sa vizuelnim stvaralaštvom u nas, baš sada, za kulturu uopšte, krajnje opasnom i restriktivnom, posvim pokazateljima, trenutku tranzicije. Naime, položaj vizuelnih umetnosti na neki neobjašnjivnačin svake godine se redovno pogoršava. O tome svedoče brojni podaci, a magični izgovori da sezapravo radi o ’tranzicionom procesu’ nimalo nisu ubedljivi, naprotiv, izgledaju krajnje naivni, daneupotrebimo teže ternime poput neznalaštva, ignorancije, necivilizovanosti, nekulture i tako dalje.Evo kratkog popisa tih opasnosti od tranzicije po aktuelnu umetnost.Savremeno stvaralaštvo danas se nalazi u izuzetno teškoj situaciji, ne samo materijalnoj već iu odnosu na brigu institucija i državnih organa koji treba da obezbede njegov nesmetan razvoj. Maledržavne stimulacije za vrhunsko stvaralaštvo, retki otkupi, teško rešavanje radnih mesta i ateljealikovnih stvaralaca, otežavanje donatorima i sponzorima da potpomognu umetnike – sve su to glavniproblemi koji zahtevaju što hitnije sistemsko rešavanje. Ključ je u poboljšanju stanja i položajatakozvanih nacionalnih institucija kulture koje zapadaju u sve veću krizu i neizvesnot opstanka.Što se tiče takvih državnih institucija, koje su nadležne i koje prate savremenu umetnost, izgodine u godinu njihov položaj i status po pravilu se pogoršavaju. Država svake godine izbudžetskih sredstava sve manje izdvaja novca za redovno održavanje a pogotovo za realizacijuprograma koji se najdirektnije tiču savremenog stvaralaštva. Neophodno je uspostaviti boljusaradnju izmedju ministarstava kulture i finansija, a to znači da Vlada mora kulturu staviti uprioritete, da bi se materijalni položaj u ovoj oblasti znatnije poboljšao. Dakle, međuresornousaglašavanje doživljava vidnu krizu.Kad je, pak, reč o privatnim galerijama i muzejima, država nema instrumente zaraspoznavanje programa koji se realizuju u stvarno umetničkim galerijama i onima koje nude ineguju kič, šund i drugo stvaralaštvo bez vrednosti a za samo komercijalne svrhe. Posao države je daprepozna istinske umetničke galerije (preko svojih stručnih komisija) i podrži njihove projekte nasledeće načine: maksimalno da pojeftini njihov rad u šta spada: zakup poslovnog prostora,štampanje publikacija, poštanski i PTT troškovi i drugi, čime bi se obezbedila dodatna sredstva kojabi te galerije same uložile u promociju savremenog stvaralaštva.Dobro postavljena i rešena poreska politika regulisala bi i ovaj segment delatnosti, smanjilaili posve eliminisala „crno tržište“ umetninama gde se bez ikakve kontrole slivaju u džepovepojedinih art-dilera velike sume novca.U krajnje problematična i tragično nerešena pitanja je i status umetnika. Valjalo bi zadržati iomogućiti da i dalje opstane institucija „slobodnog umetnika“. To omogućava zaista vrednimstvaraocima da delaju i žive od svog rada. Ni samo školovanje umetnika nije u boljoj situaciji. Što setiče kadrova na akademijama umetnosti u Srbiji, trebalo bi da poštuju već potpisane obaveze izBolonjske konvencije da profesori mogu biti (re)izabrani samo pod uslovom da su se sami potvrdilisamostalnim izložbama, teorijskim radovima ili drugim projektima.U ovaj set problema spada i rešavanje radnog prostora za likovne umetnike. Problemrešavanja radnog i stambenog prostora savremenih stvaralaca od najveće je važnosti i prioriteta.Kako je praktično iscrpljen fond ateljea kojima su umetnička udruženja raspolagala, neophodno jeosmisliti nove mehanizme koji će stvaraocima, koji su na početku svojih karijera, olakšati dobijanjeradnih prostora ili stanova. S jedne strane, onim umetnici koji mogu da svojim sredstvima izgradesvoje ateljee i stanove treba poreskom politikom omogućiti da se potpuno oslobode plaćanjagrađevinskog zemljišta, nabavke građevinskog materijala, da imaju olakšice u izvođenju radova idrugo. A za umetnike koji nemaju svojih sredstava, država preko komercijalnih banaka prioritetno inamenski treba da obezbedi dugoročne kredite koje bi umetnici vraćali ili novcem ili umetničkimradovima (ustupanjem svojih dela muzejima, galerijama, bankama i drugim organizacijama).Pored toga treba hitno rešiti da - već dugogodišnji korisnici radno-stambenih prostora i većumetnici u poodmaklim godimana, često veoma renomirani i sa velikim priznanjima koji dosad nisuotkupili svoje radno-stambene prostore, a nemaju nikakve