praktično znači da omogućimo da i muzeji koji su kadrovski osposobljeni, a pod nadzorom zavoda,vrše obnovu i restauraciju ove vrste kulturnih dobara.Imamo i duhovnu baštinu koju naš postojeći zakon, ali ni predlog novog, nije uopšteprepoznavao, Mi smo sada uneli u novi zakon i taj problem, kako štititi nematerijalnu kulturnubaštinu. Šta će biti sa tim Nacrtom zakona, to ćemo videti.Primer Kosova je katastrofalan. I u okviru crkve ne zna se šta, ko, kako, kojim novcem,preko kojih računa, treba da radi, kako da izvede obnovu porušenih manastira i crkava na Kosovu iMetohiji. Dakle, čak i crkva nije jedinstvena, možete misliti kako je onda među strankama, odnosnoonima koji u okviru stranaka misle na te probleme, odnosno na one koji su dobili mandat da rešavajute probleme u ovom trenutku. Dakle mi imamo u političkom smislu vrlo velike nesporazume, mi sekao nacija nismo dogovorili kakav nam je koncept zaštite, ko to treba da radi, kakvi su prioriteti...Crkva je sada ponovo pokrenula ideju da osnuje svoj zavod za zaštitu spomenika kulture, koji akoispuni sve zakonske uslove naravno da će biti registrovan i naravno da će moći da vrši zaštitu iobnovu crkava i manastira, mada je veliko pitanje da li mi tako ostajemo u okviru onih principa kojigovore da se zaštita kulturnih dobara mora vršiti na teritorijalnom, a ne na etničkom principu. Neverujem da bi zavod za zaštitu spomenika koji Srpska pravoslavna crkva eventualno osnuje, radio nadžamijama ili sinagogama, već samo na spomenicima srpskog porekla. To je već jedan, da se gruboizrazim, uz svo uvažavanje, anticivilizacijski korak u potpuno pogrešnom pravcu, koji će naravnodovesti do nekih dobrih rezultata, neke crkve će malo više biti zaštićene, ali kao koncept to će bitijasan neprihvatljiv znak onih međunarodnih krugova i institucija koji treba da doniraju obnovukuturne baštine u Srbiji. Tamo gde se ova država bude obraćala za sredstva svi će reći: vi selektivnopristupate, što do sada, do ovog slučaja nije bio primer. Republički zavod i teritorijalni zavodi nisubili orjentisani etnički nego su bili teritorijalno nadležni, dakle mi smo taj civilizacijski pristupobnovi kulturne baštine imali i u dosadašnjem radu. Naravno uslov svih uslova je političkikoncenzus, odnosno efikasna diplomatska aktivnost na tome i to ne samo za kulturna dobra koja suvan teritorija Srbije i Crne Gore, mislim na Hrvatsku naravno, od ranije Mađarska, Rumunija iGrčka, nego i na one koje se nalaze i na teritoriji Srbije., Diplomatija koja je usmerena na UNESCOi ka drugim međunarodnim organizacijama u pitanjima donacije mora biti vrlo spretna, vrlo aktivnau pribavljanju nedostajućih sredstava, jer zaštita kulturne baštine je skup posao koji bez pomoćisveta mi ne možemo raditi ni u onom osnovnom, primarnom, ili kako bi rekli zaštitari -preventivnom nivou zaštite.Tribina i publikacija 'Za bolji put Srbije', Centar Resornih odbora Demokratske stranke, Beograd,januar 2006.OČUVANJE KULTURNE BAŠTINEU svetlu naših i evropskih propisaKoliko god da se stvaraoci u oblastima kulture, umetnosti, nauke itd. trudili da svoju delatnostobavljaju izvan uticaja <strong>politike</strong>, posebno one dnevne, ipak je vidljivo da upravo država kreira onajokvir unutar koga se te aktivnosti – duhovne i praktične, odvijaju. Na skali političkog arbitriranja uovom svetlu, na samom vrhu, kao primer potpune kontrole, nalaze se oni totalitarni sistemi kojiimaju nezajažljivu potrebu da potpunom ideološkom ocenjivanju podvrgnu bilo kakav kreativan,posebno javni rad (poput komunizma ili nacizma), a nasuprot njih stoje društva otvorenih putevasaznanja i stvaralaštva kojih ima, na sreću, dovoljno da bi se danas uopšte naučno i umetničkostvaralaštvo razvijalo. Podloga tih modela, i u jednom i u drugom smislu, zapravo je ideja nekogsistema izražena kroz njegovu ideološku matricu. A ona je opet pretočena kroz legislativninormativizam. Dakle, od zakonskog okvira praktično zavisi sloboda i brzina razvoja ovih vitalnihoblasti društvenog života. Predmet ovog priloga jeste sagledavanje upravo normativne situacije kojastvara podlogu jednoj specifičnoj delatnosti kakva je zaštita naše kulturne baštine u svetlostievropskih propisa, standarda, preporuka...Tokom poslednje decenije prošlog veka, dakle, u periodu ukupne destrukcije države i društva utadašnjoj Jugoslaviji, izvršena je i potpuna devastacija kulture u svakom pogledu, pa i kaoinstitucionalnog sistema u kome je najviše štete pretrpeo i njen svakako najvitalniji deo – samoumetničko stvaralašto. Specifično ustrojstvo totalitarnog režima tokom tog perioda ratova, etničkihčišćenja, masovnih egzodusa, međunarodne izopštenosti, na čudovišnoj ideološkoj osnovi izmeđukriptokomunizma i neonacizma, pokazala je potpunu i ukupnu nezainteresovanost društva za elitno
