilo 7403 novih vjernika.<br />
Anica Krstanović, koja je organizatorica zbora <strong>mladih</strong>, imala je ĉast biti na<br />
oltaru s Papom, ĉitajući prvi zaziv molitve vjernika (na slici lijevo).<br />
Na svjetu je ukupno 1,1 milijarda Katolika<br />
U <strong>Berlin</strong>u je Sakrament Krizme 2011. primilo 2154 krizmanika. Crkveni<br />
brak je zakljuĉilo samo 592 parova. U Crkvu je ušlo 113 vjernika a u<br />
<strong>Berlin</strong>u se iz Katoliĉke crkve iskljuĉilo 5907 katolika, dok je obavljeno<br />
2219 crkvenih ispraćaja pokojnika.<br />
Od 19.-ti travnja 2005. na ĉelu Katoliĉke Crkve je dotadašnji njemaĉki<br />
kardinal Papa Benedikt XVI.<br />
Drugog dana ĉetverodnevnog posjeta Njemaĉkoj, Papa Benedikt 16 je<br />
boravio u u Thüringenu, njemaĉkoj Saveznu drţavi koja ima 2 milijuna i tri<br />
stotine tisuća stanovnika, gdje će posjetio grad Erfurt.<br />
Thüringen ima 7 biskupija i 158 tisuća katolika.<br />
Papa je u <strong>Berlin</strong>u proveo 24 sata. Nakon prijema i razgovora s njemačkim predsjednikom Wulffom i<br />
kancelarkom Merkel, Papa Benedikt 16 je održao povijesni govor u njemačkom Bundestagu.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 14
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 15<br />
Osvrćući na EvanĊelje o trsovima i lozama, Papa je primijetio kako Crkva nije neka obiĉna<br />
društvena organizacija. Premda se unutar nje nalaze dobre i loše ribe, nije moguće zamisliti da će<br />
se probleme riješiti reformama. Suoĉavajući se s oštrim raspravama koje se ovih dana vode meĊu<br />
njemaĉkim vjernicima, posebno o pedofiliji, Papa je primijetio kako mnogi promatraju Crkvu samo<br />
izvana. Trećina profesora teologije potpisala je memorandum kojim traţe duboke promjene u<br />
crkvenog prava, poĉevši od ukidanja celibata, pa do jaĉe uloge ţena u Crkvi i njihovoj nazoĉnosti u<br />
mehanizmima izbora biskupa. Promatrajući tako crkvenu ustanovu, onda ona zadobiva, prema<br />
Papinim rijeĉima, oblik brojnih demokratskih društvenih organizacija po ĉijim propisima i<br />
zakonima treba s njom postupati kao s pravnom ustanovom. Teško je prema tim stajalištima pravo<br />
shvatiti bit Crkve. Ako se tomu doda ţalosno iskustvo da u Crkvi ima i loših riba, korova, te ako<br />
pogled ostaje na vanjštini onda veliko i duboko otajstvo Crkve ostaje zatvoreno.<br />
"Gdje dopustimo Boţjoj ljubavi da djeluje na cijeli naš ţivot,<br />
ondje je nebo otvoreno"<br />
Anica Krstanović, koja je organizatorica zbora <strong>mladih</strong>, imala<br />
je ĉast biti na oltaru s Papom ĉitajući prvi zaziv molitve<br />
vjernika. Na misi s Papom ministrirale su ĉlanice zbora Ana<br />
Draganović i Marija Sirić, Marko i Luka Nakić, te Antonia<br />
Zeljko.<br />
... Papa je istaknuo da je glavna zadaća svakog politiĉara<br />
poštivati pravo i boriti se protiv prevlasti nepravde, poglavito<br />
u ovome povijesnom trenutku kad ĉovjek moţe svojim<br />
dostignućima uništiti sebe i svijet. A kako moţemo razlikovati<br />
što je dobro a što je zlo, otkriti razliku izmeĊu istinskog i<br />
prividnog prava – zapitao je Sveti Otac odgovarajući da je i<br />
danas za svakog politiĉara i politiku odluĉna Salomonova<br />
molba.<br />
…Kad smo saznale da ćemo nastupati<br />
u pred<strong>programu</strong> u Olympiastadionu,<br />
bilo nam je jako drago: Predivno!<br />
"Pjevamo pred 70.000 ljudi u glavnom<br />
gradu Njemačke." Naš nastup bio je<br />
super. Dok smo pjevale naš strah i sva<br />
trema su potpuno nestali. Osjećale smo<br />
se kao da lebdimo. Ali kad je Papa<br />
stigao na stadion, taj osjećaj u nama ne<br />
može se rječima opisati. To se treba<br />
doživjeti! Nezaboravno je! Papa nam je<br />
bio tako blizu. U tom momentu je i<br />
sunce izašlo iza oblaka. Te sunčane<br />
zrake su zajedno sa Papinim pogledom<br />
i pozdravom u nas smjer, nas grijale.<br />
Za nas je to bio veliki i nezaboravni<br />
doživljaj kojega djelimo sa 70 000 ljudi<br />
koji su s nama bili na stadionu.<br />
Maria & Magdalena Kasalo<br />
Mladi ĉlanovi zbora <strong>HKM</strong> s<br />
bratom po vjeri iz Brazila. (na<br />
slici ispod). Dugo je vremena<br />
trebalo da se glasno naglasi da<br />
su vjernici braću u jednoj vjeri.<br />
Crkva u Njemaĉkoj je prije 10tak<br />
godine glasnije krenula s<br />
tom tezom. Danas imamo<br />
brojne ujedinjene Katoliĉke<br />
misije i misijske svećenike koji<br />
vode domaće njemaĉke<br />
katoliĉke misije i u <strong>Berlin</strong>u...<br />
Fra Ivan je pozdravio hrvatske vjernik uţivo a putem video linka. Svi su ga vidjeli na velikom ekranu. Nastup zbora <strong>mladih</strong> ostat će zabiljeţen za sljedeće<br />
generacije. zalaganjem i angaţmanom Suzane Smolković i Anice Krstanović mladim je pruţena povjesna prilika da nastupe za Papu Benedikta 16 kao strani zbor.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 15
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 16<br />
<strong>Zbor</strong> <strong>mladih</strong> Hrvatske katoliĉke misije <strong>Berlin</strong> pjevao je u pred<strong>programu</strong> mise s papom Benediktom XVI.<br />
na berlinskom Olimpijskom stadionu, gdje je nazoĉilo 61.000 vjernika. Njihova imena donosima<br />
tabelarno na lijevoj strani. Bili su presretni, puni dojmova, skrušeni i ponosni što kao Hrvati mogu biti<br />
domaćini Papi Benediktu 16. Benedikt 16. je 265. Papa u povijesti Katoliĉke crkve.<br />
Kako je tekla priprema za dolazak Pape:<br />
Više stotina pripadnika berlinskih katolika njemaĉkog i drugih maternjih jezika sudjelovali su na duhovnoj<br />
pripravi vjernika pod motom "Strane misije pozdravljaju papu Benedikta". "Hier wird die Weltkirche sichtbar“,<br />
„Ovdje je vidljiva svjetska Crkva“ kazao je Apostolski nuncij u SR Njemaĉkoj nadbiskup Jean-Claude Perisset<br />
u prepunoj svetoj kući, crkve Sankt-Kamillus-Kirche.<br />
Na Svetoj misi više govornih katoliĉkih misija u <strong>Berlin</strong>u sudjelovao je 21 svećenik medu kojima su bili:<br />
<strong>Berlin</strong>ski nadbiskup Rainer Maria Woelki, pomoćni biskupi Wolfgang Weider i Matthias Heinrich, te veliki<br />
broj svećenika i ţupnika predstavnika katoliĉkih misija. Iz Hrvatske katoliĉke misije <strong>Berlin</strong> nazoĉili su svećenici<br />
Fra Petar Ĉirko i novopridošli svećenik Ante-Ivan Rozic.<br />
Tijekom Svete mise Evandeljsko ĉitanje ĉitala je Hrvatica Anica Krstanovic iz <strong>HKM</strong> <strong>Berlin</strong>, dok je završnu<br />
crkvenu pjesmu na kraju Svete mise otpjevao zbor <strong>mladih</strong> pjevaca Hrvatske katoliĉke misije <strong>Berlin</strong>. Bila je to<br />
pjesma „Velik si“ koja je otpjevana na hrvatskom i francuskom jeziku u suradnji s stranim zborom te završno na<br />
njemaĉkom jeziku.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 16
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 17<br />
Antonia Kojundţija:…Atmosfera na stadionu je<br />
bila jednostavno odliĉna. Nisam mogla<br />
vjerovati, da je Papa samo nekoliko metara<br />
udaljen od mene. Dojmilo me je kako 70.000<br />
ljudi zajedno mole. Naš zbor je bio kao "jedno",<br />
jedna prava zajednica. Bio mi je veliki uţitak<br />
biti meĊu svim tim ljudima u Olimpijskom<br />
stadionu sa Papom. Nekoliko puta mi se najeţila<br />
koţa, što me je sve to dirnulo, ganulo i što mi je<br />
bila velika ĉast biti tako blizu Papi, posebno kad<br />
je prolazio kraj našeg zbora. Bio je to za mene<br />
neopisiv osjećaj i doţivljaj, kojega ne mogu<br />
izraziti rijeĉima…<br />
Matea Marić: Ujutro ĉim sam se probudila moje<br />
prve misli su bile: Danas je TAJ dan, taj<br />
VELIKI dan, dolazi nam Papa. I ja sam dio tog<br />
velikog dogaĊaja, mog prvog susreta sa Svetim<br />
Ocem. Što je dan više odmicao moje uzbuĊenje<br />
je sve više raslo i pretvaralo se u radosno<br />
isĉekivanje. Prije samog nastupa, na trenutak se<br />
pojavilo sunce kroz tamne oblake, koje nas je<br />
obasjalo, tako da smo imali osjećaj kao da je to<br />
bio Boţiji znak i Njegov blagoslov. Kroz<br />
nastup, kao i pjesmu koju smo pjevali , „‟Jesus<br />
Christ You are my Life‟‟, ispoljila sam sve ono<br />
što sam tog dana u srcu nosila. Ulazak Pape na<br />
stadion, blizina gdje sam se nalazila kad je<br />
