aznolikosti prema prioritetima evropskog manifesta o kulturnim diverzitetima i javnimbibliotekama.A aktuelno stanje ukazuje na sledeće: u 177 javnih biblioteka u Srbiji sa oko 400 ogranaka,nakon 2000. godine situacija se unekoliko promenila, pre svega u Beogradu, a onda i u svim većimgradovima Srbije. Mada i dalje, biblioteke se ne doživljavaju kao mesta zadovoljenja ne samokulturnih već i informacionih, obrazovnih i socijalnih potreba. U ovoj oblasti treba načinitikulturološki obrt i bibliotke proglasiti za javna mesta prvog reda koje u vremenu tranzicije treba daobezbede svakom građaninu mogućnost da do informacije dođe na brz i jeftin način, a da se celodruštvo, koristeći jedini servis u Srbiji koji pokriva svaku opštinu, ubrzano demokratizuje. Otudaubrzamo uvođenje interneta u javne biblioteke koje značajno popularizuje ovaj vid masovnogkulturnog aktivizma.Ovo je zapravo deo tzv. PULMANOVOG dnevnog reda za E-EVROPU (elektronsko povezivanjeevropskih biblioteka). Ministri, visoki političari i ljudi od struke iz 36 evropskih zemalja uključujućizemlje članice Evropske Unije, zemlje kandidate za prijem i susedne zemlje saglasili su da jeneophodno obezbediti finansiranje i podršku na nacionalnom i lokalnom nivou: da bi se osnažilauloga javnih biblioteka kao vitalnih ustanova koje ispunjavaju zahteve akcionog plana E-Evrope,tako što će se ubrzati njihov razvoj kao primarnih centara digitalnim izvorima; da bi se zadovoljileželje svih građana informacionog društva putem modernizovanih usluga javnih biblioteka, tako štobi se stimulisalo preuzimanje <strong>politike</strong> i prakse promovisanih od strane PULMAN projekta.Da bi postigle ove ciljeve, javne biblioteke moraju: da ponude nove servise uvodeći digitalnetehnologije koje će čitaoce staviti u poziciju da ostvare svoje lične ambicije u svetu koji se ubrzanomenja i koje će doprineti društvenoj koheziji i uspešnoj evropskoj ekonomiji baziranoj na znanju; davidno poboljšaju pristup građana u korišćenju usluga javnih biblioteka, naročito onih građana kojisu u riziku socijalne ili digitalne marginalizacije nadograđujući se na korisničke baze od preko 150miliona registrovanih članova javnih biblioteka u 36 zemalja PULMAN mreže.Na PULMAN konferenciji je zaključeno da će građani imati znatnu korist od koherentnepodrške servisima javnih biblioteka na lokalnom, nacionalnom i evropskom nivou koristeći ovajmetod u četiri specifične oblasti: Civilno društvo (demokratija i građanstvo), Permanentnousavršvanje, Ekonomski i društveni razvoj i Kulturna raznolikost.Da istaknemo da zasad PULMAN mreža uključuje Albaniju, Austriju, Belorusiju, Bosnu iHercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Nemačku, Grčku,Mađarsku, Irsku, Italiju, Latviju, Litvaniju, Luksemburg, Makedoniju, Moldaviju, Holandiju,Norvešku, Poljsku, Portugaliju, Rumuniju, Rusiju, Slovačku, Sloveniju, Španiju, Švedsku, Tursku,Ukrajinu, Veliku Britaniju i od prošle godine i Srbiju i Crnu Goru.Stoga javne biblioteke u Srbiji moraju postati mesta zavičajnog pamćenja, podrška lokalnogduha i običaja, kreatori kulturne mobilnosti i različitosti, mesta kulturnog i socijalnog susreta,promoteri multikulturalizma, a sposobnost bibliotekara ogleda se u upravljanju informacijama kadaono postaje vitalno građansko umeće i važan pomagač u obrazovanju i učenju. One su organizacijskiotvorene za sve, sve uzraste, socijalne grupe i time osnažuju demokratiju u tranzicionim promenamai teškom socijalnom okruženju, mesta su za besplatno korišćenje građe, knjiga, časopisa i vrlo čestojedina ustanova kulture u opštini, napokon i moćna informaciona i kulturna mreža, zasadaneiskorišćena u podsticanju pismenosti čitanju, radu sa novim tehnologijama, organizovanju višegnivoa kulturnih aktivnosti, u radu sa decom, i rpi tome one su lakše dospune marginalnim grupama,licima sa posebnim potrebama i sposobnostima itd.Tim putem stiženo u Evropu, zapravo u njenu kulturu, koja je sebe već proglasila društvomznanja a ne samo kapitala. U takvu evropsku kulturu, ipak, nećemo ući ukoliko naši građani ne budusposobni da sebe pronađu i realizuju u novom informacionom društvu i u novoj pismenosti, a i kadabudemo ušli, teško da ćemo zadržati sopstveni identitet ukoliko sopstvenu kulturu ne učinimodostupnom pre svega nama samima, a onda i drugim nacijama, upravo sistemom novih biblioteka ibibiliotečkim fondovima u njima.Treći program Radio Beograda, 22. februar 2006.Baština toneSam naslov tribine „Tragovi u nestajanju“ direktno govori o čemu je reč. Za utehu, kulturna baštinasvuda u svetu nestaje, na ovaj ili na onaj način, i to ne od sada , ne ovih godine, nego u poslednjih