stvaralaštvo (ne u javnom, već u vrednosnom smislu) koje je potpuno supstituisanopseudofenomenom tačno nazvanim tabloidna ili turbokultura. I to u svim oblastima: od knjiženosti,muzike, filmskog i pozorišta stvaralaštva do likovnih umetnosti i zaštite kulturne baštine.Otuda je bilo neophodno, posle 5. oktobra 2000. nakon političke promene, u kulturu ponovouključiti one sadržaje kojima će ona povratiti istinsku umetničku ocenu, svojstvenu nastupajućojepohi – novog veka i tranzicionih reformi. Ta se obnova, upravo nova strategija kulturnog razvoja uSrbiji tokom tekuće decenije morala bazirati na novouspostavljenim, bitno promenjenim principima.Oni podrazumevaju: stvaranje kulturne <strong>politike</strong> primerene potrebama društva u velikom zaostatku zasvetom, transparentnost u odlučivanju i efikasnoj stručnoj kritici onih odluka koje se direktno tičunjenog daljeg razvoja. Dakle, sve namere države (posebno Ministarstva kulture) u njena četiridomena, ili instrumenata političke moći i vladanja, koje se odnose na kadrovsku obnovu,racionalizaciju mreže institucija, raspodelu budžetskih sredstava i odgovarajuću legislativu, morajupostati dostupni javnoj inicijativi, uvidu i oceni. Na taj način državne institucije bile bi isključivoservisi, ili logistička podrška, za zadovoljavanje kulturnih potreba, a ne otuđeni centri političke moćikakav je u (jedno)partijskoj državi slučaj.Kada su 2000., a potom i 2003. godine održane dve Nacionalne debate o kulturnoj politici(prvu je upriličila jedna nevladina organizacija – Centar za savremenu umetnost iz Beograda, adrugu resorni vladin sektor – Ministarstvo kulture uz učešće i evaluaciju eksperata Saveta Evrope),upravo su bili registrovani isti krugovi problema i praktično su u oba slučaja bila predložena istarešenja za prevazilaženje zatečenog stanja – kao da se u međuvremenu ništa nije dogodilo. Tada suutvrđeni opšti principi i u oblasti očuvanja kulturne baštine. U najkraćem, poput opštih teza, istaklibismo sledeće naglaske koji su u tim prilikama izneti:• neophodnost da se na nov način definiše pojam i smisao kulturne baštine• neophodnost da se redefiniše pojam i sadržaj državnih (nacionalnih) institucija uoblasti zaštite kulturnog nasleđa• potreba da se osmisli nova filozofija u oblasti zaštite kulturne baštine i odmah, priprvoj izmeni zakona, ona potpuno prilagodi svetskim standardima• apostrofirano je da kulturna baština u multietničkim zajednicama mora postatisredstvo sporazumevanja i uvažavanja različitosti na civilizovan način, što je odnajveće potrebe za njeno očuvanje, posebno u našim uslovima produženihmeđuetničkih konflikata• kulturna baština na efikasniji način treba da bude dostupna i razumljiva novimgeneracijama, jer time ona izvršava svoju osnovnu funkciju: prenošenje istorijskogiskustva iz jedne epohe u drugu, sa generacije na generaciju, dakle, u suštini, ona jeokrenuta budućnosti a ne prošlosti što je za većinu tradicionalista bio izrazitoparadoksalan fenomen.Jedna posebna oblast – kulturna baština, svuda je u svetu ugrožena Ona nestaje na razne načine, i tone od sada, ne samo ovih godina, nego intenzivno tokom poslednjih dva veka, posebno za vremevelikih svetskih ratova. Stoga ona ima i posebno mesto u definisanju kulturne <strong>politike</strong> u svakomdruštvu – naročito onom koje je u fazi korenitih tranzicionih promena. Ranije se ovo nije ni isticalokao opšte-kulturološki problem jer nisu postojale organizovane službe zaštite spomeničke baštine. Unaše specifičnosti spadaju i dramatični događaji tokom poslednjih