'valjevske perestrojke'. Ta legitimacija je štitila projektante i izvođače 'valjevske perestrojke' bar odspoljnih i suviše javnih udaraca te protivmera 'političke birokratije', žreca i administratoranaopakosti... Marks je mislio da je kultura nadgradnja 'proizvodnih odnosa' ali se i u tom pogleduteško varao ili nas je pokušao prevariti."Kako je poznato šta Kalajić danas misli o perestrojci, dakako onoj Gorbačovljevoj koja je potpunopromeninala geopolitičku kartu Evrope, a kulnimacija i simbol bilo je rušenje Berlinskog zida 1989,pitanje je kako je, i još više, zbog čega je tako korenito promenio mišljenje? Na to je svakako uticalai njegova stalna osobina konvertita koja se kretala u krajnostima od komuniste do ljotićevca, odmarksiste do antimarksiste, od radikala do julovca, ali je uvek bila fundamentalistička bilo leve bilodesne, bilo muslimanske bilo ortodoksne provenijencije (što mu sve dakako nije smetalo, naprotiv,da uravo na listi Jugoslovenske levice "dogura" do dopisnika Tanjuga iz Rima.)Godine 1999. u istoj Modernoj galeriji priređena je i izložba pod nazivom "Metafizika crteža" nakoji su prikazani radovi već pomenutih umetnika ali i njihovih mladih slebenika, Arsenijevićevog imlađih godišta: Željka Đurovića, Dragoslava Živkovića, Zorana Matića, Milana Tucovića, naprimer. Ova napomena je učinjena sa namerom da bi se postavilo i pitanje kako to da poznati'valjevski kvalitet ljudi' nije u svom sugrađaninu prepoznao umetnika upravo iz kruga stvaralacakoje je negovala Moderna galerija?Može biti da je "prekid" nastao u Arsenijevićevom radu posle 1987. godine kada se okrenuocrkvenom živopisu i ikono<strong>slika</strong>rstvu za Šabačko-valjevsku eparhiju uticao da on "ispadne" iz pažnje"valjevski kvalitetnih ljudi"? No, nažalost sada ponovo iskrsava problem. Budući da je za tu eparhijuo<strong>slika</strong>o crkve Svetog Petra i Pavla u Paštriću, Pokrova Presvete Bogorodice u Belanovici, UspenjaBogorodičinog u Lipolistu, Prenos moštiju Svetog Nikole u Štitaru, Svetog Đurđica u GornjemLeskovcu, Svetog Nikolaja u Ribarima, Svetog Đorđa u Mojkoviću, Vaskresanja Hristovog u GolojGlavi, Mionici i Popovu, Silazak sv. Duha na Apostole u Badovincima i sv. Nikole u DonjojKamenici za šta je 1998. godine dobio "Pohvalnicu" episkopa Šabačko-valjevskog Lavrentija, niovakav Arsenijevićev rad ne dobija potvrdu niti valorizaciju u stručnim krugovima. Naime, kada jeMuzej primenjene umetnosti u Beogradu sredinom 1995. godine priredio veliku izložbu "Savremenapravoslavna srpska umetnost", u predgovoru je napomenuto: "Ovom prilikom, uspeli smo dadođemo do 154 autora, grupa i ekipa... (sa) preko 750 radova" (ikona, fresaka, arhitekture,drvorezbarstva, zlatarstva, minijatura, veza na tkaninama, kaligrafije) - i među svima njima nije bilomesta za <strong>slika</strong>ra koji je živopisao 12 crkava sa oko 5000 kv. m. i koji je rukotvorio bezbroj ikona iikonostasa.Deo odgovora možemo samo naslutiti iz teksta autora ove izlo'be koji na jednom mestu kaže: "I sveto tako ide (misli na povest ortodoksne, kanonske umetnosti živopisa i fresko<strong>slika</strong>rstva prema Orosuvere Sedmog vaseljenskog sabora - prim. J.D.) ... sve dok energiju čistog pravoslavlja ne uzmutevetrovi sa Zapada i Severozapada, i dok umetnost ne počne da se suši i tanji pod idejama'humanizacije' i popuštanjem najezdi 'umetničkih sloboda'". I dalje: "Krajem 18. veka (doba baroka ievropeizacije srpske umetnosti - prim J.D.) "imamo onu nesrećnu pojavu 'egedastih bogomaza', a u19. veku potpunu 'smrt ikone'".O ikoni kao o vizuelnoj propovedi govori se još od vremena Velikih Kapadokijaca (sv. VasilijeVeliki, sv. Grigorije Bogoslov...) a prvu hrišćansku ikonu dobio je oboleli kralj Avgar u sirijskojEdesi. Tražeći leka od Mesije, Hrist mu posla ubrus koji je prethodno prislonio uz svoje lice koje seotisnu (nerukotvoreni obraz) kojim se bolesni obrisa i izleči. Na kraju ovog teksta, za svaki slučajstoji: "Želeli smo da, kao niko do sada, zberemo što više kvalitetnih autora i dela... Pokušali smo dadođemo do svih, ako smo koga propustili... greh će pasti na grešnoga". I greh pade! Posvećeni, odcrkve hvaljeni a od naroda