pored mene prošao, jako su me dojmili. Na<br />
kraju mogu reći samo jedno, za mene je osobno<br />
cijeli tijek dana bio lijep, veliĉanstven i<br />
zahvaljujem Bogu što sam imala priliku to<br />
doţivjeti.<br />
Josip Jukić: Za mene je Papin posjet bio<br />
odliĉan, posebno me dojmilo što je Papa od<br />
mene bio samo tri metra udaljen. Nevjerovatno!<br />
Papina propovijed o lozi jako me je dirnula i<br />
dovela do razmisljanja o njegovoj poruci.<br />
Ivana Kalajica: Bila mi je ĉast pjevati Bogu u to<br />
vrijeme i na tom mjestu kad je Sveti Otac bio u<br />
<strong>Berlin</strong>u. Prije nastupa sam bila jako uzbuĊena<br />
ali kad sam poĉela pjevati cijelo je uzbuĊenje<br />
nestalo! Uţivala sam u pjesmama koje smo<br />
pjevali i zahvalna sam Bogu za sve!<br />
Josip Stanić: Bilo mi je odliĉno vidjeiti Papu u<br />
<strong>Berlin</strong>u. Ponosan sam što sam katolik. Ne moţe<br />
se sve to rijeĉima opisati kako je bilo prelijepo.<br />
Elena i Natali Ćaleta: Papin dolazak bio je za<br />
nas neopisiv, pogotovo što smo i mi bili dio toga<br />
sveĉanog slavlja. Jako smo ponosne i bila nam<br />
je svima velika ĉast, da smo imali mogućnost<br />
pjevati u pred<strong>programu</strong> sv. Mise s Papom. Ovu<br />
vecer i dogaĊaj nikada nećemo zaboraviti….<br />
Rocco Penić:Taj dan uopće nisam bio uzbuĊen,<br />
više sam se veselio što moţemo zastupati našu<br />
misiju pred toliko puno ljudi, ne samo u<br />
stadionu već i preko televizije, u cijeloj<br />
Njemaĉkoj! Zahvalan sam za tu mogućnost!<br />
Nadam se da će mo i dalje biti tako uspješni.<br />
Marija Sirić: Ovaj dolazak Pape će mi ostat u<br />
sjećanju do kraja moga ţivota. Kao ĉlan zbora<br />
<strong>mladih</strong> imala sam ĉast prezentirati Hrvate, ne<br />
samo iz <strong>Berlin</strong>a, nego i iz cijele Hrvatske. I to,<br />
što je meni najvaţnije, da sam mogla nastupati<br />
kao "ministrant Hrvatske katoliĉke misije"<br />
medju 1500 drugih ministranata. Moja<br />
prijateljica Ana i ja smo već dugo godina<br />
ministranti u našoj misiji i kad smo u zadnjem<br />
trenutku ĉule da bismo uz pomoć naše<br />
„kordinatorice zbora <strong>mladih</strong>" Anice Krstanović<br />
mogle ipak ministrirati na Svetoj misi sa Svetim<br />
ocem Papom, tada sam bila presretna.<br />
Antonella Milanović:…Najviše me je dirnulo,<br />
da sam bila tako blizu Svetog Oca, osjećaj koje<br />
se ne moţe opisati. Dopalo mi se kada je Papa<br />
ušao u stadion. Toliko ljudi razliĉitih nacija<br />
postalo je jedno, svi kao jedna nacija.Osjećaj<br />
koji sam imala na samom nastupu je neopisiv: ta<br />
radost, zahvala Bogu, da smo za kratko vrijeme<br />
do ovoga svega došli. Neobiĉno je bilo davati<br />
izjavu za razliĉite televizijske postaje, ali s<br />
druge strane je bio osjećaj ponosa, pred<br />
njemaĉkim medijama reći da se veselimo što je<br />
Papa došao u <strong>Berlin</strong>, da zastupamo radosnu<br />
katoliĉku mladost, pogotovo što je se danima<br />
ĉulo jako negativnih vijesti.<br />
Ana Smolković: Neopisiv osjećaj kad smo<br />
ĉekale na Papu. Sav napor se isplatio!<br />
Marija Krstanović:…Prije nastupa smo se<br />
pomolili, odjenom su se kroz oblak pojavile<br />
zrake sunca, koje su se spustile na nas. Bio je to<br />
za mene znak, da je Bog uz nas. Zauvijek će mi<br />
to ostati u sijećanju, kao i osjećaj koji sam<br />
imala, da nismo samo mi, zbor <strong>mladih</strong>, nego<br />
cijeli Olimpijski stadion kao jedna velika<br />
zajednica koja isto diše i uţiva u prisutnosti i<br />
rijeĉi namjesnika Kristova…<br />
Ana Draganović: Bogu dragom sam zahvalna za<br />
ovaj veliĉanstevni dogaĊaj i za ovu veliku ĉast.<br />
Nisam samo pjevala sa zborom u bogatom<br />
<strong>programu</strong> prije Svete Mise sa Papom<br />
Benediktom XVI. već sam i ministrirala u<br />
vrijeme Svete Mise. To je za mene velika ĉast!<br />
Zauvijek će mi ostati 22. rujan 2011 god. u<br />
sjećanju. Volim Papu Benedikta XVI. i velika je<br />
radost u mojem srcu što sam ga mogla vidjeti iz<br />
bliza i što sam mogla zajedno sa 70.000 vjernika<br />
slaviti Svetu Misu s njim u velikom Olympiastadionu<br />
u <strong>Berlin</strong>u.<br />
Dragom Bogu se zahvaljujem na svemu!<br />
DOJMOVI MAMA MLADIH ĈLANOVA ZBORA<br />
Nevenka Kalajica: Rijeci nisu dovoljne da se<br />
iskazu svi trenuci koji su me dojmili, ali jedan<br />
cu izdvojiti: Trenutak kad se tanki kisni oblak<br />
nadvio nad Olimpijski stadion i nekoliko minuta<br />
ROSIJO ODOZGOR. Bilo je to kao da nas<br />
DRAGI BOG BLAGOSLJIVA.<br />
Branka Mamic: Na dan dolaska Pape u ''naš''<br />
grad <strong>Berlin</strong>, osjećala sam se veoma nemirno i to<br />
iz dva razloga. Jedan je, sam dolazak Svetog<br />
Oca i da imam tu ĉast, bolje reći milost da<br />
osobno sudjelujem na Sv.misi koju je On<br />
predvodio, a drugi je sudjelovanje nasše<br />
mladeţi, našeg <strong>Zbor</strong>a <strong>HKM</strong>, u pred<strong>programu</strong> na<br />
tom slavnom Olympiastadionu, pred tolikom<br />
publikom i to u ĉast Svetog Oca. Ali moj nemir<br />
je nestao kad sam vidjela naše mlade, naše<br />
pjevaĉe, onako radosne, nasmijane kako<br />
nestrpljivo isĉekuju svoj nastup da svima<br />
pokaţu što mogu i koliko vole svoga Papu. I<br />
zaista je bilo tako. S kojim samouvjerenjem,<br />
ponosom su odgovarali na pitanja voditelja<br />
programa, a tek pjesme. Lijepo i nezaboravno.<br />
Moţemo biti ponosni i mi roditelji, naša Misija i<br />
cijeli Hrvatski narod na cjelokupnom nastupu<br />
naše mladeţi, našeg zbora skupa sa njihovim<br />
organizatoricama, Anicom i Suzanom.<br />
Mira Siric: Najviše od svega mi je drago, da mi<br />
je kćerka, koja već dugo godina ministrira u<br />
našoj misiji, imala ĉast ministrirati na Svetoj<br />
misi sa Ocem Papom kao "ministrant Hrvatske<br />
katoliĉke misije" u <strong>Berlin</strong>u. TakoĊer da je<br />
mogla i pjevat u zboru <strong>mladih</strong>, koji su svojom<br />
pjesmom i nastupom pokazali svima, što znaĉi<br />
"Bog i Hrvati"."<br />
Damirka Milanović (mama pjevaĉice, bivši ĉlan<br />
zbora Ivan Lukaĉić) Sam ulazak na stadion,<br />
budio je u meni osjećaj uzrujanosti, radosti i<br />
euforije. Naravno moje misli su na poĉetku<br />
najviše bile kod našeg zbora: da otpjevaju svoju<br />
pjesmu sa ţarom, ljubavi koju osjećaju da je<br />
ISUS Krist njihov ţivot, kao što je naslov<br />
pjesme koju su trebali pjevati. Da oni osjete<br />
kako je ţarka njegova Ljubav, što je On<br />
omogućio:da ne pjevaju samo Gospodinu, već<br />
za toliko ljudi na ovom stadionu... Ganula me je<br />
masa svijeta, pitala sam se da li svi osjećaju isto<br />
kao i ja. Je li nam misli kruţe samo o tom<br />
trenutku....kada ćemo svi vidjeti našeg Svetog<br />
Oca. Imala sam osjećaj da sam nestrpljivija bila<br />
ja kao Majka, nego moje djete sa svojim zborom<br />
koji ubrzo nastupa. Ta lica mladenaĉka, taj<br />
osmjeh i radost u njihovim srcima i licima nije<br />
se dao sakriti…Osjecaj, kada je Papa ušao na<br />
stadion i kroz cjelu misu to je bila tišina<br />
uzburkanog mora u mojoj duši, pogotovo koju<br />
sam milost osjećala kad je Sveti Otac primao<br />
male anĊele (novoroĊenu djecu) u svoje svete<br />
ruke. PRDIVNO! U sijećanju će mi takoĊer<br />
zauvijek ostati: kako su se uoĉi samog nastupa<br />
zbora NEBOM pojavile najljepše sunĉane zrake,<br />
u kojima je Bog pruţio svoje ruke. Imala sam<br />
osjećaj, da Gospodin Bog ţeli svima reći: "Ne<br />
bojte se, jer ja sam s vama", a pogotovo da je ta<br />
poruka bila za naš zbor <strong>mladih</strong>. Drago mi je da<br />
sam Kršćanka i Hrvatica i da sam mogla biti i da<br />
još jesam kao majka, dio vas i dio naših<br />
djevojaka...<br />
Pavka Draganović: Jako sam zahvalna da su<br />
Ana i Marija mogle ministrirati…Na stadionu je<br />
bilo veliĉanstveno, zapravo i ne postoje ljudske<br />
rijeĉi kojima bi se moglo adekvatno sve to<br />
izreći. "Bog pohodi narod svoj."<br />
-Papa pozdravlja iz Papamobilu -Dojmovi <strong>mladih</strong> nakon odlaska Pape -Dolazak na poziv njemaĉkog predsjednika -Hrvati meĊu volonterima<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 17
