exjugoslovenskim republikama. No, uslovi za to, makar ovde, nisu još sazreli. Jer, odgovarajući napitanje o eventualnoj takvoj retorziji u zagrebačkom "Globusu" od 26. studenoga, Radislav Trkulja,direktor Muzeja savremen umetnosti izričito je napomenuo: "U povodu priča o diobi, od toga nemaništa, jer zna se, kao što mi nismo ništa kupovali za zagrebačke muzeje, tako ni oni nisu sudjelovaliu kupovini djela ovoga muzeja. To znači da ono što muzej ima - sve, baš sve, je naše... Mi smatramoda Muzej treba biti svejodok vremena. Dakle, on ne treba samo moderne trendove nego morazadržati i radove iz biviše Jugoslavije, onakve kakva je bila." Koliki obrat za one koji bolje poznajuprilike! Vidna je totalna promena njegovog "diskursa" u odnosu na 1993. godinu (nastale poduticajem zvanične <strong>politike</strong>, pre svega Jula, precizno govoreći Tatjane Lenard bivše Trkulje zaduženeu toj stranci za međunarodne odnose) kada je iznebuha pao u Muzej sa pričama kako će od njeganapraviti pravi srpski muzej (jer Jugoslavija više nepostoji, niti je prirodno da muzej koji seisključivo finansira "srpskim" parama i nadalje ostane jugoslovenski po izložbama, kolekcijama ipostavkama). Problem je što ovde još uvek ne postoji postojana politika u bilo kojem artikulisanomobliku, pa ni ovaj, u osnovi poželjan stav direktora jednog muzeja vrlo brzo može ponovo bitipromenjen ("revidiran") i usklađen sa zvaničnom politikom kao da se u među vremenu ništa nijedogodilo, kao da stručna javnost nema jasan stav, niti je išta izrečeno oko ovog nadasve ozbiljnogpitanja za očuvanje postojećeg sadržaja nacionalnog "umetničkog trezora".Kojim se sredstvima može uticati na promenu zvanične <strong>politike</strong> i u odnosu na način i sadržajposedovanja i predstvaljanja našeg kulturnog i umetničkog stvaralaštva u svetu, a ako to nijemoguće (a iskustvo zasad govori da zaista nije) pronaći i podržati alternativne kanale kulturnogdelovanja i međunarodne saradnje (poput Fonda za otvoreno društvo, Centra za savremenuumetnost, Centra za kulturnu dekontaminaciju i druge nevladine i nedržavne organizacije kojih bi ubliskoj budućnosti moralo biti znatno više sa potpunom autonomijom - programskom i finansijskom,delovanja). Potreba za njima neće prestati ni po promeni fundamenata režima koji će i kada ovdebude postao demokratski i zaista parlamentarni sistem, trebati da ima sve korektive za slučajponavljanja "sindroma" vlasti koja vazda teži, makar u ovim krajevima kako nas je povest poučila,autarhiji i samodržštvu u svakom obliku vlasti - od monarhije do komunizma.Otuda proizlazi i urgentna potreba da se formira što veći broj specijalizovanih nezavisnihorganizacija koje će profesionalno, pravno, egzistencijalno, materijalno i na svaki drugi načinpomagati radikalne i kritički orijentisne umetnike, dakle one koji dopadnu državnog progona, anaročito njihove porodice koje moraju osetiti solidarnost protivnika ovog režima koliko god da je onrigidan, opasan i da je programiran da opstane na duge staze. Osim te očekivane solidarnostipotrebno je učiniti i niz radnji koje će dati konkretne rezultate i proizvesti vrlo opipljiv utisak najavnost - a pogotovo na režim koji je uzrok takvoj aktivnosti.Jedan do najbitnijih pravaca je znatno pojačavanje uticaja na postojeće (pa i osnovati nove)samostalne sindikate umetnika koji će strukovno štiti članstvo. To znači da je potrebnoumnogotručiti delovanje kroz ta strukovna udruženja, ojačati ih kadrovski i materijalno i pomoći imu njihovom