prihvaćeni ikonopis i fresko<strong>slika</strong>rstvo Bogoljuba Arsenijevića Makija jošjednom bi zaobiđeno.No, na sreću, pojaviše se neki novi ljudi, ovog puta Valjevci sa istinskim "karakternim osobinama"te prirediše izložbu-protest pod sloganom "Protiv tame - Sloboda za Makija". Dvadesetak tamošnjihumetnika, jer toliko ih ima: Katarina Marinković (plakat), Dušan <strong>Jovan</strong>ović i Miroslav Jeremić(fotografije), Miodrag Pešić i Miša Dudić (zajednička <strong>slika</strong>), Dušan Jevtić (ikona), Josif Vidojković,Vojislav Damnjanović, Miodrag Antonić i Miloje Mitrović (slike), Branka Sisinački (crtež), DušanArsenijević (strip), Branko Obradović (karikatura), uz literarno-poetski performans koji je naotvaranju izvela "Valjevska alternativna scena" prema stihovima Momčila Trifunovića, načinili sujednu slobodoumnu izložbu posvećenu njihovom utamničenom sugrađaninu i umetniku BogoljubuArsenijeviću Makiju (čija su dva crteža takođe izložena).A izložba u CZKd-u pokazala je vanredni Arsenijevićeve talenat za Fantastično <strong>slika</strong>rstvo čiji jeistorijski koren u nadrealizmu pre svega dalijevskom, ali i ranijim pretečama poput Boša, kao i
umetnicima koje smo pomenuli na početku. Njihova poetika fantastičnog, iracionalnog,enigmatskog, somnabulni ekspresionizam ako je ranije kao "negacija (svega postojećeg) imalaprednost nad afirmacijom" danas je dostigla takav stepen "negacije" da je ona postala apsolutna idoninatna u našim životima i stvarnosti. Kako smo videli, Arsenijevićevi crteži idu od organskog ibiološkog do figurativnog, na granici su mogućeg i nemogućeg. Čak se o njima može govoriti kao osado-mazohističkim naracijama. Ti raniji, iz osamdesetih godina, prizori užasnih delirujuma,hibridne antropo-zoomorfne kreature koje govore o iskonskoj surovosti u ljudima, o ludilu i smrti,ljubavi i erotici, košmarnoj stvarnosti u apokaliptičnim <strong>slika</strong>ma, najednom su tokom poslednjihsedam meseci za Arsenijevića i njegovu porodicu postali stvarnost. Nekada zamišljeno i nemogućedanas se dramatično preobrazilo u realno i apsolutno moguće sa svim kolektivnim i individualnimposledicama koje skupa trpimo. Rođen u vremenu nastanka Dadove i Toškovićeve umetnosti (kojisu u detinjstvu prošli kroz dramu rata) apsurda imaginarnog i fantastičnog, Arsenijević ih danasprikazuje kao dnevnik svakodnevice. Njihovo ranije "<strong>slika</strong>rtvo surovosti" i "crni talas" danas navolšeban način živimo. A doprinos Bogoljuba Arsenijevića Makija toj svesti kroz njegovu umetnosti na način pravog narodnog vođe spada među najvrednije i najubedljivije iz jednostavnog razloga -jer su proistekli iz istinskog egzistencijalnog iskustva.Republika, br. 234, 1-15. april 2000.AlternativaKulturni RemontArt of realityU sve nepovoljnijoj političkoj i ideloškoj situaciji koja se direktno odražava i na opšte kulturnostanje i umetničko stvaralaštvo poslenjih godina nastao je niz ad hoc udruženja, asocijacija, pokreta,čak i institucija koji su okupljali autore koji se nisu zadovoljavali samo sopstvenim kreativnimradom i profesionalnim stausm već su nastojali da pokažu i znake društvenog aktivizma na širemetičkom području koje nadilazi isključivo estetičke kriterijume.Tako je raspadom kulturnog sistema nekadašnjeg radija B 92, jedan od njenih ključnih protagonistai promotora Darka Radosavljević, urednik kulture na tom radiju i osnivač Cinema Rexa, oktobrameseca 1999. godine sa grupom umetnika osnovala "Remont" - nezavisnu umetničku asocijaciju kaoudruženje samostalnih vizuelnih umetnika "koji žele da žive od svog umetničkog rada" zbog čega ćedelovati na revitalizaciji savremene kulture "teško oštećene ratom i ekstremno nepovoljnompolitičkom situacijom". A već 24. februara 2000. "Remont" je dobio i sopstvenu galeriju koja jezapočela na praktičnom ostvarivanju programskih ciljeva zajedničkom izložbom članova, daspomenemo najznačajnije: Uroša Đurića, Mirjanu Đorđević, Branka Pavića, Milicu Tomić, TanjuOstojić, Sašu Markovića, Gabriela Glida, Srđana Apostolovića, Eru Milivojevića, RašuTodosijevića, grupu "Škart" i dr.Njihovu aktivnost čine izložbe iz ciklusa "Parovi" (kao zajednički rad dva