misle i rade u skladu s idejama i osećanjima sopstvenog istorijskog trenutka, faktički su deomultikulturalne svetske umetničke situacije, s tim što u svom delovanju prvenstveno i suštinskiodgovaraju na specifične izazove koje im nameću duhovne i materijalne koordinate njihovogpostojanja - on naročito ističe na istom mestu. S druge strane, Šuvaković je i u ovoj prilici ostaodosledan svojoj poznatoj analitičnosti, sistematičnosti (u klasifikaciji fenomena najnovije umetnosti)a termin prestupničke forme odredio na ovaj način: danas (su) prestupničke i (kao) avangardne onestrategije umetnika koje su kosmopolitske, internacionalne ili transnacionalne u ksenofobičnojnacionalnoj kulturi, ali i one strategije koje štafelajnoj slici prizora suprotstavljaju drastičnumaterijalnu konfiguraciju koja se širi kroz različite sisteme izražavanja. Indeksaciju transgresije(prestupa) u savremenoj i aktuelnoj umetnosti Šuvaković je izveo u jednaest problemskih celina a uokviru naše teme značajna je ona koju je nazvao Umetnost i politika. Ovo je upravo tema današnjegvremena, a postaje sasvim vidljivo da je ona zaokupila pažnju i usmerila stvaralačku volju mnogihautora koji su danas za nju živo zainteresovani. Autori izložbe odlučili su da u mnoštvu fenomena izove oblasti prikažu radove Balinta Sombatija - jednu celovitu prostornu, ambijentalnu instalacijupod imenom Raskršća i Raše Todosijevića - zidni reklamni pano Restoran Sloboda kao najizrazitijeprimere etičke i ideološke angažovanosti naše recentne plastičke umetnosti.IV UMETNOST I ANGAŽOVANOST DEVEDESETIHMarina Abramović: "Balkanski barok"Razaranje ikona savremene kulture, uništavanje kodova vremena: civilnih simbola i znakovasadašnjosti, narušavanje podele u semantičkim poljima paralelnih svetova koji su karakteristični zapostistorijsku epohu (i njenu postmodernu umetnost) koju baš mi imamo kao datu privilegiju dagledamo i preživljavamo na kraju ovog veka - šta više i milenijuma, učinila je da se istorijski citati izumetničke realnosti gde im je jedino mesto presele u našu evidentu, životnu stvarnost. Halucinatnovraćanje dobro poznatih mitova i legendi u naše živote koje smo ipak trebali upravo kao istorijskinarod da ostavimo tamo gde im je jedino mesto - u povesnim čitankama, postaje novi krvavi dansemacabre, ne literarni već bukvalno krvavi Balkanski barok kako je to pokazala Marina Abramović.Iz ovog htoničkog kazana, pravog pandemonijuma naših naravi, opet su se prelile najnovije slikemortalne realnosti - one kojih se svet civilizacije pokušava zasvagda otarasiti. Monstruozni crvenocrnisavez levog i desnog, crvenog i crnog socijalizma te crnog i crvenog fašizma postaje stvarnostkoja zatamnjuje perspektive i oduzima budućnost mnogim generacijama. Fascinantni, antiratnoangažovani performans Balkan Baroque Marina Abramović je izvela na venecijanskom Bijenalu uokviru glavnog programa Buduće, sadašnje, prošlo.Taj njen bijenalski nastup ispunjen je političkim značenjima, dakako izraženim već poznatimjezičkim formama koje je ona praktikovala od samog početka bavljenja umetnošću. Ti otvoreniestetički, etički i idejni elementi mogu se čitati i u horizontalnom (semantičkom) redosledu i uvertikalnom (hronološkom) nizanju unetih parametara. U vertikalnom - vremenskom pozicioniranjuovaj rad zadire u najdublju prošlost: onu koja barata iskonskim, arhetipskim, mitskim,primordijalnim impetusima zla koji se danas upravo na balkanskim, exjugoslovenskim prostorimaintenzivno obnavljaju u još jednom krvavom ciklusu rata i on se nalazi na drugom kraju ovogvremenskog niza. U horizontalnom - značenjskom ređanju ideja takođe se recikliraju traume rađanjai umiranja, drame ujedinjavanja i raspadanja, neprozirnost smisla i besmisla... Ovaj i onako stravičnibalkanski vek izgleda da je morao sasvim prirodno i zakonito da završi još jednim ciklusommasovnog ubijanja i razaranja - još jednim krvavim baroknim pirom: Bloody Balkan Baroque.Smisaoni kapacitet najnovijeg rada Marine Abramović postavljen je upravo u tim atributivnim isimboličkim okvirima koji navode na ideju proćišćenja, na individualnu i kolektivnu katarzu.Zvonimir Santrač: "Balkanski voz (sudbine)"Usred opšteg jugoslovenskog rata, masovnih ubistava, razaranja, bede, opšte izolacije sveta koja jepogodila treću Jugoslaviju vršački umetnik Zvonimir Santrač je zamislio i napokon uspeo 1996.godine da realizuje jednu od zasigurno najupečatljiviji i najznakovitijih ikona ovog vremena -železničku kompoziciju koja se sastoji od pet posebno prerađenih vagona koje u budućnost aneopozivo u kontrasmeru gura jedna parna lokomotiva postavljena na njegovom kraju. Ovukompoziciju Santrač je nazvao Balkanski voz (sudbine) a ta monumentalna, pokretna, upravoputujuća skulptura spravom je u kritici proglašena umetničkim znakom vremena. U tekstu baš pod
