A već sutradan, kada je predsednik vlade (po drugi put) otvarao početak radova jednog od srušenihmostova, poveća grupa građana, veća od onih koji su privedeni na tu svečanost, zbog demostriranjabila je uhapšena. Time je to masovno privođenje od metafore kunstlagera postalo zbiljomkonclogora. Da li je u pitanju podela građana Srbije na zadovoljne i nezadovoljne ili je s jednestrane učinjena neophodna mimikrija radi preživljavanja videće se već na sledećim izborima. A to jeresurs na koji svi računaju i kojima se obraćaju opozicioni političari, kritički intelektualci, otpornistudenti i pobunjeni đaci i profesori i nastavnici, angažovani umetnici... ili, istorija to stalnopokazuje, ni to ne vredi lošim đacima, predvodnicima autističnih oligarhija kada postanu svesni daim se kraj sasvim približio.Identite, br. 45, Zagreb, oktobar 2000.Nova politika - stari načinPolitika je toliko štete načinila našoj kulturi tokom poslednjih pedeset godina, a kulminacija seodigrala u devedesetim, da je danas vrlo rizično zalagati se za koncept kulturne <strong>politike</strong> makar onbio i nov i drugačiji od dosadašnjeg - dakle, evropocentričan, demokratski, pluralistički,decentralizovan itd. Ukoliko se ipak krene u tom pravcu: definisanju nove kulturne politke, postojiozbiljna opasnost da kultura kat-tad, a možda već i u samom začetku, ostane pod okriljem <strong>politike</strong>, ato podrazumeva da od nje i njenih potreba direktno zavisi. Kako je politika u svakom savremenomdruštvu promenljiva, zašta se zasad deklarativno zalaže i demokratska vlast u Srbiji, lako se dolazido zaključka da bi takva učestala promena i nadalje nanosila štetu kulturnom i umetničkomstvaralaštvu, sistemu u kome se ona nalazi, naravno i samim akterima na toj sceni koji suprofesionalno, ali i egzistencijalno od nje zavisni.Otvoreno govoreći, kako je Demokratska opozicija Srbije, a danas aktuelna demokratska vlast(zasad nužno) sačinjena od stranaka najrazličitijih političkih orijentacija - od republikanskih dorojalističkih, od nacionalnih do građanskih, od socijaldemokratskih do demohrišćanskih itd, ubliskoj budućnosti kada se u nas stabilizuju političke prilike, treba očekivati njihovoosamostaljivanje. Na nekima od sledećih izbora, koji će svakako biti održani po istinski primerenimdemokratskim standardima, videće se pravo političko raspoloženje stanovnika Srbije. Tada će nekestranke (ili manje grupacije) iz sadašnje demokratske formacije dobiti mandat da realizuju svojpolitički program. Na nekim drugim izborima, sasvim je izvesno, dolaziće do promena. A tada ćekultura i umetnost opet biti u problemima (podrazumeva se da su programska načela različitihstranaka i u domenu kulturih pitanja takođe različita) ukoliko se već sada ne uspostavi stabilnastrategija njihovog razvoja bez opasnosti da se političke promene odraze i na kulturne prilike.Nažalost, već su registrovani i prvi negativni potezi nove vlasti (naravno da se ovom prilikombavimo samo pitanjima iz najužeg kulturnog domena). Kao da se nastavlja stara praksa, za koju smomislili da će biti napuštena, u jednoj od njenih najosetljivijih oblasti - kadrovskoj politici. (Primetnoje da je baš ovde s razlogom upotrebljena sintagma za koju smo ranije istakli da je neprimerenakulturi.) Jer, nije ni moguće ni normalno da se i nadalje ministri, sekretari ili poverenici za kulturupostavnjaju zakulisno, izvan pogleda i uticaja, pre svega stručne kulturne i umetničke javnosti.Zaista bi bilo zanimljivo čuti obrazloženje onih koji su tako odlučili u nekakvim tajnovitim,neformalnim telima, birokratskim ili familijarnim krugovima, o kadrovskim rešenjimanajodgovornijih činovnika u republici, gradu i opštinama. Koje su to bile, na primer, preporuke unjihovom radu da se upravo te ličnosti postave na gotovo sva mesta na kojima će se donositiprogramske i kadrovske odluke sa najdirektnijim posledicama za kulturni i umetnički institucionalnisistem? (Dakle, nimalo za našu temu nije zanimljivo kako se oni zovu, već šta su do sada uradili, ijoš više - šta nameravaju da urade! A sem da je "stanje u kulturnim ustanovama dobro te da nemapotreba za kadrovskim promenama" kako je od prilike glasila zaprepašćujuća izjava jednog od njihneposredno po imenovanju, i to u trenutku kada se nalazimo pred ozbiljnom pobunom zaposlenih inajvećem broju kulturnih i umetničkih ustanova, do sada javnost nije obaveštena o njihovimplanovima.)Ciljamo na sledeće: kako smo uvereni da se danas bez odlaganja mora razgovarati - i to otvoreno itransparentno, pred najširom porotom svih koji su direktno zainteresovani za sva pitanja o daljemkulturnom razvoju ovog društva, odn. o redefinisanju strategije, principa, sistemskih (pravnih iekonomskih) instrumena za modelovanje ove oblasti, a prvi koraci su već učinjeni, recimo saprojektom G 17 + "Implementacija novih modela gradskih kulturnih politika", sa dokumentom
