sve zemlje u tranziciji koje su pristupale Savetu Evrope donele su nove zakone koji regulišu ovuoblast na isti način.Osnovna načela u izradi teksta ovog Zakona bila bi sledeća:IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIDuh i slovo Konvencije iz Grenade i Smenice Saveta Evrope iz 2000. godine.Prihvatanje Smernica Saveta Evrope da se u nazivu Zakona ne stavlja naglasak na'zaštitu' i da je korisno da se taj Zakon naziva 'Zakonom o baštini', jer je takav ikarakter njegove sadržine.Tekst mora da tretira sve vrste spomenika kulture (nepokretne, pokretne,nematerijalne) usklađene s razvojem sredine, kao činiocem koji njen razvoj činiodrživim. Na primer, arhitektonska baština, nastala kao integralni deo izgradnjenaselja i uređenja prostora u prošlosti, zaštićuje se, čuva i obnavlja kao integrativnideo savremene izgradnje naselja i urbanističkog uređenja prostora u sadašnjosti, da bise unapređena mogla predati generacijama koje dolaze.Tekst mora razrađivati celovit sistem u kome su međuzavisno integrisani: zaštitadobara, njihova valorizacija (iz koje sledi kategorizacija i utvrđivanje režima zaštite),očuvanje baštine s orijentacijom na njenu revitalizaciju u savremenim uslovima uzpuno usklađivanje s planovima i aktima kojima se oni regulišu.Obezbeđivanje uravnoteženog odnosa između mera restrikcije (odobrenja, nadzora,obaveza, prinudnih mera, kaznenih odredbi i sl.) i mera stimulacije (istraživanje,programiranje, radovi na očuvanju, obnovi, aktivnom korišćenju, održavanju,obezbeđenju finansijskih sredstava i sl.).Obezbeđivanje raison d’etre svog postojanja – trajno očuvanje kulturne baštineintegrisane u savremeni razvoj. Stavljanjem pod zaštitu nekog objekta ili predmeta,država preuzima odgovornost da obezbedi njihovo trajno očuvanje. Zakon je aktdruštvene volje i jamči spremnosti društva i države da se trajno očuva ukupnakulturna baština, ali i da ne sme biti sveden na pravnu zaštitu.Obezbeđivanje trajnog očuvanja podrazumeva i konstantno izdvojena finansijskasredstva. Država i lokalne zajednice moraju da ih redovno obezbede u svojimbudžetima, koliko je to moguće u srazmeri s preuzetim obavezama, odnosnousvojenim programima.Obzirom da država ne može preuzeti jednaku odgovornost za ogroman broj dobarabaštine, zakonodavac treba da prihvati, iz međunarodne prakse, iskustvo o dobrimakojima poklanja veću brigu, ali registruje i ona dobra od lokalnog značaja, koja seevidentiraju u jedinstveni registar.Izbegavanje prakse ad hoc zaštite spomenika kulture, već uspostavljanje celovitogočuvanja svih grupa i svih vrsta kulturne baštine. U tom cilju, u zakonu senaglašavaju istraživanje, programiranje i integracija u planiranju i izgradnji naselja iprostornih planova (kada je u pitanju arheološka ili arhitektonska baština).Obezbeđivanje da svaki spomenik kulture dobije odgovornog vlasnika koji ima prava,ali i obaveze njegovog očuvanja.Uvođenje načela zaštite dobara ex lege, što će reći da je ono zaštićeno i kada nijeprošlo postupak prethodne zaštite, odnosno, evidentiranja.XII Dobra kulturne baštine nisu, tokom istorije, nastala u jednoj, ili postojećoj zajednici.Ona su istorijska baština zemlje, odnosno naroda. Stoga zemlja, odnosno narod,preuzimaju odgovornost za njihovo čuvanje, koje mora biti ostvareno premajedinstvenim standardima. Iskustvo evropskih država pokazuje da je način da se toostvari uvođenje jedinstvene državne službe. Ta služba, da bi bila što bližaspomenicima, ali i stanovništvu i vlastima na terenu, organizuje se, u načelu,regionalno, ili lokalno na delu državne teritorije.XIII Ustanovljavanje reprezentativnog Visokog saveta za arhitektonsku baštinu, koji trebada osigura potpunu odgovornost i kontinuitet u rešavanju stručnih, kadrovskih ifinansijskih zadataka, te pitanja prioriteta u ovoj izuzetno velikoj i osetljivoj oblasti.XIVPostizanje čvrste strukture zakonodavne materije, koja može lako podneti budućuevoluciju zakona u ovoj i sličnim oblastima, odnosno sve pretstojeće izmene. Tekst, uosnovi ima šest poglavlja: 1. predmet zaštite i očuvanje, 2. postupci pravne zaštite, 3.trajno očuvanje spomenika kulture i istraživanje, 4. prava i obaveze vlasnika ikorisnika, 5. organizacija delatnosti, i, 6. kaznene i završne odredbe.
