NO V A M ISA O

NO V A M ISA O NO V A M ISA O

manchevski.com
from manchevski.com More from this publisher
30.07.2015 Views

TEORIJE KULTURE• • • Samuel Monnier: 20110801-1ne kul tu re. Umet nik je sa da u mo guć no sti da sta roj tra di ci ji pru ži no vazna če nja. U iz ja va ma vir tu el nih umet ni ka na la zi mo in for ma ci je o ba zič nimte o ri ja ma i po e ti ka ma ko je su ove umet ni ke mo ti vi sa le i in spi ri sa le da ra debaš na tim spe ci fič nim po lji ma is tra ži va nja vir tu el ne umet no sti, či me suiz gra di li i svo ju lič nu po e ti ku. Ne ke te o ri je i po e ti ke smo već ra ni je po menuli, kao što je, pre sve ga, Berg so no va te o ri ja opa ža nja pro sto ra i vre mena;Mer lo-Pon ti je va te o ri ja fe no me no lo gi je opa ža nja, Kej džo va te o ri japu bli ke. Ta ko đe, tu su di rekt ni uti ca ji po e ti ka Mar se la Di ša na i dru gih.48le da u umet nič kom de lu iza zo vu efek te ko ji su na sta li na su mič no, da klesu prot no od ovih pr vih i, tre ća vr sta umet ni ka di gi tal na oru đa ko ri sti kaovr stu pro te sta pro tiv „tra di ci o nal nog umet nič kog esta bliš men ta.“ 32Do stup nost raz li či tih su per i or nih teh no loš kih per for man si, u tom smi slu,di gi tal nom umet ni ku u vir tu el nom pro sto ru omo gu ću ju su ve re nu vlast ude mo krat skim me di ji ma. Go to vo da se po no vo ra đa ide ja, za če ta u re nesansi, o umet ni ku ko ji je i na uč nik i za na tli ja (ka ko to be le ži Ka spit), či je sein te re so va nje ori jen ti še pre ma ak tiv nom pro u ča va nju sve ta oko se be,gde umet nost do bi ja svo ju prak tič nu svr hu. Okru že nje ko je je stvo re nodi gi tal nim pu tem, na sli čan na čin, mo ti vi še da naš njeg umet ni ka za sko roiden tič nu za in te re so va nost za eks pe ri men tom kao kod re ne san snogumet ni ka, s tom raz li kom što naš teh no loš ki ute me ljen jav ni pro stor pružalak še po li tič ko de lo va nje po je din ca u nje mu. Di gi tal na umet nost, ta kopo sta vlje na, oba ra gra ni ce ko je su po sto ja le u kon ven ci o nal noj umet nosti,za klju ču je Mug. Iz ova kvog okri lja di gi tal ne kul tu re, umet nost, na u ka iteh no lo gi ja ni ka da ni su bi li bli že ne go da nas, što umet nost u vir tu el nompro sto ru či ni je din stve nim fe no me nom ko ji za slu žu je na ro či tu pa žnju,ka ko bi se raz u me li mo ti vi i ci lje vi stva ra nja u vir tu el nom pro sto ru, ko ji jei sam pro iz i šao kao pro dukt na u ke i teh no lo gi je.Ulo ga umet ni ka u vir tu el nom pro sto ru ni je sa mo u pro iz vo đe nju i sla njuide ja; nje go va ulo ga je mno go ve ća u pro ce su tran smi si je vred no sti jed-32Isto, str. 14.U druš tve nom smi slu, ko mu ni ka cij ske mre že i ra zni dru gi di gi tal ni me di jifor mi ra ju me dij skog čo ve ka (bli že re če no, me dij skog ko ri sni ka) ko ji se nalazi pred ve li kom ko li či nom in for ma ci ja iz ko jih tre ba da stvo ri sop stve niiz bor. Vir tu el ni pro stor mu pru ža okru že nje u ko jem on pro na la zi svojoda bir iz me đu tih in for ma ci ja, gra de ći pa ra