dvesta godina vrlo intenzivno, posebno tokvom velikih svetskih ratova. Ranije se ovaj problem nijeni evidentirao kao kulturološki problem jer nisu postojale organizovane službe zaštite kulturnebaštine. U naše specifičnosti spadaju i dramatični događaji tokom poslednjih petnaest godina, ali ineki raniji, doduše pojedinačni primeri. A zapravo postoje četiri nivoa ili četiri oblasti koje direktnoodređuju okvire i načine zaštite kulturne baštine. Ni jedna od njih nije zaokružena, zasada, kaoposeban sistem i nisu potpuno definisani instrumenti kojima se oni mogu sprovoditi.Tu spada, najpre, normativna oblast, a zakon koji je u upotrebi još od 1994. godine davno jeprevaziđen, i mi ga moramo uskladiti sa savremenom legislativom - propisima, preporukama,standardima evropske zaštite u ovoj oblasti. Prethodna administacija pokušala je 2001. godineupravo ti da uradi, ali to je ostao nedovršen posao. Nedostajala je još ta četvrta godina mandata da bise i to završilo. On postoji kao radni materijal i ako bude trebalo, i ovom sadašnjem skupštinskomsazivu, on će biti prezentiran javnosti. U slučaju da sadašnja aktuelna administracija ponudi svojpredlog zakona o zaštiti kulturnih dobara, onaj koji je nešto malo izmenjen u odnosu na zakon iz1994. godine, a daleko je od onih propisa i standarda koje mi moramo da unesemo u zakonskuregulativu biće neophodno u javnoj ili skupštinskoj raspravi da se dođe do neophodnih rešenja. Iostali domaći zakoni su potpuno neprimenljivi u ovoj situraciji, a dobra ilustracija o tome su dvaprimera. Jedan je nemogućnost da pomoću naših zakona štitimo kulturna dobra na Kosovu iMetohiji, i, posebno na teritorijama drugih država, da pomenem samo problem obnove manastiraHilandara gde grčka služba zaštite primenjujući najstrožije evropske propise onemogućava našustručnu službu da se tamo efikasnije angažuje.Drugi nivo, ili instrument vođenja državne <strong>politike</strong> u ovoj oblasti je finansijski. To se odnosina opšti tretman kulture u ovom društvu, a ne samo na zaštitu kulturne baštine. Kao vrlo značajansegmet u oblasti kulture, zaštita kulturne baštine zahvata veliki deo javnih finansija. Poreskiobveznici, oni koji pune budžet odakle se dalje finansira zaštita kulturne baštine, nisu dovoljnosvesni toga, a zaštitari nisu uradili dovoljno, uz pomoć medija, na osveščivanju onih koji treba dakroz poreze ili donacije ili na druge načine pomognu obnovu ugrožene kultrune baštine koja tonekao brod u nevremenu. I ne samo kada je u pitanju ugrožena kulturna baština, praktično, na crkvamai manastirima koji nisu ni na koji način ugroženi mora se stalno nešto raditi, to je u stalnom procesukonzervacije, restauracije, obnove kao sanciji dejstva 'zuba vremena'.Treći nivo je organizacioni. Mi imamo veliku mrežu institucija koje se bave zaštitomkulturne baštine. O nepokretnim kultrurnim dobrima (arheološki lokaliteti, arhitektura) brinu sezavodi za zaštitu kulturnih dobara. Republički je odgovoran za tzv. prvu kategoriju, za najznačajnijespomenike. (Postoje i drugi veliki sistemi – muzejski, arhivski i bibliotečki koji čuvaju pokretna inematerijalna kulturna dobra o kojima ćemo govoroti nekom drugom prilikom.) Takođe postoje,gradski, opštinski međopštinski, regionalni, pokrajinski zavodi koji se, u užem teritorijalnom smislu,bave onim objektima iz druge i treće kategorije značaja koji se nalaze na njihovoj teritoriji. Mreža jevrlo velika i ima preko 30 zavoda, muzeja i drugih institucija koje brinu o nepokretnim kuluturnimdobrima. Prethodna administracija je pokušala da tu uvede red što je naišlo na ogroman otpor presvega stručne javnosti, konzervatora i samih zavoda za zaštitu usled početnog nerazumevanjanamera državne uprave u ovoj oblasti, ali i opšte tranzicione <strong>politike</strong> koja se odnosila i na oblastkulture. I dan danas se čuje prigovor da je ondašnja administracija 'uništila' tu mrežu zaštite i to je, usada promenjenim uslovima od 2004. godine, dovelo do nesagledivih posledica. Mi mislimo da tonije tako, da je to bila evidentna nespremnost da se na novi način efikasniji, moderniji ovi zavodiorganizuju i da počnu da rade bolje, efikasnije i ekonomičnije, te da dobiju druge izvore fininsiranje,a ne samo da budu na budžetu Republike Srbije.