Nematerijalno nasleđe danas se samo indirektno spominje iako je UNESCO oktobra 2003.doneo 'Deklaraciju o zaštiti nematerijalnog nasleđa'. Naš Zakon ga nepravilno definiše kao duhovnonasleđe i ne donosi nikakva određenja njegovog sadržaja, delovanja i metodologije zaštite. Nepružaju se nikakvi elementi zakonskog regulisanja nematerijalnog nasleđa: identifikacija i predloziza označavanje nematerijalnog kulturnog dobra, utvrđivanje procedure obeležavanja i proglašenjanematerijalnog kulturnog dobra, određivanje procesa zaštite i načina finansiranja. Jezik i stručnaterminologija koja se koristi u sadašnjem Zakonu je tradicionalna, preuzeta iz starog zakonodavstvai ne odražava novu teoriju baštine i njene zaštite. Predlog Zakona ne dotiče ni važnu ulogu javnosti uočuvanju kulturne baštine i stimulativnih mera koje tu javnost ohrabruju da u nju ulažu i da se brinuo njenoj zaštiti.Sada je stanje takvo da bi se mogao izvesti opšti zaključak da je naše kulturno nasleđe jošuvek nepotpuno inventarisano i nedovoljno istraženo, a mreža institucija koje se njime bavenepotpuna, nedovoljno modernizovana, neracionalna, slabo opremljena, u oskudici svake vrste i uneadekvatnim radnim uslovima, sa kadrovima koji se više bave administracijom nego strukom,odnosno, praktičnim, terenskim i istraživačkim radom. Nedostaju konzervatorske radionice, rastebroj neinventarisanog i neobrađenog materijala i zbirki, nedovoljna je zaštita arheoloških,spomeničkih, arhivskih, filmskih i muzejskih fondova nepokretnih i pokretnih kulturnih dobara, čaki onih upisanih u Listu svetske kulturne baštine. Opštinske i lokalne samouprave nepripremljene su i,uglavnom, nezainteresovane za primenu zakonskih obaveza u ovom domenu. Tome doprinosi izbunjujuća tipologija ovih ustanova (opštinske, međuopštinske, regionalne, pokrajinske, nacionalne,zavičajne, kompleksne, istorijske, opšteg tipa i sl.) koja prouzrokuje brojne sporove oko upravnenadležnosti nad njima koji su kulninirali onog trenutka kada su, prema novom budžetskom Zakonuiz 2002. godine, njihovi osnivači postali dužni da im obezbede neophodna sredstva i uslove za rad.A zaštita kulturne baštine mora biti planska, sistematska i prioritetna u našoj kulturnoj politici,posebno u tranzicionim uslovima koji su sada na delu, zato što je to fundamentalna delatnost uoblasti kulture o čemu lokalne samouprave ne mogu da odlučuju, već da se efikasno dogovaraju okonačina ostvarivanja tih zadataka.Sada se ne definišu jasno institucije zaštite kao edukativni centri koji bitno utiču napodizanje svesti o značaju i važnosti očuvanja kulturne baštine, koji kreiraju kulturnu politiku iidentitet našeg naroda. U skladu sa ovim, nigde se ne pominje ni interdisciplinarno povezivanjeinstitucija zaštite sa univerzitetom, u skladu sa 'Bolonjskom konvencijom', i u skladu sa brojnimkonvencijama UNESCO-a i Saveta Evrope o edukativnoj funkciji institucija kulturne baštine. Nepostoji izražena svest o postojanju brojnih konvencija, deklaracija i povelja Saveta Evrope o zaštitibaštine u različitim vidovima, niti o preporukama UNESCO-a, ICOMOS-a, ICOM-a, koje je našadržava dužna da ratifikuje, a neke od užestručnih bar da poštuje.Danas nema definicije decentralizacije i potrebe umrežavanja institucuja zaštite, niti sepominje postojanje i delovanje nacionalnog centra ili instituta zaštite pokretnih i nematerijalnihkulturnih dobara koji bi nosio edukativne, teorijske, praktične i istraživačke elemente zaštite baštine.Kada je reč o muzejima, ne postoje definicije muzeja u skladu sa poslednjim ICOM-ovim odrebamamuzeja (Generalna skupština ICOM-a, Barcelona 2001.) po kojima je muzej neprofitna, stalnaustanova u službi društva i njegovog razvoja, otvorena za javnost, koja pribavlja, štiti i konzervira,istražuje i objavljuje materijalne i nematerijalne dokaze o ljudima i njihovoj sredini u svrhuizučavanja, obrazovanja i uživanja. Nedovoljno se pažnje posvećuje ustanovama koje se takođeoznačavaju kao 'muzeji'; na primer: ustanove koje čuvaju i izlažu žive primerke biljaka i životinjakao što su botaničke