druge stanove niti drugih šansi za nekostambeno rešenje – pod najpovoljnijim uslovima otkupe te prostore, s obzirom na to da su dugi nizgodina sami ulagali u njihovo održavanje i obnovu. Time se ne smanjuje fond ateljea, jer ti umetnicinemaju drugih stambenih prostora. Posebna komisija, sastavljena od članova udruženja i državnihorgana trebalo bi da proceni svaki slučaj zasebno i omogući najpovoljnije uslove za realizaciju togprograma otkupa i dodele stambeno-radnih prostora u vlasništvo samih umetnika.Po mogućstvu treba predvideti izgradnju radno-stambenih prostora u novoizgradjenimobjektima na poslednjem nivou ili potkrovlju, dodeliti ih umetnicima ili udruženjima koji bi svojimsredstvima završili neuredjen prostor (ili tačnije samo delimično izgradjen prostor) onako kakonjima odgovara za delatnost kojom se bave (različito za skulptorske, grafičke ili <strong>slika</strong>rske ateljee).Svaki investitor nekog novog stambenog zdanja mogao bi da se obaveže od strane opštine koja je
nadležna za dozvole da obezbedi ovakve prostore i da ih u prodaji nudi pod povoljnijim uslovima,kao pravo preče kupovine za umetnička udruženja ili, direktno, pojedinim umetnicima. Za uzvrat,investitoru bi bile smanjene dažbine za broj i cenu kvadrata koje ustupe za ovu namenu.Pri izgradnji javnih objekata (banke, hoteli, osiguravajuća društva, strana predstavništva idrugo) bi bio investitor dužan da u odredjenom procentu (standard je oko 6%) od investicione sumeizdvoji za nabavku umetničkih dela, izgradnju fontana, izradu mozaika, skulptura, opremuprostorija, kancelarija, soba, i to samo preko udruženja i galerija koje imaju državni sertifikat da sena profesionalan način bave prodajom umetničkih eksponata i u kojima su zaposleni istoričariumetnosti a ne samo trgovci.I svi zakoni iz oblasti vizuelnih umetnosti moraju da pretrpe temeljne izmene, zapravo dabudu dovedeni u sklad sa evropskim standardima. Prvi i univerzalni zakon bi bio ’Opšti zakon okulturi’ unutar kojega bi trebalo da budu umetnosti od opšteg društvenog interesa, a koji bi bio uskladu sa svim parcijalnim i specijalizovanim zakonima iz pojedinih kulturnih delatnosti. Takođe i’Zakon o poreskoj politici’ u procesu produkcije, prodaje i plasiranja umetničkih dela smatra senajvažnijim i najhitnijim zakonom koji bi regulisao čitav niz procesa i omogućio zapošljavanje istimulisao proizvodnju čitavog niza raznih delatnosti: od nabavke materijala za izradu umetničkihdela, preko prodaje umetničkih dela, prezentiranja umetničkih ostvarenja (izlagačka delatnost,publikacije, i tako dalje). Dobra poreska politika u ovoj oblasti znatno bi smanjio pritisak nabudžetska sredstva a upravo regulisala osnovne principe tržišnog poslovanja u ovoj oblasti, čime biznatno podstakla celokupnu likovnu produkciju i dovela do poboljšanja statusa umetnika. Ni ’Zakono zadužbinarstvu’ nije primeren novom vremenu. Iz nekih razloga naša zemlja nije osavremenilaovaj veoma značajan zakon koji bi regulisao svako ulaganje i sponzorisanje kulturnih manifestacija,otkup umetničkih dela ili neki drugi oblik donatorstva a oslobađao bi donatore u datom procentu odporeza, a zadužbinare stavljao u rang uglednih i poštovanih darodavaca.Dakle, potrebno je sistemsko rešavanje položaja u ovoj olasti, a to je po prirodi stvari obavezadržave, odnosno, državnih organa od republike i autonomne pokrajine do opština i gradova, kojimoraju da ublaže tranzicione udare, privatizaciju i neophodno otvaranje ove države i društva premasvetu i odnosima koji u njemu važe.Mesto privatnih galerija u ovom procesu opšteg poboljšanja položaja likovnih umetnika utranzicionom periodu vrlo je značajno. No, nažalost, iako postoje brojne privatne galerije(registrovanih u Beogradu je oko sedamdeset, ali onih koje rade ’na crno’ je višestruko više) tek jenekoliko koje isključivo izlažu samo umetnička dela. Pored Galerije ’Haos’ tu su još Galerija’Zvono’ koja je specijalizovala za promociju mladih umetnika, Galerija ’Remont’ koja se bavistraživanjima na ’rubnim’ područijima stvaralaštva, i – to je sve. Istine radi treba istaći i daprogramske orijentacije još nekoliko izlagačkih prostora, iako nisu formalno privatni, imajuzanimljiv program: Rex koji se bavi promocijom novog stvaralaštva u najširem pojmu te reči,galerija ’Art-get’ koja je osnovana