lel no i svoj iden ti tet. Od lu kako ju po je di nac na pra vi u ovoj ak tiv no sti če sto pred sta vlja kom plek san sistemko ji je u skla du sa nje go vim vred no sti ma, mo ti vi ma, in te re so va njimai po tre ba ma.Po sma tra nje vir tu el nog pro sto ra, kao po ja ve u sa vre me noj kul tu ri, ot krivanam nje na no va zna če nja ko ja de fi ni šu i no ve vr ste od no sa i po na šanjapo je di na ca u njoj. Kul tu ra je, za hva lju ju ći no vim teh no lo gi ja ma, svo jedej stvo obo ga ti la, i po lje pro ši ri la ne kim no vim obra sci ma i ljud skimprak sa ma. Jed no od osnov nih pi ta nja ko je ide u tom prav cu je ste i teh nološko pre va zi la že nje ogra ni če no sti vre me na i pro sto ra kao druš tve nih determi nan ti. To ima i od re đe nih kul tu ro loš kih i psi ho loš kih im pli ka ci ja. Savreme na teh no lo gi ja, ko ja se to li ko uple la u na še ži vo te, ka ko je to Sti venDžo uns pri me tio, do ve la je do ta kvog sta nja da „on da ka da ni smo u stanjuda se po slu ži mo ko mu ni ka cij skom teh no lo gi jom po ga đa nas ne na danasna ga lo kal nog, ne po sred nog sa zna nja da smo ov de i sa da, ne moć nida se po bri ne mo za stva ri van na šeg fi zič kog do ma ša ja.“ 33 Ova kav prostor,pre ma Iri so vom (Iris, An to i ne) miš lje nju, či ne br ze in for ma ci o ne magistra le, ko je su za ovog auto ra vi še pi ta nje po lič ke mo ći jed nog druš tva(za to što je iz raz osmi slio je dan po li ti čar, ame rič ki pot pred sed nik Al Gor,kao ote lo vlje nje bu du ćeg po li tič kog raz vo ja SAD), a on da i eko nom ske„po rast vred no sti vre me na, oš tra kon ku ren ci ja pred u ze ća, mno go ve ćapo kre tlji vost po je din ca i pad troš ko va pro iz vod nje, tran sfor ma ci ja i razmena in for ma ci ja ima ju sve zna čaj ni ji udeo, čak od lu či ju ći, u eko nomskomži vo tu. Upra vo, te suš tin ske te žnje či ne ne mi nov nim raz voj in formatič kog druš tva,“ 34 da bi, na kra ju, po sto jao uti caj i na ce lo kup nu kul turu.Me đu tim, vir tu el ni pro stor sa mo de li mič no po sto ji pre ko ova kvih komuni ka cij skih si ste ma. On se raz vi ja i van umre že nih ko mu ni ka cij skih sistema i eg zi sti ra i kao auto no man si stem di gi ta li zo va nih vir tu el nih sa držaja, kao što su, re ci mo, vi deo igre. Da kle, Mre ža ne mo ra uvek bi ti no si lacvir tu el no sti, ne go tu ulo gu če sto pre u zi ma me dij po put CD-ROM-a iliDVD-a, ili je pra vil ni je re ći mul ti me di ja, kao no sač sa dr ža ja ko ji je po krenutma ši nom. I sam ra ču nar, ko ji po sto ji da nas u sva kom sa vre me ni jemdo mu, ta ko po sta je ure đaj pre ko ko ga se ak ti vi ra vir tu el ni pro stor ili, u33Johnson, Ste ven; Ad di ti o nal re por ting by Vic to ria Schle sin ger: „This isYour Brain on Vi deo Ga mes: Ga ming Shar pens Thin king, So cial Skills, and Per ception“,D i sco ve r, pu blis hed on li ne July 9, 2007, str. 20.34An toan Iris: In for ma ci o ne ma gi stra le, Clio, Be o grad, 1999, str. 100.Virtuelni umetnik / NOVA MISAO