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 18<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 18
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 19<br />
…Hrvati su jedan od starijih naroda u Europi. MeĊu prvima su ustrojili drţavu, a<br />
od poĉetka 9. st. imaju i svoju kraljevinu, prvi meĊu Slavenima. Prema jeziku<br />
pripadaju indoeuropskoj, slavenskoj, toĉnije juţnoslavenskoj skupini naroda, a<br />
prema kulturnoj i vjerskoj odrednici, zapadnoeuropskom, rimokatoliĉkom<br />
civilizacijskom krugu…<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 19
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 20<br />
Poetski kutak<br />
DO VIĐENJA,<br />
DRAGI DO VIĐENJA<br />
Do viĊenja, dragi, do<br />
viĊenja.<br />
Ljubav mili u grudima<br />
spava.<br />
Ništa ovaj rastanak ne<br />
mijenja,<br />
Moţda novi susret<br />
obećava.<br />
Do viĊenja mili, bez<br />
ruke i bez slova<br />
neka ti tuga obrve ne<br />
povije.<br />
Umrijeti nije ništa<br />
novog<br />
niti ţivjeti ništa novije.<br />
Sergej Jesenjin<br />
(1895-1925)<br />
Sastojci:<br />
8 krumpira srednje veliĉine<br />
malo masnoće<br />
12 dag gaude<br />
5-6 granĉica peršina<br />
4 ĉena ĉešnjaka<br />
1,5 dl maslinovog ulja<br />
papar<br />
sol<br />
Priprema:<br />
Pećnicu zagrijati na 220 st.C.<br />
Krumpire dobro oprati ĉetkom te posloţiti<br />
na namašćen lim i peći sat vremena.<br />
Peršin oprati, ĉešnjak oĉistiti, naribati<br />
pola koliĉine sira te sve zajedno ubaciti u<br />
sjeckalicu, dodati maslinovo ulje, papar i<br />
sol te sve dobro izmiksati (napraviti pire).<br />
Kad je krumpir peĉen, svaki po vrhu<br />
kriţno razrezati, napraviti proreze duboke<br />
oko 1,5 cm i u svaki staviti 2 ţliĉice<br />
pripremljene smjese od sira i prešina.<br />
Posuti preostalim sirom, vratiti u pećnicu<br />
desetak minuta da se sir otopi i posluţiti<br />
toplo. I još jedna napomena: peĉeni<br />
krumpir se jede zajedno sa ljuskom.<br />
Odliĉno je, zato ju i treba temeljito oprati<br />
prije peĉenja.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 20
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 21<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 21
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 22<br />
Odlazak svećenika kojega su vjernici voljeli<br />
Odlukom vodstva<br />
Franjevaĉke<br />
provincije<br />
Presvetoga<br />
Otkupitelja iz Splita<br />
kojoj pripadaju<br />
hrvatski svećenici u<br />
Misiji <strong>Berlin</strong> došlo<br />
je do promjene<br />
svećenika. Nakon<br />
tri i pol godine<br />
<strong>HKM</strong> <strong>Berlin</strong><br />
napustio je fra Stipe<br />
Ĉirko, a na njegovo<br />
mjesto postavljen je<br />
svećenik Ante Ivan<br />
Rozić.<br />
47-godišnji<br />
svećenik Stipe<br />
Ĉirko otišao je na<br />
sluţbu u Köln gdje<br />
će biti ţupnik. U<br />
<strong>Berlin</strong> je došao 26godišnji<br />
svećenik<br />
Ante Ivan Rozić<br />
roĊen u Stuttgartu<br />
koji je svećeniĉko<br />
reĊenje imao 26.<br />
lipnja 2011.<br />
Oproštaj za jednoga<br />
i dobrodošlica za<br />
drugog svećenika<br />
upriliĉeni su na sve<br />
tri mise poĉetkom<br />
rujna u <strong>Berlin</strong>u, uz<br />
nazoĉnost velikog<br />
broja vjernika.<br />
U Ţupnoj crkvi<br />
Svetog Sebastiana u<br />
prigodnoj<br />
oproštajnoj<br />
propovijedi fra<br />
Stipe je na dolasku<br />
kazao: Ima jedna latinska poslovica za koju<br />
vjerujem kako je svi znate, a koja glasi<br />
„Ĉovjek je ĉovjeku vuk“. S druge strane,<br />
postoji jedna afriĉka poslovica koja kaţe<br />
kako je „Ĉovjek ĉovjeku lijek-medicina“.<br />
Vjerujem da je svaki stariji od nas kroz<br />
svoj ţivot osjetio obje te poslovice. Osjetio<br />
kako ĉovjek moţe biti ĉovjeku vuk, ali<br />
kako moţe biti i ĉovjek ĉovjeku brat –<br />
medicina. Ĉuli smo Sveto EvanĊelje gdje<br />
nas Gospodin Isus upozorava kako i na koji<br />
se naĉin odnositi jedni prema drugima,<br />
odnosno bolje reĉeno - kako imati<br />
odgovornost jedni za druge. Ovdje se radi o<br />
kršćanskoj odgovornosti za brata ĉovjeka.<br />
Jer nikome od nas ne moţe biti svejedno<br />
kakav je moj brat, kakav je moj susjed,<br />
kakav je kršćanin. Povezuje nas ista vjera i<br />
Gospodin Isus, vjerojatno znajući što se sve<br />
dogaĊalo u prvoj kršćanskoj zajednici i<br />
Crkvi, ţeli kazati, pouĉiti svoje uĉenike,<br />
slušatelje, one kojima je propovijedao,<br />
kako i na koji naĉin treba ĉovjeku pomoći,<br />
odnosno imati odgovornost prema drugome<br />
ĉovjeku. Pogriješi li tvoj brat, najprije ga<br />
opomeni nasamo, u ĉetiri oka. Gospodin<br />
Isus to kaţe. On ţeli diskreciju, ne ţeli da<br />
netko sagriješi, a svi smo mi griješni ljudi,<br />
nitko od nas nije svetac. Svaki ĉovjek<br />
kršćanin je odgovoran za drugoga. Treba<br />
biti diskrecije, a ne moţda jedva doĉekati<br />
da netko pogriješi ili sagriješi i onda na sav<br />
glas trubiti, govoriti, kazivati ili dalje<br />
proširivati, a ne postupati kako nas<br />
Gospodin pouĉava u današnjem EvanĊelju<br />
- najprije u ĉetiri oka.<br />
Ako te posluša i ako prihvati tvoj savjet,<br />
onda braćo i sestre, dobio si brata. I mi isto<br />
tako kroz svoj ţivot imamo odgovornost<br />
jedni za druge. Hoćemo li poslušati Isusov<br />
savjet, hoćemo li jedni<br />
druge najprije opomenuti<br />
u ĉetiri oka, ili ćemo se<br />
moţda skupiti uz kavicu<br />
pa ćemo i ono što nije i<br />
ono što jest prišiti i kazati<br />
onome koji je pogriješio,<br />
a moţda i nije. Evo,<br />
braćo i sestre, to su<br />
poruke EvanĊelja. To su<br />
poruke Svetoga Pisma.<br />
Gospodin Isus kaţe kako<br />
najprije trebamo<br />
postupati kada<br />
opominjemo jedni druge:<br />
ako te ne posluša, onda<br />
pozovi dva-tri svjedoka,<br />
a ako ni njih ne posluša,<br />
onda kaţi Crkvi, idi neka<br />
Crkva presudi, odnosno<br />
nadovezujem se odmah<br />
govoreći o sakramentu<br />
Svete Ispovijedi - što god<br />
sveţete na zemlji, bit će<br />
svezano na nebesima, što<br />
odriješite na zemlji bit će<br />
odriješeno na nebesima,<br />
kazao je fra Stipe Ĉirko u<br />
nadahnutoj propovijedi.<br />
U današnjem društvu<br />
svatko od nas ţeli ţivjeti<br />
u nekoj individualnosti!<br />
Današnji ĉovjek kaţe:<br />
Ţelim u potpunosti imati<br />
svoju privatnost i ne<br />
ţelim da me itko<br />
opominje, ne ţelim da mi<br />
itko govori, umjesto da<br />
dobronamjerno shvatimo<br />
svaku onu opomenu koja<br />
je u Kristu<br />
dobronamjerna. To<br />
moţemo procijeniti, to<br />
moţemo vidjeti, tko nam govori, što nam<br />
govori i ţeli li nam doista dobro kada nas<br />
ţeli opomenuti i kazati kako moţda nije<br />
dobar put kojim idemo. Budimo odgovorni<br />
jedni za druge i ne zaboravimo našu<br />
molitvu, a prvenstveno zajedniĉku molitvu<br />
koja je odrţala hrvatski narod.<br />
Danas kada se opraštam od vas ţelio bih da<br />
budete jedna sloţna zajednica, odana svojoj<br />
Crkvi, svome narodu, svojim svećenicima<br />
koje ćete poštivati i podrţavati u njihovom<br />
radu, da vam uistinu budu jedna vodilja<br />
koja će to biti do kraja vašega ţivota.<br />
U ime Ţupskog vijeća fra Stipu Ĉirka na<br />
kraju svete mise pozdravila je predsjednica<br />
Ţupskog vijeća Marija Kolak koja je<br />
proĉitala prigodan govor te se zahvalila u<br />
ime svih vjernika <strong>HKM</strong>. Marija Kolak<br />
pozdravila je i zaţeljela dobrodošlicu<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 22
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 23<br />
novom svećeniku fra Anti-Ivanu Roziću, uz<br />
rijeĉi: Primamo Vas rado u našu sredinu.<br />
Ţupnik fra Petar Ĉirko naglasio je<br />
kako su tri i pol godine brzo prošle,<br />
koliko je fra Stipe bio s nama.<br />
Koliko je samo dobroga unio u našu<br />
zajednicu i ljubavi pokazao u<br />
razgovorima s obiteljima, dijeljenju<br />
sakramenata i naviještanju Rijeĉi<br />
Boţje, što je najvaţnije, jer naša je<br />
Crkva temeljena na Apostolatu od<br />
samih poĉetaka. Jer Krist šalje svoje<br />
Apostole: Idite i propovijedajte Mir<br />
Boţji. Ţivjeli smo zajedno nas<br />
trojica svećenika, ĉesto smo<br />
razgovarali i dogovarali se. Fra<br />
Stipe, ţelim ti puno snage u novoj<br />