sa ciljem da pokaže relevantna zbivanja na fotografskoj sceni pozanimljivom konceptu jednog selektor koji osmišljava godišnji program (prošle godine to je bioGoran Malić a ove Goranka Matič), Nenj Moment galerija koja se drži visoke eksluzivnosti ispecijalizovala se za advertajzing i industrijski dizajn, Galerija ’Beograd’ koja sve intenzivnijeobraća pažnju na neetablirane stvaraoce i fenomene, i odnedavno Galerija ’Ozon’. Dakle, tek ovihnekoliko galerijskih prostora, od kojih su samo četiri potpuno privatni, pored brojnih takođeprivatnih, ali nažalost sa krajnje problematičnom umetnošću koja isključivo nastaje iz merkantilnih ane estetičkih razloga, svakako da nije dovoljno da bi se njihovo prisustvo značajnije osetilo. Moždabi od pomoći bilo osnivanje asocijacije privatnih galerista koji su okrenuti promociji i podršciozbiljnog stvaralaštva čime bi se mogao ostvariti veći uticaj na državne organe koji bi tadaverovatno brže rešavali probleme stvaralaštva o kojima je bilo reči. Takve galerije bi dobile ozbiljnebeneficije u radu (od zakupa prostora do komunalnih obaveza, štampanja kataloga i tako dalje), avrednost programa bila bi im ocenjivana svake godine, pa u slučaju promene izlagačke <strong>politike</strong>prema komercijanom stvaralaštvu, te bi se beneficije gubile. Na ovaj način država bi načinilaznačajan korak u regulisanju odnosa u krajnje osetljivom području promocije i podrške serioznogstvarašatva u društvu koje je još uvek siromašno, koje je u umetničkim smislu prilično ’nepismeno’ ikoje mora da prođe kroz ovaj period tranzicije sa najmanje posledica po istinske umetnike i one kojiih podržavaju. To je jedini način da se stvarno uključimo u veliku evropsku i svetsku porodicuprosvećenih i svesnih građana koji takavu međunarodnu zajednicu vide kao realnost i neizbežnostradi sopstvenog opstanka.Treći program Radio Beograda, 6. juli 2005.
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102:
veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104:
elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106:
Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108:
godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110:
proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112:
Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114:
jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116:
Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118:
katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120:
tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122:
pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124:
Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126:
Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128:
Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130:
domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132:
direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134:
Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136:
se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138:
profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140:
Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142:
nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144:
postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166: Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204: prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206: artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208: neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210: sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212: - tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214: nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216: Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218: zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220: posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222: odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224: dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226: stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228: predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230: Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232: u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234: narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236: užem smislu: očuvanjem kulturne b