• • • Jerzy Pietruczuk: Port 2ko joj je su bjekt ostao za ro bljen, ka ko to is ti če Hejm, iz me đu dva sve ta –bi o loš kog i teh no loš kog (dis kre pan ci ja). Ko mer ci jal ne, no ve, no ve teh nologi je po put smart te le fo na, lap to pa, palm ra ču na ra i be žič nog In ter ne taveć su for mi ra le uslo ve pro ši re ne re al no sti, a ti me, ka ko smo vi de li, i prelazak čo ve ka u me đu pro stor teh no loš kih i bi o loš kih de ter mi nan ti.TEORIJE KULTUREobla sti gej min ga, to je gej ming kon zo la. Gde god se na la zi ko ri snič ka interak ci ja i uro nje nost, u bi lo kom di gi tal no za sno va nom si ste mu, mo gu ćeje go vo ri ti o vir tu el nom pro sto ru. Sve su to ele men ti ko ji od umet ni ka tražeda se od rek ne svog lič nog emo tiv nog is ku stva u stva ra nju i okre nepre ma in te re su ko ri sni ka, nje go vim po tre ba ma i zah te vi ma ko ji pro iz i la zeiz kul tu re ko ju uokvi ra va ta ko zva na no va kom pju te ri za ci ja (new com puting).Ako je ta kva umet nost da nas po sta la sin te za stva ra lač kog či na, zabave, edu ka ci je, teh no lo gi je i po e ti ke umet ni ka, on da je pred umet ni komza i sta ve li ki za da tak da sve na ve de ne ele men te us peš no sin te ti zu je u jednufunk ci o nal nu ce li nu. Ul rik Ga bri jel (Ga briel, Ul ri ke,) ta ko, u ka ta lo guna gra đe nih ra do va – „Ars Elec tro ni ca 2001.“ na bra ja kri te ri ju me ko je morada za do vo lji je dan stva ra lac da bi bio pri znat kao us pe šan umet nik interak tiv nog žan ra i vir tu el ne umet no sti u ce li ni: „Kri te ri jum in di vi du al nosti/ je din stve nost umet nič kog pri stu pa / ima gi na ci ju. Ni vo slo bo de / radikal nost u umet nič kom is tra ži va nju / is tra ži va nje. Sna ga / in te zi tet umetničke sve sti / sa dr žaj / re zul tat / bit nost. Ose tlji vost / Ose tlji vost i du bo koumnost u za pi ta no sti o sve tu oko se be i o umet nič koj re a li za ci ji. Sna žna iod va žna upo tre ba umet nič kih ma te ri ja la.“ 35Ovaj zbir kri te ri ju ma, ko ji je de ter mi ni san u sve tu ume to sti, tra ži od vir tuelnog umet ni ka da ne bu de sa mo „ču dak sa mar gi ne“, ne go i di zaj ner našestvar no sti, ko ji ak tiv no uti če na raz voj te iste stvar no sti. Na ovo miš ljenjenas upu ću ju kon kret ni pri me ri ko je smo iz ne li u ra du, o umet ni ci mako ji su raz vi li in for ma tič ke si ste me, ala te ili, ši re re če no, teh no lo gi je, i podjedna ko, i iz obla sti ve li kog bi zi ni sa i dru gih uti li tar nih pro je ka ta i onih kojisu na sta li auto nom no u od no su na spolj ne zah te ve ne ke in sti tu ci je, daklebez po seb ne prak tič ne vred no sti. Ko nač no, pre se ca nje fi zič kog prostora, sa onim vir tu el nim, do ve lo je do na stan ka hi brid ne stvar no sti, uIz sve ga re če nog, po sta vlja se pi ta nje gde je tu umet nik? Da li je on in ženjeru ne koj teh no loš koj in sti tu ci ji, obič ni lju bi telj teh no lo gi je ko ji kre i ravir tu el nu umet nost u svo je slo bod no vre me ili aka dem ski obra zo vanumet nik? U sva kom slu ča ju, on je sve to ili bar sve to mo že bi ti, ma da vrhunski umet ni ci iz obla