Četvrti nivo je naravno kadrovski. Poslednjih petnaest godina stručnjaci u ovoj oblasti retkosu mogli da idu u inostranstvo i da svoja znanja dopunjavaju modernim, savremenijim načinimazaštite od novih načina prezentacije do digitalizacije dokumentacije i registara. Danas radi jednagrupa istraživača na matematičkom fakultetu koja formira poseban program digitalizacije zaštite ukulturi koji je javno promovisna i koji izgleda fenomenalno mereno svnim parametrima ali koji jeskup za današnje prilike. Država je pokušala pri resornom ministarstvu kulture da isfinansira ovajprogram, ali nije uspela jer je od tolikog značaja da se moraju uključiti i druga ministartsva – poputobrazovanja i nauke, ali se sada opet radi na tome i možda će ovaj koncept jednog dana uspeti dabude ostvaren.Postoji mogućnost da i muzeji rade na zaštiti nepokretnih kulturnih dobara. Izvanredni suprimeri šta muzeji u Prepolju i Priboju rade na manastirima srednjeg polimlja u Mileševskoj eparhiji.Moguće je tu rigidnu podelu: zavodi usmereni isključivo ka zaštiti nepokretnih kulturnih dobara amuzeji pokretnim, ublažti i zakonskom regulativom time omogućiti intenzivniju saradnju. A to
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102:
veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104:
elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106:
Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108:
godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110:
proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112:
Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114:
jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116:
Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118:
katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120:
tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122:
pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124:
Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126:
Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128:
Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130:
domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132:
direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134:
Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136:
se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138:
profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140:
Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142:
nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144:
postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146:
umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148:
akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150:
Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152:
na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154:
počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156:
koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158:
2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204: prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206: artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208: neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210: sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212: - tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214: nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216: Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218: zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220: posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221: odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 225 and 226: stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228: predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230: Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232: u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234: narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236: užem smislu: očuvanjem kulturne b