Na osnovu dijagrama stanja može da se odredi, ne samo broj i vrsta faza koje se izdvajaju, već injihov sastav i količinski udeo. Npr., da bi se odredio količinski udeo faza u leguri I–I (80%Sb i20% Pb) na temperaturi 280°C, sl. 4.10, na dijagramu stanja je u prvom koraku neophodno povućiliniju KM. Projekcija tačke K sa likvidus linije na koncentracijsku osu (x–osa) pokazuje sadržajtečne faze: 20% Sb i 80% Pb, a projekcija tačke M – sadržaj čvrste faze: 100% Sb. Odnos tečne ičvrste faze se određuje po pravilu odsečaka (pravilo poluge), prema kome je taj odnos jednak brojukoji se dobija kada se dužina odsečka koja se nalazi na strani „one druge“ faze podeli sa ukupnomdužinom odsečka KM.Slika 4.10. Dijagram stanja olovo–antimon – pravilo polugeNeka je količina kristala čvrste faze antimona označena sa Q č.f ., a količina tečne faze sa Q t.f.Linija legure I–I deli horizontalnu liniju KM dužine 80 jedinica (od 20 do 100) na odsečak KL dužine60 jedinica (od 20 do 80) i odsečak LM dužine 20 jedinica (od 80 do 100). Po pravilu poluge sledi:Q č.f = (KL/KM)⋅100 = (60/80)⋅100 = 75%Q t.f. = (LM/KM)⋅100 = (20/80)⋅100 = 25%odnosno, legura će na 280°C da se sastoji od 75% kristala antimona i 25% tečne faze. Pravilopoluge se na opisani način može primeniti kod bilo kog tipa dijagrama stanja i za bilo koju leguru.4.4.2. Dijagram stanja legura sa neograničenom rastvorljivošću komponenti u čvrstom stanjuNeograničenu rastvorljivost u čvrstom stanju (razlika u veličini atoma je manja od 8%) posedujumnoge dvojne legure kao npr. Fe–Cr, Fe–V, Cu–Ni, Cu–Au, Au–Ag. Na opštem tipu dijagramastanja, sl. 4.11, gornja linija je likvidus linija, a donja – solidus linija. Iznad likvidus linije svelegure se nalaze u tečnom stanju – područje rastopa, a ispod solidus linije sve legure su u čvrstomstanju – područje niza α–čvrstih rastvora. Između likvidus i solidus linija se odvija proces kristalizacijelegura koje se sastoje iz tečne i čvrste faze.Ako se posmatra proces kristalizacije neke legure prema tom dijagramu stanja pri veomasporom hlađenju, tj. u ravnotežnim uslovima. Neka to bude legura I–I koja se sastoji od 50%komponente A i 50% komponente B, sl. 4.11. Pri temperaturi t kr započinje proces kristalizacije iobrazuju se prvi kristali čvrste faze.6
It krMLK I N PSlika 4.11. Dijagram stanja sa potpunom rastvorljivošću u čvrstom stanjuPošto se komponente A i B neograničeno rastvaraju jedna u drugoj i u tečnom i u čvrstom stanju,to mogu da postoje samo dve faze – rastop (R) i čvrsti rastvor (α). Sastav čvrste faze (sastav kristalakoji se nalazi u ravnoteži sa tečnom fazom se očitava na solidus liniji) na posmatranoj temperaturi jeodređen projekcijom tačke M na koncentracijsku osu. To znači da prvi kristali koji se obrazuju imajusastav koji odgovara tački M. Pri daljem hlađenju, kada legura dostigne npr. temperaturu t 1 , u ravnotežisa rastopom se nalaze samo kristali čiji sastav odgovara tački L na solidus liniji.Razmotrimo na koji način se prethodno obrazovani kristaliti sastava koji odgovara tački Mtransformišu u kristalite sastava koji odgovara tački L. U kristalitima sastava M ima više komponenteB nego u kristalitima sastava L, što znači da kristaliti komponente B treba da se obogate komponentomA. To se i dešava, a sam proces se odvija na račun difuzije atoma komponente A na posmatranojtemperaturi. Pri dovoljno dugom vremenu držanja ili veoma sporom hlađenju na temperaturi t 1 uspostavljase ravnoteža kristala sastava koji odgovara tački L i rastopa. Međutim, u kristalima sastava Lkomponente B je više nego u leguri, što znači da je preostala tečna faza osiromašena na komponentiB. Na posmatranoj temperaturi sastav tečne faze se određuje projekcijom tačke N sa likvidus linije nakoncentracijsku osu.Pri daljem hlađenju, kada legura dostigne temperaturu t 2 i kada se uspostavi ravnoteža, legura sesastoji iz kristala čvrstog rastvora sastava koji odgovara tački K i dela tečne faze čiji sastav odgovaratački P.Na taj način, sa sniženjem temperature raste udeo kristala α–čvrstog rastvora čiji se sastav sveviše približava polaznom. Na temperaturi t s dolazi do potpune kristalizacije legure koja se sastoji izhomogenih kristala α–čvrstog rastvora polaznog sastava. Opisani proces se odvija u uslovimaveoma sporog hlađenja, jer je samo tada moguće da dođe do potpunog izjednačavanja hemijskogsastava u svim nastalim kristalnim zrnima. Kada se hlađenje odvija većom brzinom (najčešće su torealni uslovi hlađenja) sastav kristala nije homogen, a uzrok ove pojave leži u činjenici da je brzinakristalizacije veća od brzine difuzije atoma.Nehomogenost hemijskog sastava unutar poligonalnih kristalnih zrna se naziva kristalna likvacija,a kada je takva nehomogenost povezana sa kristalnim zrnima oblika dendrita, onda se takvanehomogenost u hemijskom sastavu naziva dendritna likvacija. Dendritna likvacija inače može dase odstrani dugotrajnim zagrevanjem legure na visokim temperaturama, koje je poznato kao difuzionožarenje. Tokom difuzionog žarenja se intenzivira premeštanje (difuzija) atoma iz oblasti savećom koncentracijom u oblasti sa manjom koncentracijom, usled čega dolazi do izjednačavanjahemijskog sastava. Nehomogenost po zapremini celog komada, zonalna likvacija, se praktično nemože odstraniti.Dijagram stanja sistema Cu–Ni, sl. 4.12, je po obliku isti kao i opšti tip dijagrama stanja legurasa neograničenom rastvorljivošću u čvrstom stanju. Konstruisan je na osnovu krivih hlađenja dvačista metala, bakra i nikla (učešće komponenata – 100%) i niza krivih hlađenja legura sa različitom7