"Program za Beograd" Demokratske stranke, sa najavom savetovanja "Kulturna politika i kulturnaprodukcija u Srbiji" u organizaciji Centra za savremenu umetnost i uz sve brojnije novinske napisesa ovim temama, nemoguće je nastaviti sa starom praksom neodgovornog odnosa prema javnosti ibez onih učesnika kojih se ovo direktno tiče. Mislimo bez odgovornosti i posledica za loše rezulaterada!Kada ministarstva i sekretarijati postanu isključivo državni instrumenti za servisiranje kulturnih iumetničkih potreba društva a ne mesta na kojima se donose vitalne odluke za funkcionisanje togsistema, tek tada se može očekivati da se neće na stari način voditi nova politika vlasti.Sada je upravo trenutak da se iz dosadašnje militarističke pređe u civilnu fazu izgradnje društvakoja zahteva sasvim drugačija pravila ponašanja, obaveze i odgovornost. A to se može dogoditisamo sa onima koji nisu inficirani starim idejama bez obzira u kojim se strankama nalazili, tj. kakvesu im dosadašnje zasluge.Politika, Beograd, 13. novembar 2000.Strategija kulturnog razvojaKulturna politika i kulturna produkcija u SrbijiTeze:* kulturna prava i umetničke slobode* formiranje stabilnih (nepromenljivih) principa kulturnog razvoja u uslovima političkog pluralizma,odn. budućih demokratskih promena političke vlasti* promena poreskog i fiskalnog sistema (preraspodela budžetskih sredstava sa 0,3 na najmanje 1%,promena potrošnje unutar samog budžeta za kulturu, uvođenje poreza na šund, novi izvorifinansiranja...)* promena kadrovske i konceptualne <strong>politike</strong> razvoja kultureIPraćenje stanja u oblasti kulturnih i umetničkih sloboda u Jugoslaviji, kao specifičan deo opštihljudskih prava, nije posebno organizovano niti je primarni deo rada neke od mnogobrojnih ovdašnjihnevladinih organizacija, još manje političkih stranaka. A primera koji upućuju da se ona grubo kršebilo je sve više kako se tokom poslednjih godina pojačavala režimska represija prema, po definiciji,kritičkim delatnostima i sredstvima kakvi su nezavisni mediji, univerzitet, populacija mladih,angažovani intelektualci i umetnici, alternativne kulturne ustanove i dr. Naravno da je onanajvidljivija u oblasti političkih prava, pa predlog, pored postojećeg još i novog Zakona o terorizmuzapravo je bilo uvođenje na mala vrata najoštrije represije protiv delovanja svake organizovane pa iindividualne aktivnosti u odnosu na pređašnji totalitarizma, koji bi se dakako, po prirodi stvari,neminovno odrazio i na kulturu i umetničko stvaralaštvo. Otuda bi se taj zakon mogao slobodnozvati i zakonom protiv opozicionih stranaka i organizacija te kritički nastrojenih pojedinaca, međukojima su dakako i umetnici, a primere njegove primene videli smo u pravosudnoj praksi (u Valjevu,Požarevcu, Nišu, Zaječaru i drugde).Trebalo je očekovati uobičajenu floskulu da će taj zakon biti sačinjen prema svetskim standardima utoj oblasti (na koje su se domaći pisci pozivali) uz redovno previđanje zaštitinih mehanizma koji seobavezno ugrađuju da bi se sprečila samovolja aparata državne represije - policije, istražnih organa,tužilaštva i sudova, a i to da upravo u zemljama sa najdrastičnijim antiterorističkim zakonima državaima najviše problema sa terorističkim aktivnostima. Ono što bi bilo prvo na udaru je razoružavanjestanovništva oduzimanjem legalizovanog oružja koje poseduju u policiji registrovani antirežimskiaktivisti (što će naravno samo dovesti do nelegalnog nagomilavanja oružija većeg kalibra i ubojitemoći, jer onaj kome uduzmu, na primer legalno nabavljen i prijavljen pištolj koji poseduje a ne nosiga na javnim mestima, naravno da će ilegalno nabaviti, recimo, hekler ne bi li sebe i svoju porodicuzaštitio od enormnog povećanja svih vrsta kriminala pa i najtežih delikata kakve su pljačke i ubistvakoji su se generirali iz nekada vladajućih stranaka, čak same policije, budući da su one najveći izvorikriminogenih izvršilaca što je praksa i pokazala - a to je zasigurno u takvim uslovima bilo sasvimlegitimno ponašanje), a potom će se nastaviti sa oduzimanjem kompjutera, telefona, fakseva,fotokopir-aparata, automobila - jer se i ta sredstva, naravno, mogu koristiti za terorističke aktivnosti.Na kraju bi, kako sami nisu mogli da igde putuju, ovakvi zakonodavci od građana oduzimali i
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102:
veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104:
elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106:
Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108:
godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110:
proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112:
Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114:
jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116:
Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118:
katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166: Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204: prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206: artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208: neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210: sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212: - tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214: nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216: Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218: zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220: posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b