petnaest godina, ali i neki raniji,doduše pojedinačni primeri. Pretpostavlja se, pre svega, da je uspostavljen dovoljan konsenzus svihcentara političke moći da se formira jedna nova strategija očuvanja kulturne baštine u RepubliciSrbiji. Tek nakon donošenja tog dokumenta, moguće je detaljnije, po oblastima, urediti ovudelatnost od najvećeg nacionalnog, političkog i državnog interesa.A tu spadaju, najpre, normativna oblast. Zakon o kulturnim dobrima koji je u upotrebi jošod 1994. godine odavno je prevaziđen pa se mora uskladiti sa savremenom legislativom –propisima, preporukama i standardima zasnovanim na iskustvima zaštite spomenika kulture urazvijenim i ujedinjenim evropskim državama. Prethodna srpska administacija nastojala je 2001.godine upravo to da uradi, ali je to nastojanje ostalo nedovršeno. Doduše, kao 'radni materijal'postoji Predlog tog Zakona, i kada bude trebalo, on će biti prezentiran javnosti. I drugi, naši zakonisu potpuno neprimenljivi u aktuelnoj političkoj situraciji, a dobra ilustracija o tome su dva primera.Jedan je nemogućnost da pomoću naših propisa štitimo kulturna dobra na Kosovu i Metohiji jer setamo već primenjuju ažurirani standardi u ovoj oblasti, i, posebno na teritorijama drugih inovouspostavljenih država. I da istaknemo još i problem sa obnovom manastira Hilandara gde grčkaslužba zaštite primenjujući najstrožije evropske norme onemogućavajući time naše stručnjake da se
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102:
veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104:
elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106:
Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108:
godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110:
proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112:
Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114:
jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116:
Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118:
katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120:
tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122:
pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124:
Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126:
Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128:
Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130:
domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132:
direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134:
Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136:
se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138:
profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140:
Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142:
nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144:
postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146:
umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148:
akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150:
Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152:
na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154:
počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156:
koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158:
2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204: prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206: artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208: neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210: sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212: - tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214: nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216: Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218: zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220: posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222: odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223: dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 227 and 228: predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230: Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232: u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234: narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236: užem smislu: očuvanjem kulturne b