tim naslovom Ješa Denegri je, između ostalog, istakao i sledeće:A ukupni utisak cele ove (železničke i umetničke) "kompozicije" nosi neuporedivu i neporecivusugestiju: direktnost, drastičnost, sirovost, grubost, brutalnost kakva prevazilazi sve što umetničkatranspozicija može da postigne, a takav utisak postiže se tek kada predmeti i materijali progovoresami po sebi, svim svojim fizičkim svojstvima, svojim telesnim prisustvom, a ipak budu savladani iosmišljeni idejom, koncepcijom, energijom, ekspresijom svesne umetnikove i umetničke volje... Nosugestija Santračevog voza moćna je ne samo zato jer se nameće enormnim dimenzijama predmeta,grubošću materijala, fizičnošćču prisustva u realnom i svakodnevnom prostoru (ne, dakle u galerijinego na licu mesta, in situ, u ovom slučaju u vrevi železničke stanice). Ta je sugestija izuzetno jakajer je ovo delo u stanju da na simboličnom planu ponudi i probudi mnogobrojne sasvim određenereferencije. I to referencije na neke dramatične sadržaje kao što su prisilna putovanja, nasilnapreselenja, sve moguće represije i torture (od uvođenja ogromnog broja ljudi u logore i stratišta uvreme drugog svetskog rata do nedavnih masovnih etničkih čišćenja...); sve, dakle, s neprikrivenimasocijacijama na prinudu, ugroženost, opasnost, na strah i patnju, mučenje i trpljenje, ukratko nasve ono katastrofalno i kobno što donose ratovi i njihove beskrajne neizlečive posledice.Kada se bude jednom pravila konačna rekapitulacija umetničke faktografije koja je od<strong>slika</strong>la naševreme devedesetih, uz Balkanski barok Marine Abramović Balkanski voz (sudbine) ZvonimiraSantrača zauzeće svakako najistaknutije mesto. I ako je većina umetnika koji su stvarali u tojdramatičnoj epohi bila dakako uznemirenih savesti, tek je mali broj imao potrebu (a i hrabrosti) da otim događajima koji su presudno kreirali našu sudbinu jasno i nedvosmisleno prozbori autentičnim imonumentalnim delima, a tek ih je nekolicina koji su na krajnje direktan način o tome svedočili zabudućnost.Podatak da je sam Santrač imao i neposrednog ratno iskustva devedestih (sa direktnim sučenjem sasmrću i vrlo skupo plaćenom cenom) podiže uverljivost njegovog rada na izrazito visoku razinu.Brutalna ekspresija njegovog voza naše sudbine morala se temeljiti na neposrednom doživljaju kojije pri tome imao i direktne traumatičme posledice po samog autora.IZLOŽBENI PROJEKTIBalint Sombati: Postistorijski asamblažiUmetnička delatnost Balinta Sombatija imala je još od najranijih primera koji datiraju u kasnešezdesete godine izraziti najpre ideološki, a potom i otvoreno politički diskurs. Niz akcija iperformansa koje je on načinio pokazivali su stanje jedne specifične ideološke svesti kod one vrsteangažovane umetnosti koja je direktnim govorom svedočila, ikonički obeležavala i kritički tumačilasvoje vreme. Koje je opet za vrlo kratak period iz stanja socijalizma sa ljudskim licem prešlo unacionalsocijalističko stanje raspada, destrukcije, pervertiranja svih vrednosti od ljudskih i etičkih doestetičkih i umetničkih. Pri tome, Sombati je uvek baratao sa najprisutnijim simbolima koji suobeležavali taj trenutak. Ranije je to bila zastava Jugoslavije sa petokrakom ili portret Maršala Tita,kasnije bolnički ležaj i prolivena (sopstvena) krv po Ustavu, nekada su to bile ikone revolucionararadničkog pokreta (Lenjin), danas su to napušteni prostori sa rasutim stvarima, robom i uniformama,nekim simbolima na granici ruralnog i urbanog...Poslednje performanse ili ambijentalne postavke koje je Sombati načinio imaju najdirektniji zvukpostistorijskih asamblaža, dakle one povesne i umetničke forme koje su se ne samo u njegovom raduveć i u realnosti susrele, preplele i izgradile jednu složenu umetničku celinu koja je međunajrečitijima u ovoj vrsti kreativno-političke aktivnosti. Ako se manifestacije postindustrijske ereovde jedva mogu nazreti postsocijalizam je u enormnoj ekspaziji, ako je rušenje Berlinskog zidaoznačilo nastanak jedne potpuno nove civilizacije onda je taj trenutak ovde označio ekspresnopodizanje mnogobrojnih malih berlinskih zidova, ako je globalna kibernetička kultura Internetapraktično ovladala kulturnim svetom onda je njen pandan u našim uslovima propast svih