Zajednici i neka te vodi Duh Sveti,<br />
kazao je fra Petar.<br />
Fra Stipe na kraju je rekao: Hvala za sve<br />
braćo i sestre nakon tri godine provedene s<br />
vama, hvala za sve provedeno s vama u<br />
ovoj Misiji. Osjećao sam se kao svoj na<br />
svome i svoj meĊu svojima od poĉetka, i<br />
evo tako završavam svoju sluţbu u <strong>Berlin</strong>u.<br />
Uprava moje Provincije tako je odluĉila,<br />
naš svećeniĉki ţivot je takav, danas ovdje,<br />
sutra tamo. Preuzimam sluţbu voditelja<br />
<strong>HKM</strong> u Kölnu. To sam i prihvatio, ali ţao<br />
mi je otići iz <strong>Berlin</strong>a. Jer s vama sam se<br />
ovdje saţivio i ušli ste mi nekako pod<br />
koţu. Hvala posebno našima mladima koji<br />
su mi priredili i oproštajnu veĉer, a svojom<br />
su pjesmom uveliĉali i ovu misu. Drago mi<br />
je što će oni predstavljati zajednicu ne<br />
samo <strong>HKM</strong>, već ĉitav hrvatski narod pred<br />
Svetim Ocem Papom kada doĊe kod nas u<br />
<strong>Berlin</strong> u Njemaĉku.<br />
Dragi mladi, ostanite takvi kakvi jeste,<br />
ostanite vjerni svojoj Crkvi, budite odani<br />
svojim svećenicima, poštujte i slušajte<br />
svoje roditelje i onda ste sigurno na<br />
pravome putu i dragi će Bog sigurno biti s<br />
vama. Zahvaljujem svima vama!<br />
Zahvaljujem svojim kolegama svećenicima<br />
fra Radoslavu i ţupniku fra Petru koji su<br />
uvijek i svakog trenutka bili spremni<br />
pomoći mi, posebno na poĉetku kada sam<br />
se tek snalazio jer ovo je bila moja prva<br />
sluţba u Njemaĉkoj. U tri godine nikada se<br />
nismo posvaĊali. Moţete vi reći: Pa vi ste<br />
svećenici, vi se ne smijete svaĊati! Jesmo<br />
svećenici, ali smo i ljudi, rekao je slikovito<br />
fra Stipe Ĉirko. Dolazi vam novi svećenik,<br />
fra Ivan. Poznajem ga još iz<br />
gimnazije pa preko daljnjeg<br />
školovanja. Poznajem ga dok je<br />
bio bogoslov, da je bio ono što se<br />
od njega oĉekuje - ĉovjek,<br />
vjernik, svećenik, na kraju<br />
krajeva, bio je ono što se od<br />
njega oĉekuje. Nadam se da će<br />
biti upravo ono što je odabrao u<br />
svome geslu na mladoj misi, da<br />
zna kome je povjerovao i da će<br />
toga kome je povjerovao iskreno<br />
i odano slijediti. Vas pozivam da<br />
ga podrţite, kazao je fra Stipe<br />
Ĉirko. <strong>Berlin</strong> je njegova prva<br />
sluţba u svećeniĉkom ţivotu.<br />
Vjerujte mi, dobili ste jednog pravog i<br />
dobrog svećenika. Ja ću moliti za vas, a vi<br />
molite za me jer na poseban naĉin molitva<br />
će mi biti potrebna na poĉetku moje nove<br />
sluţbe voditelja <strong>HKM</strong> Kölnu. Hvala vam<br />
svima na svemu. Budite uvijek zajedno i<br />
nemojte se razjedinjavati. Budite jedna<br />
sloţna zajednica. Ostanite vjerni svome<br />
Bogu, svojoj Crkvi, svome narodu i odani<br />
svojim svećenicima. Amen! Hvala! Ispred<br />
crkve fra Stipe još jednom je stisnuo ruku<br />
svima nazoĉnima koji su se oprostili od<br />
svećenika koji je u <strong>Berlin</strong>u proveo tri i pol<br />
godine, svećenika kojega su svi voljeli.<br />
-------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
IVKA HENĆ, bivša vlasnica Pogrebnog instituta MARIĆ odlazi u mirovinu<br />
Ovim povodom, dragi moji sugraĊani,<br />
ţelim se oprostiti od vas i od srca vam<br />
zahvaliti na dugogodišnjoj dobroj suradnji.<br />
Prošlo je osam godina od osnivanja<br />
Pogrebnog instituta MARIC. Praksa je<br />
pokazala opravdanost postojanja jedne<br />
ovakve kuće u <strong>Berlin</strong>u. Naši ljudi znali su<br />
kome se obratiti u sluĉaju smrti ĉlana<br />
obitelji.U našim bismo prostorijama sjeli,<br />
porazgovarali o svemu, te u skladu sa<br />
ţeljama i predodţbama obitelji obavili<br />
prijevoz pokojnika u domovinu ili pokop u<br />
<strong>Berlin</strong>u. Mnogo sam puta naglasila<br />
osjetljivost i ozbiljnost ovoga posla. Moj<br />
suprug, sluţbenici i ja trudili smo se<br />
dostojno obavljati svoje zadaće. Mnogo<br />
smo puta bili dirnuti zahvalnošću ĉlanova<br />
obitelji, što nam je davalo snagu da<br />
nastavimo dalje. Iz tih susreta izrasla su i<br />
mnoga prijateljstva koja i danas njegujemo.<br />
Ovih godina moja generacija polako odlazi<br />
u mirovinu. Poznavajući vaţnost postojanja<br />
instituta na materinjem jeziku u <strong>Berlin</strong>u,<br />
bila mi je ţelja predati ga u ruke naših<br />
ljudi. Naţalost, nitko od ponuĊenih nije<br />
pokazao<br />
interes, pa je tako sada Pogrebni institut<br />
MARIC u rukama njemaĉkog graĊanina.<br />
Naziv i lokacija ostali su isti, brojevi<br />
telefona takoĊer. Posao obavlja njemaĉko<br />
osoblje. Oproštaj s vama, dragi moji<br />
sugraĊani, pada mi teško. Zbog toga me i<br />
dalje, u sluĉaju potrebe, moţete nazvati –<br />
rado ću vam pomoći svojim savjetom. Ovo<br />
je prilika da se toplo zahvalim i gospodinu<br />
Ţeljku Matiću, ĉiji ĉasopis BERLINSKI<br />
MAGAZIN objavljuje naš oglas od samog<br />
poĉetka rada instituta. Većina ljudi koja<br />
nam se obratila saznala je za nas upravo<br />
preko BERLINSKOG MAGAZINA.<br />
Ţeljela bih se zahvaliti i našim fratrima koji<br />
su nas podrţavali u našemu radu, koji su se<br />
odazvali svakom pozivu i na taj naĉin dali<br />
svoj doprinos dostojnom ispraćaju<br />
pokojnika. A ne mogu zaboraviti ni divnu<br />
suradnju s našim Veleposlanstvom, koje<br />
nam je izlazilo u susret i izvan redovnog<br />
radnog vremena. Isto tako, nailazili smo na<br />
razumijevanje kod konzulata Bosne i<br />
Hercegovine. Hvala svima. I, ZA KRAJ<br />
SRDAĈNO VAS SVE POZDRAVLJAM<br />
UZ NAJLJEPŠE ZELJE ZA<br />
BUDUĆNOST. Ivka Henc<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 23
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 24<br />
<strong>Berlin</strong>: Futsal SD Croatia poraţena u prvom kolu Futsal Cupa <strong>Berlin</strong>a i okreće se prvenstvu Lige gdje ide na prvo mjesto<br />
BFC Alemannia 90/Wacker - SD Croatia<br />
<strong>Berlin</strong> 8:6. U utakmici drugoga Nike<br />
BFV/FU-Futsal Pokal <strong>Berlin</strong>a, SD Croatia<br />
<strong>Berlin</strong> bila je iznenaĊenje kola.<br />
Prošlogodišnji pobjednici prvog Cupa<br />
<strong>Berlin</strong>a namjerili su se u prvom kolu<br />
drugog Nike BFV/FU-Futsal Pokala na<br />
velikog favorita, i na kraju bolju momĉad -<br />
igraĉe BFC Alemannia 90/Wacker. Prvo<br />
kolo za pehar <strong>Berlin</strong>a odigrano je u trima<br />
razliĉitim dvoranama u veĉernjim<br />
terminima. Pred prepunim gledalištem<br />
nazoĉilo je i dvadesetak hrvatskih navijaĉa,<br />
a aktualni prvak na ljestvici Verbandslige<br />
BFC Alemannia 90/Wacker pokazao je<br />
zube SD Croatia <strong>Berlin</strong> te su kockasti naišli<br />
na tvrd orah i polomili zube u prvom kolu.<br />
SD Croatia igrala je u sastavu: Almir<br />
Drnda (TW) - Ivan Baćak, Ivica Vukadin<br />
(K), Sascha Schrödter, Mario Gemeinhardt<br />
(TW), Ivan Pelivan, Durim Elezi, Robert<br />
Zeljko, Saidi Rachiri, Tomislav Ţivić,<br />
Özvaton Özgür, Damir Ćorić, Manuel<br />
Marschel, s trenerom Mariom Ernestom<br />
Salvadorom (ARG).<br />
Momĉad BFC Alemannia 90/Wacker pod<br />
vodstvom trenera Jorga Mainhardta i<br />
Sanela Begzadića u sastavu su, meĊu<br />
ostalima, imali za igraĉe odliĉnog Fuada<br />
Okanovića, Dejana Kalana i Morisa Fikića.<br />
SD Croatia u oba je poluvremena ušla u<br />
standardnoj postavi: Drnda, Marschel,<br />
Ćorić, Özvaton i Schrödter.<br />
SD Croatia povela je golom Schrödtera i to<br />
je bio znak kako je sve krenulo dobrim<br />
tijekom. No ubrzo je uslijedilo izjednaĉenje<br />
rezultatata pogotkom Yusufa.<br />
Ĉitava utakmica imala je ţustar naboj, a<br />
prvi ţuti karton zaradio je Baćak. Aktualni<br />
prvaci lige nakon jednog kornera dolaze u<br />
vodstvo od 2:1 pogotkom Dejana Kalana te<br />
s tim rezultatom i minimalnim zaostatkom<br />
kockasti odlaze na odmor. U prvoj minuti<br />
drugoga poluvremena igraĉ Ben Abdulag<br />
povećava vodstvo na 3:1. Gosti ubrzo<br />
postiţu još jedan pogodak, ali srećom<br />
autogol kada Onur-Serhat loptu dobivenu<br />
od Schrödtera upućuje u vlastitu mreţu za<br />
3:2. Onur-Serhat ubrzo se iskupljuje te<br />
dovodi svoju momĉad u vodstvo od 4:2.<br />
Najbolji igraĉ utakmice Fuad Okanović<br />