sti vi ru tu el ne umet no sti po ku ša va ju da se dis tancira ju od van pro fe si o nal nih po ja va. To se po seb no vi di po pre zen ta ci ja manji ho vog ra da na Mre ži, gde se naj češ će na la ze nji ho ve pro fe si o nal ne biogra fi je ko je pra te umet nič ki put, spi sak iz lo žbi i in sti tu ci ja u ko ji ma su izlaga li, naj češ će po sta vlje ne hro no loš ki, stejt men ti, bi bli o gra fi je, re cen zi je,kri tič ki tek sto vi o nji ma, kao i vi deo kli po vi i sli ke u JPG for ma tu nji ho vihde la. Da kle, mo že mo re ći, di gi tal ne mo no gra fi je ko je kon de zu ju nji hovpro fe si o nal ni po lo žaj u sve tu umet no sti. Me đu tim, ka ko smo vi de li, u digital noj sfe ri se pro me nio i sam kon cept kla sič nog in sti tu ci o na li zo va nogpri stu pa umet no sti, zbog pro me na kon cep ta sa me di gi tal ne re pre zen tacije. Ta ko da ovaj pri stup umet ni ka mo že mo oce ni ti, sa mo, kao jed nu vrstuza sta re log shva ta nja o sa mom poj mu umet ni ka. O autor stvu i toonom sa vre me nom, ka rak te ri stič nom za vir tu el nu umet nost, mo že mogo vo ri ti iz per spek ti ve Ro la na Bar ta i nje go ve te o ri je o ne stan ku autorstvau sa vre me noj li te ra tu ri i umet no sti. •4935Ma sa ki Fu ji ha ta: „Un der sten ding The World“, Cybe rarts 2001, Dr. Han nes Le o-pold se der/ Dr. Chri sti ne Schopf , Sprin ger Wi en New York, 2001, str. 84.• • • Samuel Monnier: 20110130-1NOVA MISAO / Virtuelni umetnik

• • • Jerzy Pietruczuk: Port 2ko joj je su bjekt ostao za ro bljen, ka ko to is ti če Hejm, iz me đu dva sve ta –bi o loš kog i teh no loš kog (dis kre pan ci ja). Ko mer ci jal ne, no ve, no ve teh nologi je po put smart te le fo na, lap to pa, palm ra ču na ra i be žič nog In ter ne taveć su for mi ra le uslo ve pro ši re ne re al no sti, a ti me, ka ko smo vi de li, i prelazak čo ve ka u me đu pro stor teh no loš kih i bi o loš kih de ter mi nan ti.TEORIJE KULTUREobla sti gej min ga, to je gej ming kon zo la. Gde god se na la zi ko ri snič ka interak ci ja i uro nje nost, u bi lo kom di gi tal no za sno va nom si ste mu, mo gu ćeje go vo ri ti o vir tu el nom pro sto ru. Sve su to ele men ti ko ji od umet ni ka tražeda se od rek ne svog lič nog emo tiv nog is ku stva u stva ra nju i okre nepre ma in te re su ko ri sni ka, nje go vim po tre ba ma i zah te vi ma ko ji pro iz i la zeiz kul tu re ko ju uokvi ra va ta ko zva na no va kom pju te ri za ci ja (new com puting).Ako je ta kva umet nost da nas po sta la sin te za stva ra lač kog či na, zabave, edu ka ci je, teh no lo gi je i po e ti ke umet ni ka, on da je pred umet ni komza i sta ve li ki za da tak da sve na ve de ne ele men te us peš no sin te ti zu je u jednufunk ci o nal nu ce li nu. Ul rik Ga bri jel (Ga briel, Ul ri ke,) ta ko, u ka ta lo guna gra đe nih ra do va – „Ars Elec tro ni ca 2001.