radu na taj način da budu osposobljena da pružaju svaku neophodnu pomoć ugroženimčlanovima i njihovim porodicama. Zatim, u te najneophodnije aktivnosti spada i ojačavanjeprofesionalih sredstva korekcije kakva su kritika, javna reč, delovanje kroz medije i dr. Uticaj najavnost i njena mobilizacija u civilnim društvima spadaju u najuticajnija sredstva otpora negativnimtendencijama, trendovima ili događajima bilo u delimičnom ili opštem u socijalnom okruženju. Topojačavanje kritičkog delovanja kroz elektronske i štampane masmedije podrazumeva i uticaj nauređivačku politiku rubruka koje se bave kulturom i stvaralaštvom a koje su u danas u takvom stanjuda gotovo na unisoni način i kao po dogovoru izbegavaju ove "škakljive" teme delom svakako zbogpostojećeg Zakona o informisanju a delom i zbog evidentne nezainteresovanosti za ove "sporedne iperiferne" teme u odnosu na glavne političke događaje - što je dakako pogrešan zaključak i sam posebi je gotovo dovoljan dokaz u kakvom je stanju ovdašnja kultura, kako se na nju gleda i kako usuštini predstoji vrlo težak posao obnove ovog društva u svim njegovim aspektima.Ova aktivnost kroz medije ima za zadatak da u svakoj prilici ili što češće podrži serioznostvaralaštvo i jasno ga odeli od lažnog i komercijalnog koje u mnogim sredinama dominira. Takođeje neophodno uvesti i osnovni red u institucionalni sistem koji podržava kulturu, odpočeti sa svakommogućom štednjom u njoj (različitim racionalizacijama, centralizacijama opštih poslova uz dakakopotpunu autonomiju u programskom delu koji mora ostati nezavistan i za njega moraju odgovaratisame instituciji).Zatim se moraju potražiti alternativni izvori finsiranja i materijalne (sponzorske) pomoći ozbiljnimumetnicima i nekopromitovanim institucijama. Ovde jednu od glavnih uloga moraju imati ekspertskitimovi u novoformiranoj mreži G17 plus koja se rasprostire kroz celu Srbiju. Danas je već gotovo
2000 ljudi najrazličitijih struka pokazalo interes da radi u ovoj organizaciji pa je jasno da jeuspostavljena "stručna baza" koja bi na kvalitetan način morala da kanališe procese u svim oblastimadruštvenog, a jednog dana svakako i državnog života.Dakako već i danas postoje mnogi načini kulturne antirežimske akcije poput koncepta Anemovepromotivne turneje "Nije ljudski ćutati" koja dobrano uzbuđuje vlast u unutrašnjosti koja senajrazličitijim sredstvima odupire njihovim porukama i delovanju. Tu je i aktivnost Otpora koji senažalost raslojio na nekoliko paralelnih frakcija, ali ukupno gledajući sve one teže istom cilju ineminovno je da do njega i stignu - samostalno ili uz pomoć opšteg opozicionog fronta koji sepolako ali sigurno formira.Iako je u načelu postalo sasvim očigledno da "umetnost ne može da promeni svet", pogotovo danaskada je definitivno uspostavljen Novi svetski poredak, pre svega ekonomski, a umetnost je oduvek,kako nas uči istorija, slepo išla za političkom moći i kapitalom i svoje najveće talente stvaljala unjegovu funkciju, potrebno je pronaći nove, ili drugačije puteve delovanja ovih oblasti u današnjim,krajnje zaoštrenim uslovima. Ukratko: iz individualne borbe pojedinih autora neophodno je preći ukvalitetniju fazu organizovanog, masovnog delovanja protiv antiumetničkih pojava u institucijama imeđu samim stvaraocima.Ako se uporede tekući fine de siecle sa prethodnim uočavaju se razlike i sličnosti među njima:optimizam sa početka 20. veka utemeljen u industrijsku i ekonomsku ekspanziju, naučna iumetnička dostignuća koja su najavljivala