našte, zoološki vrtovi, akvarijumi i vivarijumi ili naučni centri i planetarijumi,prirodni rezervati, zatim neprofitne izložbene galerije, izložbene galerije u sastavu biblioteka, arhiva,botaničkih bašti, planetarijuma i sl. kao ni međunarodnim, nacionalnim, regionalnim ili lokalnimstrukovnim organizacijama ili specijalizovanim odeljenjima i agencijama ministarstava ili drugimjavnim agencijama odgovornim za zaštitu; potom, neprofitnim ustanovama ili nevladinimorganizacijama koje se bave zaštitom i konzervacijom, istraživanjima, obrazovanjem, obukom,dokumentacijom i drugim aktivnostima vezanim za zaštitu i institucije zaštite; kulturnim centrima idrugim ustanovama koje olakšavaju čuvanje, kontinuitet i upravljanje nepokretnim, pokretnim inematerijalnim nasleđem, najzad, ni ostalim institucijama koje imaju, manje ili više, svekarakteristike institucija zaštite, posebno muzeja, a koje deluju kao podrška postojećim muzejima iprofesionalnom osoblju kroz muzeološka istraživanja, obrazovanje i obuku.U ovim procesima lokalna samouprava sa novom svešću o njenom značaju mora da preuzmebrigu o stanju kulturne baštine u vlastitom regionu, što je bio osnovni cilj promena koje su nastaletokom 2001-2003. godine kada je tadašnja administracija započela sa uvođenjem reda među brojnim
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102:
veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104:
elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106:
Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108:
godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110:
proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112:
Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114:
jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116:
Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118:
katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120:
tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122:
pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124:
Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126:
Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128:
Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130:
domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132:
direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134:
Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136:
se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138:
profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140:
Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142:
nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144:
postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146:
umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148:
akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150:
Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152:
na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154:
počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156:
koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158:
2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174:
Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204: prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206: artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208: neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210: sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212: - tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214: nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216: Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218: zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220: posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222: odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224: dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226: stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227: predmetima druge i treće kategorij
- Page 231 and 232: u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234: narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236: užem smislu: očuvanjem kulturne b