potom još jednom svladava vratara<br />
kockastih Almira Drndu i potpisuje rezultat<br />
s 5:2. SD Croatia paniĉno pokušava<br />
promijeniti nemoguće. Damir Ćorić iz<br />
jedne prilike smanjuje na 5:3, a povratnik<br />
Manuel Marschel potom smanjuje prednost<br />
gostiju na 5:4. Igra se posljednjih 36<br />
sekundi igre i ĉudo se dogaĊa kao u<br />
filmovima: iz silovitih napada kockastih i<br />
velike guţve u zadnjoj sekundi prije<br />
sudaĉkog zviţduka, Sacha Schrödter<br />
izjednaĉuje rezultat na 5:5. Uslijedio je kraj<br />
utakmice i priprema za izvoĊenje<br />
sedmeraca. Po tri izvoĊaĉa prijavljena su<br />
sucima. Gosti prvi pogaĊaju, slijedi<br />
pogodak Ţivića, a nakon pogotka gostiju,<br />
promašaj igraĉa SD Croatia Özvatona<br />
Özgüra, te potom novi pogodak gostiju što<br />
biva dovoljno za konaĉnih 8:6 i ispadanje<br />
Futsal SD Croatia <strong>Berlin</strong> iz daljnjeg<br />
natjecanja drugog Nike BFV/FU-Futsal<br />
Pokal <strong>Berlin</strong>a. Trener SD Croatia Mario<br />
Ernesto Salvador (ARG) na kraju je<br />
prokomentirao: Ako je ova bitka<br />
izgubljena, sve ćemo snage usmjeriti na<br />
aktualno prvenstvo <strong>Berlin</strong>a i postati prvaci<br />
Lige. No ţivi bili pa vidjeli! Jake momĉadi<br />
isplivavaju na površinu. SD Croatia <strong>Berlin</strong><br />
više nije nedodirljiva i nepobjediva. BFC<br />
Alemannia 90/Wacker izbacila je SD<br />
Croatia <strong>Berlin</strong> iz Cupa pobjedom 8:6, ali je<br />
aktualna i na prvom mjestu prvenstvene<br />
ljestvice. Tako će trener Mario Ernesto<br />
Salvador morati neke kockice u redovima<br />
SD Croatia <strong>Berlin</strong> taktiĉki postaviti na<br />
pravo mjesto ili doći u kadrovski kut kada<br />
menadţer Ćesić bude povlaĉio neki novi<br />
taktiĉki potez.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 24
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 25<br />
<strong>Berlin</strong>: Ĉujić Cup 2011 – Nastupilo 160 <strong>mladih</strong> tenisaĉa iz Njemaĉke<br />
Oko 160 djece i <strong>mladih</strong> natjecalo se u 11<br />
dana u pet starosnih kategorija od 10 do 21<br />
godine (AK V, AK IV, AK III, AK II i U<br />
21). Tradicionalni Ĉujić Cup 2011 za<br />
mlade tenisaĉe prijašnjih je godina nosio<br />
ime Herlitz-Cup, a prije toga Otto-<br />
Dallwitz-Turnier i jedini je turnir u<br />
njemaĉkoj metropoli koji nosi ime jednog<br />
Hrvata. Uspješna tvrtka Mato Ĉujić<br />
Gebäudereinigung GmbH već 11 godina<br />
zaredom sponzorira ovaj najveći teniski<br />
turnir TV Preussen e.V., a ime je turnir<br />
dobio prema prezimenu vlasnika tvrtke.<br />
Zadaća je turnira podupirati i promovirati<br />
tenis kod <strong>mladih</strong> i nadolazećih nada, kazali<br />
su nam Horst Leopold, dopredsjednik<br />
društva i ĉelnik društva Jürgen Schulz.<br />
Turnir je protekao na visokom nivou bez<br />
ozljeda igraĉa i igraĉica te uz niz<br />
zanimljivih meĉeva i kvalitetnih finalnih<br />
igara u kojima su briljirale neke moţda<br />
nove nadolazeće teniske nade, kazao je<br />
voditelj turnira Clemens Danisch.<br />
Finalnom danu turnira, kao i na nekoliko<br />
turnirskih dana, nazoĉili su i utemeljitelj i<br />
vlasnik tvrtke Mato Ĉujić<br />
Gebäudereinigung GmbH gospodin Mato<br />
Ĉujić sa suprugom Biserkom te njihova<br />
djeca Krešimir i Tanja Ĉujić,<br />
suvlasnici tvrtke.<br />
Završni dan turnira okonĉan je<br />
podjelom prigodnih zahvalnica<br />
i pehara za najbolje u<br />
kategorijama, kao i uruĉenjem<br />
prijelaznog pehara za najbolju<br />
momĉad turnira koja je ove<br />
godine postala domaćinom<br />
turnira TV Preussen e.V. Time<br />
je veliki prijelazni pehar, dar<br />
tvrtke Ĉujić, zadrţan na<br />
terenima teniskog društva TV<br />
Preussen e.V. koji su ujedno bili<br />
izvrsni organizatori ove velike<br />
smotre teniske mladosti.<br />
Predsjednik društva TV<br />
Preussen e.V. Jürgen Schulz<br />
zahvalio je sponzoru Mati<br />
Ĉujiću na ovogodišnjoj<br />
realizaciji turnira te naglasio<br />
kako je to velik doprinos<br />
promociji sporta i podrška<br />
mladim sportašima na njihovom sportskom<br />
putu od kojih će se neki sigurno ogledati i u<br />
profesionalnim vodama, kazao je Jürgen<br />
Schulz. Finalna veĉer završena je<br />
zajedniĉkim prijemom te zajedniĉkim<br />
fotografiranjem sudionika i realizatora<br />
turnira. <strong>Berlin</strong>ski <strong>Magazin</strong> bio je medijski<br />
pokrovitelj ove velike smotre <strong>mladih</strong><br />
tenisaĉa u <strong>Berlin</strong>u gdje ĉesto nastupe i<br />
poneki Hrvat ili Hrvatica. Radi se, dakako,<br />
o mladima s njemaĉkom putovnicom, ali<br />
hrvatskih korijena.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 25
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 26<br />
Prva momĉad SD Croatia <strong>Berlin</strong> mora ući u veći rang natjecanja!<br />
Nova sezona 2011/2012. je u tijeku. Vi<br />
ste menadţer društva, koje su novosti u<br />
SD Croatia <strong>Berlin</strong>?<br />
Promijenilo se dosta toga. Pokrenuli smo<br />
Jugend SD Croatia <strong>Berlin</strong> zahvaljujući<br />
treneru Jurĉeviću, voditelju pogona <strong>mladih</strong><br />
Darku Penzigeru i drugom treneru <strong>mladih</strong>.<br />
Od G-Jugenda do A-Jugenda imamo sedam<br />
<strong>mladih</strong> momĉadi, za razliku od<br />
minule sezone kada smo imali tri<br />
momĉadi. U sve te momĉadi doveli<br />
smo i po dva nova trenera, što znaĉi<br />
da se društvo indirektno i struĉno<br />
proširuje. Nastojimo u sve momĉadi<br />
dovesti još više <strong>mladih</strong> igraĉa i u<br />
potpunosti popuniti i kompletirati<br />
svih sedam <strong>mladih</strong> momĉadi SD<br />
Croatia <strong>Berlin</strong>.<br />
Dosta je novih igraĉa u ovoj sezoni<br />
došlo od prve momĉadi, preko<br />
druge, do najmlaĊih momĉadi.<br />
Veliki dio posla Vi ste osobno<br />
obavili?<br />
Ja sam bio, te sam i dalje zaduţen za<br />
prvu i drugu momĉad. Kako se<br />
popunjavaju te dvije momĉadi, tako<br />
automatski seniorske momĉadi<br />
dobivaju kvalitetne igraĉe. Imamo<br />
malo starijih igraĉa pa se sve to odliĉno<br />
kompenzira. Pojaĉanjem prve momĉadi<br />
pojaĉali smo drugu momĉad SD Croatia,<br />
Seniore i U-40. U prvu momĉad doveli smo<br />
16 novih igraĉa od kojih sigurno njih 10-12<br />
moţe kandidirati za prvu momĉad, a 4-6<br />
momaka za dugu momĉad.<br />
SD Croatia <strong>Berlin</strong> ima lijepu osnovu.<br />
Sedam <strong>mladih</strong> momĉadi, ĉetiri momĉadi<br />
odraslih. Organizirani ste kao jedan<br />
dobar njemaĉki klub. Odlaskom nekih<br />
ljudi iz ĉelništva SD Croatia mogao bi se<br />
brzo narušiti ili minimalizirati ovaj trud.<br />
To smo vidjeli kroz povijest kluba. Što<br />
dalje, što je sada zadaća SD Croatia<br />
<strong>Berlin</strong>, odnosno ljudi koji vode SD<br />
Croatia <strong>Berlin</strong>?<br />
Na sportskom planu nastojimo što prije<br />
uigrati prvu momĉad. Osnovni cilj nam je<br />
pokušati ući iz ove sezone u Landesligu<br />
<strong>Berlin</strong>a. Sa sportske strane to nam je prvi<br />
cilj. Ali kao što naglašavate, malo je ljudi<br />
koji su spremni raditi punim jedrima. Na<br />
meni je dosta posla i u ovoj sezoni, no<br />
posebno bih izdvojio predsjednika Franju<br />
Husajinu i dopredsjednika Josipa Begića.<br />
Njih se dvojica posljednjih godina zaista<br />
zalaţu i lome, ja ih pokušavam pratiti. Ima<br />
i drugih ljudi koji su spremni pomoći, ali<br />
stvar je u odgovornosti. No, ljudi kada<br />
nemaju odgovornosti, onda ih mnogo i ne<br />
pogaĊaju odreĊena pitanja. Mi u Upravi<br />
imamo vrijedne ljude, ali opet, to je<br />
maksimalno osmero ljudi u Upravi.<br />
Premalo! Da nas je još toliko, bilo bi<br />
moţda puno lakše.<br />
SD Croatia napravila je dobru<br />
promidţbu hrvatskog sporta u<br />
Njemaĉkoj i Europi? Od 2. svjetskog<br />
nogometnog prvenstva u Splitu do Futsal<br />
momĉadi dvostrukih prvaka Njemaĉke i<br />
sudionika pretkola Uefa Cupa u<br />
Škotskoj. Seniori su prvaci <strong>Berlin</strong>a. Što<br />
nedostaje, Hrvati nekako kao da nemaju<br />
interesa za nogomet. Je li to do navijaĉa,<br />
publike ili Uprave?<br />