“ na bra ja kri te ri ju me ko je morada za do vo lji je dan stva ra lac da bi bio pri znat kao us pe šan umet nik interak tiv nog žan ra i vir tu el ne umet no sti u ce li ni: „Kri te ri jum in di vi du al nosti/ je din stve nost umet nič kog pri stu pa / ima gi na ci ju. Ni vo slo bo de / radikal nost u umet nič kom is tra ži va nju / is tra ži va nje. Sna ga / in te zi tet umetničke sve sti / sa dr žaj / re zul tat / bit nost. Ose tlji vost / Ose tlji vost i du bo koumnost u za pi ta no sti o sve tu oko se be i o umet nič koj re a li za ci ji. Sna žna iod va žna upo tre ba umet nič kih ma te ri ja la.“ 35Ovaj zbir kri te ri ju ma, ko ji je de ter mi ni san u sve tu ume to sti, tra ži od vir tuelnog umet ni ka da ne bu de sa mo „ču dak sa mar gi ne“, ne go i di zaj ner našestvar no sti, ko ji ak tiv no uti če na raz voj te iste stvar no sti. Na ovo miš ljenjenas upu ću ju kon kret ni pri me ri ko je smo iz ne li u ra du, o umet ni ci mako ji su raz vi li in for ma tič ke si ste me, ala te ili, ši re re če no, teh no lo gi je, i podjedna ko, i iz obla sti ve li kog bi zi ni sa i dru gih uti li tar nih pro je ka ta i onih kojisu na sta li auto nom no u od no su na spolj ne zah te ve ne ke in sti tu ci je, daklebez po seb ne prak tič ne vred no sti. Ko nač no, pre se ca nje fi zič kog prostora, sa onim vir tu el nim, do ve lo je do na stan ka hi brid ne stvar no sti, uIz sve ga re če nog, po sta vlja se pi ta nje gde je tu umet nik? Da li je on in ženjeru ne koj teh no loš koj in sti tu ci ji, obič ni lju bi telj teh no lo gi je ko ji kre i ravir tu el nu umet nost u svo je slo bod no vre me ili aka dem ski obra zo vanumet nik? U sva kom slu ča ju, on je sve to ili bar sve to mo že bi ti, ma da vrhunski umet ni ci iz obla sti vi ru tu el ne umet no sti po ku ša va ju da se dis tancira ju od van pro fe si o nal nih po ja va. To se po seb no vi di po pre zen ta ci ja manji ho vog ra da na Mre ži, gde se naj češ će na la ze nji ho ve pro fe si o nal ne biogra fi je ko je pra te umet nič ki put, spi sak iz lo žbi i in sti tu ci ja u ko ji ma su izlaga li, naj češ će po sta vlje ne hro no loš ki, stejt men ti, bi bli o gra fi je, re cen zi je,kri tič ki tek sto vi o nji ma, kao i vi deo kli po vi i sli ke u JPG for ma tu nji ho vihde la. Da kle, mo že mo re ći, di gi tal ne mo no gra fi je ko je kon de zu ju nji hovpro fe si o nal ni po lo žaj u sve tu umet no sti. Me đu tim, ka ko smo vi de li, u digital noj sfe ri se pro me nio i sam kon cept kla sič nog in sti tu ci o na li zo va nogpri stu pa umet no sti, zbog pro me na kon cep ta sa me di gi tal ne re pre zen tacije. Ta ko da ovaj pri stup umet ni ka mo že mo oce ni ti, sa mo, kao jed nu vrstuza sta re log shva ta nja o sa mom poj mu umet ni ka. O autor stvu i toonom sa vre me nom, ka rak te ri stič nom za vir tu el nu umet nost, mo že mogo vo ri ti iz per spek ti ve Ro la na Bar ta i nje go ve te o ri je o ne stan ku autorstvau sa vre me noj li te ra tu ri i umet no sti. •4935Ma sa ki Fu ji ha ta: „Un der sten ding The World“, Cybe rarts 2001, Dr. Han nes Le o-pold se der/ Dr. Chri sti ne Schopf , Sprin ger Wi en New York, 2001, str. 84.• • • Samuel Monnier: 20110130-1<strong>NO</strong>VA M<strong>ISA</strong>O / Virtuelni umetnik

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!