tekovinaljudskog društva - od ekonomije do obrazovanja, od urbanizma do kulture... Balint Sombati poputosetljivih pojedinaca jedino u oblasti svoje profesije može da do kraja iskaže stav nemirenja inepristajanja. Otuda je njegov ukupni umetnički angažman danas postao isključivo jezivo opor,surovih prizora (auto)destrukcije i beznađa, haosa i prestupništva.Raša Todosijević: Umetnost = reklamaNakon konceptualističkih sedamdesetih kada je Raša Todosijević ponajbolje ispoljio svest o tome ukakvom se položaju našla nova umetnost u odnosu na sistem u kome opstoji - i u kome je najvažnijičinilac, a taj položaj je bio krajnje ponižavajući u odnosu na zvaničnu umetnost, na likovnu kritiku,institucije koje je opslužuju (galerije i muzeje), otkupnu politiku i medije, takva svest ga je usmerila
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12: u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14: lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16: vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18: komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19: kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23: Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25: metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27: vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29: Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31: adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33: Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35: koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37: (poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39: aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41: teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43: Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45: Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48: protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50: Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52: masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54: neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56: Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58: umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60: uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61: koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 65 and 66: prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68: sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70: (koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72: Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74: Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76: elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78: prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80: umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82: Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114:
jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116:
Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118:
katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120:
tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122:
pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124:
Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126:
Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128:
Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130:
domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132:
direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134:
Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136:
se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138:
profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140:
Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142:
nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144:
postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146:
umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148:
akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150:
Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152:
na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154:
počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156:
koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158:
2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174:
Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178:
U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180:
u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182:
polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184:
transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b