Ja jednostavno mislim da je problem što<br />
igramo u neatraktivnoj sportskoj ligi!<br />
Osobno smatram, da igramo u većem rangu<br />
natjecanja, bilo bi više navijaĉa ako<br />
gledamo sportski. Ali nije to jedini razlog.<br />
Ako netko voli svoj klub kao što ima<br />
nekoliko navijaĉa. Oni će uvijek naš klub<br />
pratiti i mislim da ako srce kuca za neki<br />
klub, oni će ga pratiti i u dobrom i u lošem.<br />
Moram naglasiti kako se i<br />
financijska situacija promijenila<br />
i da se to osjeti meĊu našim<br />
ljudima. Ljudi su više<br />
zaokupljeni svojim osobnim<br />
problemima.<br />
Moţe li se SD Croatia<br />
usporediti s nekim njemaĉkim<br />
klubovima. Poštuju li se<br />
pravila?<br />
Mislim da se unutar kluba stvari<br />
konsolidiraju. Što se tiĉe<br />
ĉlanarina, nemamo problema.<br />
Igraĉi podmiruju svoje obveze.<br />
Više bih rekao da je malo<br />
zastoja s ĉlanarinama nekih<br />
ĉlanova kluba koje treba<br />
ponekad podsjetiti. No iz godine<br />
u godinu sve je bolja situacija i<br />
imamo sve više novih ĉlanova.<br />
SD Croatia <strong>Berlin</strong> u ovoj sezoni<br />
sponzorski pomaţe tvrtka Ĉujić. Od 1.<br />
listopada Futsal momĉad ima sponzora<br />
JOMU na dvije i pol godine. Je li i ovo<br />
naĉin da se izaĊe iz anonimnosti?<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 26
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 27<br />
Ja sam nakon potpisivanja ugovora upoznat<br />
s detaljima ugovora s novim sponzorom<br />
JOMOM. Zadovoljan sam i nadam se kako<br />
će ĉitav klub imati koristi od toga. Lijepo je<br />
što imamo tako velikog sponzora, nije<br />
bitno da li nam samo kroz opremu pomaţe.<br />
JA mislim da je to pozitivna stvar.<br />
Mladi pogoni su nekako od ove sezone<br />
još više pokazali interes za SD Croatiju?<br />
To je zahvaljujući ljudima koji su se<br />
prihvatili odgovornih obveza. Kod mlaĊih<br />
uzrasta posao su preuzeli treneri Ante<br />
Brzović-Cante i Edward Orlović. Tu su još<br />
trener Mario Jurĉević kod A-B i C Juniora<br />
te koristim ovu priliku da pohvalim njegov<br />
rad, kao i kompletnog pogona <strong>mladih</strong> na<br />
ĉijem je ĉelu Darko Pencinger. Uz njih je i<br />
trener Kristijan Šimunić. Posebno mi<br />
imponira Mario Jurĉević koji posljednje<br />
dvije-tri godine radi kao primjer drugima.<br />
Moţda je za dosta ljudi anoniman ili<br />
nepoznat, ali za nas je na visokom ĉelnom<br />
mjestu. No ipak, premalo nas je i trebali<br />
bismo se pojaĉati s još nekim kvalitetnim<br />
ljudima.<br />
Tko su sve danas igraĉi SD Croatije.<br />
Jesu li još uvijek igraĉi samo Hrvati s<br />
hrvatskom i njemaĉkom putovnicom ili<br />
ima i stranaca?<br />
Da, ima dosta stranaca. Samo u ovoj sezoni<br />
u prvu momĉad došla su nam tri Nijemca,<br />
jedan Turĉin, imamo Poljake. Volio bih da<br />
ima što više igraĉa naših Hrvata, ali ako<br />
ţelimo ići na kvalitetu moramo gledati i<br />
šire i dovoditi i druge kvalitetne igraĉe. Ne<br />
gledamo na nacionalnsot, već na karakter i<br />
spremnost igraĉa da igraju u majicama SD<br />
Croatia <strong>Berlin</strong>. Svi strani igraĉi odliĉno su<br />
se uklopili u SD Croatia <strong>Berlin</strong>. Nadamo se<br />
da će neki od tih stranaca uskoro postati i<br />
okosnica našeg SD Croatia <strong>Berlin</strong>.<br />
------------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
Rezultati odigranih utakmica sezone<br />
S.D. Croatia-<strong>Berlin</strong> e.V. IFriedenauer TSC 3:4<br />
Wartenberger SV IS.D. Croatia-<strong>Berlin</strong> e.V. 2:2<br />
S.D. Croatia-<strong>Berlin</strong> e.V. ITSV Lichtenberg 4:0<br />
B.W. Hohen Neuendorf IS.D. Croatia-<strong>Berlin</strong> e.V. 1:0<br />
Concordia Wilhelmsruh IS.D. Croatia-<strong>Berlin</strong> e.V. 3:2<br />
Sljedeće utakmice u mjesecu listopadu<br />
01.10. 2011. S.D. Croatia-<strong>Berlin</strong> e.V. ISpVgg Tiergarten15:30<br />
15.10.2011. SV <strong>Berlin</strong>er VB 49S.D. Croatia-<strong>Berlin</strong> e.V. I14:00<br />
22.10.2011. S.D. Croatia-<strong>Berlin</strong> e.V. ISC <strong>Berlin</strong>er Amateure15:30<br />
www.sd-croatia.de<br />
Sportplatz<br />
Friedrich-Ebert-<br />
Stadion<br />
Domaće utakmice:<br />
Bosestr. 21<br />
12103 <strong>Berlin</strong><br />
Bezirk:<br />
Tempelhof-<br />
Schöneberg<br />
... Tri poraza jedan remi i jedna pobjeda prve<br />
momĉadi SD Croatia ne odaju sliku najvaljenog<br />
optimizma SD Croatia <strong>Berlin</strong>, na poĉetku sezone<br />
2011/2012. Imperativ je ulazak u veći rang<br />
natjecanja, te glede toga najvjerojatnije će Uprava<br />
posegnuti za nekim mjerama koje će morati<br />
doprinjeti većem broju bodova još u prvom<br />
sezonskom poluvremenu...<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 27
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 28<br />
Potpisan ugovor: Tvrtka Joma novi sponzor Futsal momĉadi SD Croatia <strong>Berlin</strong><br />
Joma od listopada 2011. sluţbeni opskrbljivaĉ<br />
opremom i sponzor Futsal momĉadi SD Croatia.<br />
U prostorijama Magnifica Cocktailbar –<br />
restauranta na adresi Nachodstr. 1 u <strong>Berlin</strong>u, u<br />
vlasništvu jednoga od sponzora momĉadi<br />
Draška Ljubiĉića, SD Croatia <strong>Berlin</strong> potpisala je<br />
sponzorski ugovor s tvrtkom Joma,<br />
renomiranom svjetskom tvrtkom za sportsku<br />
odjeću. U ime tvrtke Joma (Rettenmaier &<br />
Sacré GbR<br />
Import & Distribution von Sportartikel und<br />
Textilien) sa sjedištem u Stuttgartu ugovor je<br />
potpisao David Rettenmaier, jedan od dvojice<br />
voditelja poslova tvrtke Joma. U ime SD Croatia<br />
<strong>Berlin</strong> ugovor su potpisali Almir Drnda, Mile<br />
Zelenika, te u ime voditelja momĉadi Slobodana<br />
Ćesića (sprijeĉenog da nazoĉi potpisivanju) kao<br />
treći predstavnik kluba potpis na ugovor stavio<br />
je predsjednik SD Croatia <strong>Berlin</strong> Franjo<br />
Husajina. Vjerodostojnost potpisa dodatno je s<br />
tri štambilja potvrdio Almir Drnda. Bio je ovo<br />
veliki dan za Futsal momĉad SD Croatia <strong>Berlin</strong>.<br />
Ugovor je potpisan u nazoĉnosti novinara i<br />
predstavnika medija iz <strong>Berlin</strong>a, novinara<br />
<strong>Berlin</strong>skog magazina, Veĉernjeg lista,<br />
Hrvatskog Glasa <strong>Berlin</strong>, sportskih novina<br />
Fussball Woche, Tagesspiegel-a i TV-postaje<br />
Sportick.<br />
Potpisani ugovor sa španjolskim proizvoĊaĉem<br />
sportske opreme sa sjedištem u španjolskom<br />
gradu Portillo u pokrajini Toledo, prvi je<br />
profesionalni ugovor koji je potpisala Futsal<br />
momĉad SD Croatia <strong>Berlin</strong>, dvostruki prvaci<br />
Njemaĉke u Futsalu. Od nekadašnjeg<br />
proizvoĊaĉa sportskih cipela Joma (tvrtka<br />
osnovana 1965.) do danas je razvila široki<br />
asortiman opreme te kvalitetom zadovoljava<br />
veliki broj svjetskih klubova i sportaša.<br />
Tvrtka Joma danas<br />
ima šest filijala sa<br />
sjedištima u SADu,<br />
Panami,<br />
Meksiku, Brazilu,<br />
Italiji i Kini te<br />
mnoštvo<br />
zastupništava i<br />
predstavništava.<br />
Klubovi i igraĉi<br />
koje Joma oprema<br />
iz dana u dan sve<br />
su poznatiji i<br />
respektabilniji.<br />
Tvrtka Joma od<br />
sezone 2011/2012.<br />
potpisala je<br />
ugovor s SD<br />
Croatia <strong>Berlin</strong> te<br />
tako postala<br />
sluţbenim<br />
opskrbljivaĉem<br />
opremom i<br />
sponzorom Futsal<br />
momĉadi SD<br />
Croatia, momĉadi<br />
s hrvatskim<br />
predznakom u<br />
njemaĉkoj<br />
metropoli <strong>Berlin</strong>u.<br />
Joma sponzorira i<br />
mnoge momĉadi diljem svijeta kao što su FC<br />
Sevilla, Racing Santander i FC Getafe, britansku<br />
momĉad Clubs Cardiff City i Charlton Athletic,<br />
kolumbijsku momĉad Club Independiente<br />
Medellín, nekoliko momĉadi u Srbiji, BiH,<br />
Hrvatskoj, Ĉeškoj i dr. U sezoni 2011/2012.<br />
Joma je sponzor i njemaĉke momĉadi SG<br />
Leipzig Leutzsch nastale iz momĉadi FC<br />
Sachsen Leipzig.<br />
Konferenciju za novinare otvorio je Almir<br />
Drnda, igraĉ momĉadi SD Croatia <strong>Berlin</strong> i<br />
voditelj marketinga rijeĉima kako se radi o<br />
vaţnom danu za SD Croatia <strong>Berlin</strong>.<br />