stoleće fantastičnih promena, a u našem slučaju i potrebuza stvaranjem nove države (na teritoriji dva carstva) zamenjen je njegovim ovakvim krajem sadramatičnim karakteristikama (sa političkim napetostima monopolarnog sveta i poretka koji odatleproističu, problemima ekologije, ekonomske i informatičke globalizacije, populacionog buma...)koje mogu dovesti do same granice njegovog opstanka. Današnja civilizacija iako bremenita opštimproblemima svakako da traži i nalazi načina da se oni prevaziđu, a u tom procesu svoje mesto moranaći i današnja Jugoslavija poštujući demokratska načela i tekovine civilizovanog sveta. A topodrazumeva da promene koje se na univerzalnoj razini budu učinile, u najskorijoj budućnosti bićeposledično unenete u sve domene socijalnog života praktično na svakoj tačci ove planete pa i naovim prostorima. Mesto koje Jugoslavija (ili Srbija) budu našle u tom sistemu civilnih i kulturnihvrednosti biće odlučujuće za njen bukvalni opstanak u tom svetu jasnih interesa i potreba kojenastaju iz novih odnosa, preuređenja svetske zajednice i procesa koji dominiraju na univerzalnomplanu (od <strong>politike</strong> i ekonomije do globalnog "sela" Internet-civilizacije, kulture i umetnosti čije sereperne ili paradigmatične vrednosti formiraju u najvećim i najznačajnijim centrima Zapadne Evropei Severne Amerike). Pogled u 2000. više nego jasno nagoveštava takav odnos - odgovoran odnos presvega prema generacijama kojima svakako da je najmanje svejedno kakav im se politički i kulturniporedak predaje u nasleđe.Republika, br. 228-229, 1-31. januar 2000.Neukus na krilima NATOSveopšte urušavanje i kulturnog područja sadašnje Jugoslavije koje nije potrebno posebnodokazivati jer je ono belodano već na prvi pogled, dakako je sticaj mnogobrojnih spoljašnjih iunutrašnjih okolnosti te stoga kao njen integralni deo muzejsko-galerijski sistem nažalost, aliprirodno i logično, pokazuje isto tako negativne karakteristike.Ako je postojalo opravdanje da za vreme NATO bombardovanja naše muzejske institucije odnajvećeg nacionalnog značaja budu zatvorene za publiku (pre svega njihove stalne postavke), one suse u tim ratnim uslovima ipak na nedozvoljeno različite načine ponašale. Na primer, Narodni muzejje svoju stalnu postavku odmah uklnonio dok Muzej savremene umetnosti to čini tek kada usledbombardovanja palate Poslovnog centra 'Ušće' stradaju njegovi stakleni zidovi, što je još jedandokaz o neznalačkom i neodgovrnom ponašanju uprave tog muzeja. Ako je poodavno prestala ratnaopasnost (kako je to rečeno sa zvaničnog mesta bez obzira na tačnost te odluke) i ako je isto takopoodavno počela obnova i izgradnja, valjda se i ove kuće od izuzetnog značaja za ovu naciju idržavu treba adekvatno da ponašaju u 'promenjenim' uslovima.Već smo komentarisali da su i u ratnom periodu nastavili da rade pozorišta, bioskopi, koncertnedvorane, alternativne kulturne institucije i gotovo celokupna galerijska mreža sadašnje Jugoslavije.Čak su bile uočene i neke nove pojave (poput Otvorenog ULUS-ovog ratnog ateljea) koje su sarazličitim uspehom odgovorile na krajnje dramatične izazove vremena. Kako pak danas izgleda
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102:
veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104:
elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166: Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204: prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206: artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b