umetnika na jednomprojektu), razgovori "Remont predstavlja", predavanja "Art Speech (lična prezentacija rada domaćihi stranih autora), projekcije i promocije. "Remont" ima i otvorenu (za sve zainteresovane) biblioteku(časopisa knjiga, publikacija iz savremene umetnosti), i videoteku (sa domaćim i inostranim videoartom,dokumentarnim filmovima o izložbama, Low Fi produkcijom i sl.).Ideja "Remonta" je i da popuni prazninu nastalu usled dugogodišnjeg nedostatka prostora zaokupljanje i brzu reakciju koji će okupiti urbanu publiku, studente, umetnike, saradnike, kritičare,istoričare itd.Program su započele Žana Poliakov i Mirjana Đorđević bilbordom "Respect Yourself", a izložbeEra Milivojević i Saša Marković radom "Prirodna veličina", potom su usledile intervencije Elizabetei Kolomana Novaka, strip-album "Okean iznenađenja" Aleksandra Zografa itd.Ova nebudžetska umetnička asocijacija (jer se zasada samofinansira iz ličnih sredstava članova iučesnika) za kratko vremen je razvila izuzetno značajnu i vidnu aktivnost koja se nije samopozicionirala u lokalnom sistemu već je uspostavila i međunarodnu komunikaciju artslinkom igostovanjima umetnika iz inostranstva.Still Life (a true story)Trenutno se u"Remontu" održava izložba "Still Life" dvoje bugarskih autora Ivana Mudova iDesislave Dimove kao deo projekta "Nova bugarska umetnička scena". Mudov (1975) je završio
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29: Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31: adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33: Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35: koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37: (poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39: aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41: teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43: Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45: Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48: protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50: Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52: masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54: neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56: Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58: umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60: uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62: koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64: tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66: prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68: sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70: (koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72: Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74: Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76: elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77: prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 81 and 82: Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130:
domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132:
direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134:
Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136:
se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138:
profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140:
Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142:
nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144:
postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146:
umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148:
akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150:
Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152:
na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154:
počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156:
koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158:
2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174:
Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178:
U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180:
u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182:
polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184:
transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b