SD Croatia <strong>Berlin</strong> postoji od 1989. i do danas je<br />
zabiljeţila brojne uspjehe. 2007. osnovali smo<br />
Futsal momĉad. Ubrzo smo zabiljeţili brojne<br />
uspjehe, a posljednje dvije godine igrali smo<br />
UEFA Futsal Cup. Prije godinu dana stupili smo<br />
u kontakt s predstavnikom tvrtke Joma<br />
Njemaĉka Davidom Rettenmaierom. Uspjeli<br />
smo ugovoriti da Joma iduće dvije i pol godine<br />
bude sluţbeni opskrbljivaĉ opremom i sponzor<br />
Futsal momĉadi SD Croatia. Nadamo se<br />
dugogodišnjoj uspješnoj suradnji, kazao je<br />
Drnda novinarima.<br />
Drnda je nazoĉnim novinarima predstavio<br />
Franju Husajina, predsjednika kluba SD Croatia<br />
<strong>Berlin</strong> te kazao kako je Husajina 1989. godine<br />
postavio SD Croatiu na noge te u klub unio<br />
puno znanja i truda.<br />
Mile Zelenika takoĊer je u upravi Futsal<br />
momĉadi, kazao je Drnda, kao i u upravi SD<br />
Croatia <strong>Berlin</strong>. Obnašao je u klubu odgovorne<br />
zadaće od Regionallige pa sve do danas.<br />
Zahvalni smo mu na njegovom angaţmanu.<br />
Moja je funkcija igraĉ te osoba zaduţena za<br />
organizaciju i marketing Futsala, kazao je Drnda<br />
predstavljajući potpisnike ugovora -<br />
predstavnike SD Croatia <strong>Berlin</strong>.<br />
Mile Zelenika<br />
zahvalio je na<br />
ugovoru s Jomom<br />
i kazao kako je<br />
on u SD Croatia<br />
još od 1996., te<br />
naglasio kako nije<br />
pretjerano ako<br />
kaţe kako im je i<br />
po treći put ţelja<br />
osvojiti pehar<br />
prvaka Njemaĉke.<br />
Predsjednik SD<br />
Croatia <strong>Berlin</strong><br />
Franjo Husajina,<br />
potpisnik ugovora<br />
u ime sprijeĉenog<br />
voditelja Futsal<br />
momĉadi<br />
Slobodana Ćesića,<br />
govorio je o<br />
povijesti SD<br />
Croatia <strong>Berlin</strong>.<br />
Zahvalio je<br />
novinarima i<br />
predstavnicima<br />
medija. Husajina<br />
je naglasio kako<br />
je u SD Croatia<br />
<strong>Berlin</strong> posebno<br />
ponosan na odjele<br />
<strong>mladih</strong> igraĉa, naravno uz naglasak na veliki<br />
uspjeh Futsal momĉadi. Zahvaljujem<br />
predstavniku Jome gospodinu Rettenmaieru na<br />
ugovoru i na povjerenju koje su nam ukazali.<br />
Husajina je rekao kako mu je ţao što ovome<br />
danu nije nazoĉan voditelj momĉadi Slobodan<br />
Ćesić kao najzasluţniji za ovaj ugovor, uz<br />
Drndu i Zeleniku. Drnda je takoĊer naglasio<br />
kako mu je ţao što Ćesić ne moţe nazoĉiti, ali i<br />
da se on posebno raduje ovom sponzorskom<br />
ugovoru s Jomom.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 28
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 29<br />
Voditelj poslova tvrtke Joma David<br />
Rettenmaier, koji je za ovu priliku doputovao iz<br />
Stuttgarta, kazao je kako je sretan što je došlo<br />
do potpisivanja sponzorskog ugovora. Nadamo<br />
se kako je ovo put ulaska<br />
naše tvrtke u glavni grad<br />
Njemaĉke. Futsal je u<br />
usponu u Europi i nadamo<br />
se da je ovaj naš dolazak u<br />
<strong>Berlin</strong> veliki iskorak na<br />
njemaĉko trţište.<br />
Novinare su zanimali detalji<br />
ugovora, a na to pitanje u<br />
nastavku konferencije<br />
odgovorio je Almir Drnda.<br />
Ugovor s Jomom potpisali<br />
smo do sezone 2013. O<br />
detaljima ugovora na upit<br />
novinara Drnda je kazao<br />
kako su se dogovorili da ne<br />
iznose pojedinosti ugovora,<br />
ali da je potpisan i na noge<br />
postavljen uredan ugovor o<br />
meĊusobnoj suradnji.<br />
Ugovor stupa na snagu od<br />
poĉetka uzvratne utakmice<br />
u mjesecu listopadu 2011.,<br />
kazao je Drnda. Drugim<br />
rijeĉima, novinari o sadrţaju ugovora nisu<br />
uspjeli saznati niti jedan konkretan detalj.<br />
Voditelj poslova tvrtke Joma David Rettenmaier<br />
kazao je kako mu je ţelja u <strong>Berlin</strong>u organizirati<br />
veliki Futsal turnir, te da se o tome takoĊer<br />
razgovaralo s predstavnicima SD Croatia <strong>Berlin</strong>.<br />
Konferenciju za novinare<br />
otvorio je Almir Drnda, igraĉ<br />
momĉadi SD Croatia <strong>Berlin</strong> i<br />
voditelj marketinga rijeĉima<br />
kako se radi o vaţnom danu<br />
za SD Croatia <strong>Berlin</strong>.<br />
Na kraju konferencije uz obostrano potpisani<br />
ugovor u dva primjerka uslijedilo je zajedniĉko<br />
fotografiranje, a SD Croatia Davidu<br />
Rettenmaieru uruĉila je svoju sliku i boĉicu s<br />
grbom SD Croatia za uspomenu na dan kada je<br />
potpisan ugovor izmeĊu tvrtke Joma i Futsal<br />
momĉadi SD Croatia <strong>Berlin</strong>. Time je Joma od<br />
listopada 2011. postala sluţbeni opskrbljivaĉ<br />
opremom i sponzor SD Croatia za sljedeće dvije<br />
i pol godine.<br />
Futsal momĉad SD Croatia <strong>Berlin</strong> ima ĉitavu<br />
plejadu uspjeha potpisanu svojim imenom.<br />
Ĉetverostruki su prvaci <strong>Berlin</strong>a (2007, 2008,<br />
2010. i 2011.). Kockasti iz <strong>Berlin</strong>a prvaci su i<br />
Sjeverno-njemaĉkog<br />
prvenstva NOFV<br />
(2008, 2010. i 2011.),<br />
a aktualni su<br />
dvostruki te aktualni<br />
prvaci Njemaĉke u<br />
Futsalu za 2010. i<br />
2011. godinu (DFB-<br />
2010, 2011.). SD<br />
Croatia <strong>Berlin</strong>, kao<br />
najbolja momĉad SR<br />
Njemaĉke za 2010. i<br />
2011., predstavljala je<br />
Njemaĉku u<br />
predrundi UEFA<br />
Futsal Cupa 2011.<br />
Mnogo titula i<br />
uspjeha trebali bi biti<br />
motiv za nove<br />
izazove i potpunu<br />
profesionalnu<br />
reorganizaciju Futsal<br />
momĉadi SD Croatia<br />
<strong>Berlin</strong> - dio velikog<br />
pogona SD Croatia <strong>Berlin</strong> kojom predsjeda<br />
Franjo Husajina. Moţda je i ovaj sponzorski<br />
ugovor s Jomom prva etapa profesionalnog<br />
puta. Vidjet ćemo!<br />
Potpisani ugovor sa španjolskim<br />
proizvoĊaĉem sportske opreme sa<br />
sjedištem u španjolskom gradu<br />
Portillo u pokrajini Toledo, prvi je<br />
profesionalni ugovor koji je potpisala<br />
Futsal momĉad SD Croatia <strong>Berlin</strong>,<br />
dvostruki prvaci Njemaĉke u Futsalu.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 29
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 30<br />
Hrvatsku nastavu u <strong>Berlin</strong>u od ove školske<br />
godine predaju tri uĉiteljice: Marina<br />
Maganić, Rachela Fay i nova kordinatorica<br />
Suzana Mihaljević. Nova lica uĉiteljica iz<br />
domovine obradovala su polaznike<br />
Hrvatske nastave u <strong>Berlin</strong>u.<br />
Poĉetkom rada Hrvatske dopunske škole<br />
(HDŠ) u <strong>Berlin</strong>u moţe se smatrati<br />
11.11.1990. godine, dan kada je zapoĉela<br />
nastava u općini Kreuzberg u Lemgo<br />
Grundschule, Böskhstr 5. No, mnogo ranije<br />
poĉele su znaĉajne pripreme za taj izuzetno<br />
vaţan dogaĊaj. O tim burnim vremenima<br />
poĉetaka Hrvatske dopunske škole u<br />
<strong>Berlin</strong>u profesorica Vlasta Sabljak koja je<br />
sudjelovala u stvaranju škole u <strong>Berlin</strong>u i<br />
vodila je u prvim godinama njezinog<br />
postojanja, zapisala je sljedeće: Prvi<br />
znaĉajniji istup berlinskih Hrvata zbio se na<br />
Sastanku predstavnika Europskih saveza<br />
Hrvatskih društava 27. i 28. 12. 1989,<br />
sazvan od Socijalistiĉkog saveza radnog<br />
naroda Hrvatske i Hrvatske Matice<br />
iseljenika. Predsjednik tadašnjeg<br />
Europskog saveza hrvatskih društava i<br />
predsjednik Hrvatske kulturne i športske<br />
zajednice u <strong>Berlin</strong>u g. Ninoslav Mogorović<br />
zatraţio je osnivanje Hrvatske škole za<br />
djecu hrvatskih graĊana na radu u<br />
inozemstvu. U svibnju 1990. u Hrvatskom<br />
kulturnom i športskom društvu u <strong>Berlin</strong>u<br />
osnovan je inicijativni odbor za osnivanje<br />
HDŠ, a 25. 08. 1990. Ministarstvo<br />
prosvjete, kulture, fiziĉke i tehniĉke kulture<br />
Republike Hrvatske odluĉuje da se<br />
nastavnici upućeni na rad iz Hrvatske ne<br />
vraćaju u Jugoslavensku dopunsku školu<br />
(koja još djeluje pod pokroviteljstvom<br />
Jugoslavenske vojne misije), već da sami,<br />
uz pomoć Hrvatskog kulturnog društva i<br />
Katoliĉke misije osnuju samostalnu<br />
Hrvatsku dopunsku školu u <strong>Berlin</strong>u. Za<br />
koordinatoricu Hrvatske dopunske škole<br />
imenovana je Vlasta Sabljak.<br />
Broj uĉenika<br />
na poĉetcima osnivanja Škole 1990. godine je na<br />
vrhuncu. U oduševljenju stvaranja nove<br />
samostalne hrvatske drţave mnogi šalju svoju<br />
djecu na nastavu te Školu polazi 750 uĉenika. U<br />
školi radi 8 nastavnika u 10 škola i u Katoliĉkoj<br />
misiji. Broj od oko 600 uĉenika i nastavniĉki<br />
kadar od 6 uĉitelja ostaje na istom nivou do 2000.<br />
kad poĉinje stagnirati. Stagnacija u broju uĉenika<br />
primijećena je i u dopunskim školama ostalih<br />
nacija zastupljenih u <strong>Berlin</strong>u. Ipak, zaĉuĊujuće je<br />
da osnivanjem samostalne drţave slabi interes za<br />
materinsku rijeĉ i nedovoljno se razumije<br />
vaţnosti uĉenja materinskog jezika u ţivotu,<br />
odrastanju i stvaranju pozitivne slike identiteta<br />
djeteta. Tako je školske godine 2009./2010.<br />
nastavu polazio i uspješno završio 192 uĉenik, a<br />
nastavu su provodila 3 uĉitelja.<br />
Više informacija:<br />
http://www.hrvatska-nastava-berlin.de<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 30
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 31<br />
Škole i prostori: Danas se nastava odrţava<br />
u 6 škola u Spandau, Charlottenburgu,<br />
Reinickendorfu, Kreuzbergu, Neuköllnu i<br />
Steglitzu. Aktivnosti HDŠ su brojne. Svake<br />
godine odrţava se boţićna predstava u<br />
Misiji, izloţba uĉeniĉkih radova u<br />
Veleposlanstvu, priredba za Majĉin dan,<br />
disko zabave na kraju godine. Godišnje<br />
izlazi Školski list „Zvonĉić“ koji je poĉeo<br />
je izlaziti 1993./1994. godine. Uĉenici u<br />
Hrvatsku nastavu u <strong>Berlin</strong>u od ove školske godine izvode tri uĉiteljice: Marina<br />
Maganić, nova kordinatorica Suzana Mihaljević i Rachela Fay.<br />
Od stvaranja HDŠ proteklo je mnogo<br />
godina. Škola postoji, nastava se nesmetano<br />
odvija, a nastavu su od njezinih poĉetaka<br />
pohaĊali i završili brojni uĉenici. Na<br />
hrvatskoj dopunskoj nastavi se pouĉava<br />
hrvatski jezik i kultura. Osim hrvatskog<br />
jezika i knjiţevnosti u niţim razredima su<br />
zastupljeni sadrţaji iz prirode i društva, a u<br />
višim sadrţaji iz hrvatske povijesti i<br />
zemljopisa. Djeca se upoznaju s hrvatskom<br />
kulturno-umjetniĉkom baštinom,<br />
dostignućima i znaĉajnim liĉnostima koje su<br />
obiljeţile povijest našega naroda.<br />
ĉasopisu, pod vodstvom svojih uĉitelja,<br />
objavljuju literarne radove nastale u<br />
nastavi, radove nadahnute znaĉajnim<br />
dogaĊajima i priredbama tijekom školske<br />
godine.<br />
Uĉenici pohaĊaju HDŠ od 1. do 12. razreda.<br />
Mnogi roditelji u <strong>Berlin</strong>u šalju svoju djecu<br />
na nastavu još u predškoli. Uĉenici se u toj<br />
pripremnoj godini privikavaju na rad u grupi<br />
i socijaliziraju.<br />
Nastava se odvija na tri nastavne razine.<br />
Grupu djece 1. nastavne razine ĉine djeca od<br />
1. do 4. razreda. U grupi 2. nastavne razine<br />
su djeca od 5. do 8. razreda. Grupa 3.<br />
nastavne razine sastavljena je od djece od 9.<br />
do 12. razreda. Nastava u kombiniranoj<br />
grupi uĉenika razliĉite dobi je sloţena,<br />
zahtijeva veliko znanje i obimne pripreme<br />
uĉitelja. Takva nastava ima mnoge<br />
prednosti. MlaĊa djeca uĉe od starije,<br />
pouĉavajući ih i sami uĉe, a sadrţaji su<br />
raznoliki i zanimljivi. <strong>Berlin</strong>ski uĉitelji su<br />
još 1991. godine pod vodstvom profesorice<br />
Sabljak izradili program rada. Od 2004.<br />
godine u nastavi se radi po Kurikulumu<br />
hrvatske nastave u inozemstvu koji je izdalo<br />
Ministarstvo prosvjete i športa.<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 31
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 32<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 32
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 33<br />
Hrvatski jezik<br />
Tijekom povijesti ovaj se jezik nije uvijek nazivao hrvatskim. Umjesto toga naziva rabljeni su nazivi ilirski, slovinski, slavonski,<br />
dalmatinski i horvatski. Hrvatski jezik ima tri narjeĉja: štokavsko, kajkavsko i ĉakavsko. Hrvatski je jedini meĊu europskim jezicima<br />
zapisivan trima razliĉitim pismima: uglatom glagoljicom (od 9. stoljeća), zapadnom ćirilicom (od 12. stoljeća) i latinicom (od 14.<br />
stoljeća). S vremenom je najvaţnije pismo postalo latinica, no još u 19. stoljeću nalazimo neke zapise pisane glagoljicom. U<br />
hrvatskom jeziku osim izvornih hrvatskih rijeĉi ima puno rijeĉi iz ostalih slavenskih jezika te iz grĉkoga, latinskoga, talijanskoga,<br />
njemaĉkoga, engleskoga, i turskog. Hrvatska abeceda ima 30 slova. Vokali su ovoga jezika izrazito "ĉisti". Bogat naglasni sustav<br />
(4 naglaska) i ĉistoća vokala daju hrvatskomu melodiĉnost.<br />
Najstariji hrvatski zapisi potjeĉu iz 11. stoljeca. U to je vrijeme sluţbeni jezik svih Slavena bio staroslavenski (starocrkvenoslavenski),<br />
jezik koji je ostao zapisan u crkvenim i politiĉkim dokumentima. No s vremenom se taj jezik poĉeo mijenjati unošenjem hrvatskih<br />
elemenata u podruĉju gdje su ţivjeli Hrvati, ruskih elemenata u Rusiji, ĉeških medu Ĉesima itd.<br />
Zbog toga vrlo rano nalazimo spomenike pisane narodnim jezicima (hrvatskim, ruskim, makedonskim i sl.).<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 33
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 34<br />
Prodaje se -Iznnajmljuje se Restoran<br />
površine 100 qm s podrumom 44 qm i<br />
2. parkirna mjesta u Wilmersdorfu.<br />
Tel. 030/ 873 8567<br />
Traži se kuhar za restoran i konobarica za<br />
restoran ili kafić<br />
0176 637 489 35 (BM)<br />
Traži se žena za ĉišćenje u domaćinstvu<br />
0176 637 489 35 (BM)<br />
PROSTORIJE ZA IZNAJMLJIVANJE<br />
Sveĉane prostorije za sve vrste sveĉanosti:<br />
Krštenja, roĊendani, svadbe, zabave i sliĉno<br />
za 50 -100-150-200 ljudi<br />
Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
Satelistke antene i resivere povoljno<br />
ugraĊujemo Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
Kupujem rabljene automobile<br />
Tel.: Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
DOMAĆI KOLAĈI:<br />
Sve vrste domaćih kolaĉa i torti za<br />
sve prigode.<br />
Vjenĉanja, krštenja ili roĊendani.<br />
Jednostavno nazovite nas!<br />
Tel.: 030 263 727 55<br />
01766 216 4745<br />
Prodaje se stambeno-poslovni objekt 325<br />
m2 izgra¡¡en na zemlji¡¡tu povr¡¡ine 2000<br />
m2 ,25 km od Splita u Dalm.zagori.<br />
Lokacija izvrsna. Tel. 00 385 98 508 745<br />
Student fizioterapije nudi usluge<br />
masiranja! Sa profesionalnim stolom<br />
kod vas u kući!<br />
Ako imate bilo kakvih problema i<br />
pitanja za više informacija javite se<br />
na broj: 0175 6194056<br />
Oglašavajte i Vi u <strong>Berlin</strong>skom<br />
<strong>Magazin</strong>u<br />
<strong>Berlin</strong>ski <strong>Magazin</strong><br />
Tel.: 0176 637 489 35<br />
e-mail: info@berlinskimagazin.com<br />
www.berlinskimagazin.com<br />
Traži se konobarica za kafić<br />
Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
Uĉiteljica engleskog, njemaĉkog i hrvatskog jezika<br />
daje privatne satove.<br />
Tel.: 0171 36 97 886<br />
Profesorica njemaĉkog i španjolskog jezika traži<br />
posao: poduka jezika, prevoĊenje, ĉuvanje djece, rad<br />
u hotelijerstvu i sl. Tel: 01577 4815 334<br />
Traži se jednosaoban stan ili dvosoban stan<br />
0176 637 489 35<br />
Traži se stomatolog – zubar nasljednik za<br />
preuzimanje stomatološke ordinacije u stomatološkoj<br />
praksi. Moguće brzo preuzimanje prakse bez<br />
financijskog ulaganja i samostalno djelovanje Tel.:<br />
0176 637 489 35<br />
FOTOGRAFSKE USLUGE<br />
KRŠTENJA, VJENĈANJA,ROĐENDANI<br />
...I DRUGE PRIGODE.<br />
Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
Preuzimam stare knjige, slike, antikvitete i drugo<br />
Tel.: 0176 637 489 35 (BM)<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 34
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 35<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 35
10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 36<br />
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u <strong>Berlin</strong>u i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 36