Tokom poslednjih deset godina situacija se dramatično promenila. Jer, novouspostavljeni režimtreće Jugoslavije neprestano luta između komunizma i nacionalizma tako da se i samo stvaralaštvočesto puta našlo u poziciji da se opredeljuje ili za stari diskurs ideološkog (levog) totalitarizma, ili dapotpuno sklizne u novokomponovani šund sa (desnim) nacionalističkim, i čak fašističkim idejnimpredznakom.Nije neobični ni to da se oko ovih problema u današnjoj uzavreloj situaciji pritisaka za promenamaneoglašavaju ni umetnička udruženja niti vodeće institucije kulture (muzeji, pozorišta, zavodi zazaštitu kulturne baštine, umetničke škole i dr.) kao da je sve u najboljem redu. A pošto očiglednodanas ovde ništa nije u redu, to samo znači da su na njihovom čelu redovno ljudi lojalni toliko da sučak spremni i u Hag da pođu za svojim vođom ako je potrebno. Ta samoizabrana suicidalnostpokazatelj je moralnog brloga u kome su se isključivo sopstvenom zaslugom našle gotovo sveličnosti trenutno na čelnim kulturnim pozicijama.Nikako se nesme dogoditi da toliko očekivane promene mimoiđu kulturu, za svako emancipovanodruštvo, vrlo vitalnu i vrlo značajnu oblast, jer će ona odmah najuverljivije i najvidljivije dati tolikopotrebni signal o namerama i istinski dokaz o početnom procesu izmene opšteg stanja nacije komese zdušno i zasad deklarativno teži.Danas, 4. novembar 1999, Delo, Ljubljana, 1. decembar 1999. (Proti državi kiča)Kultura - godišnji rezimeGodina na samom izmaku nesumljivo je zabeležila nastavak istih, poznatih pogubnih trendova udomaćem kulturnom životu, na žalost, izgleda bez skore mogućnosti da se oni prekinu i preusmere upozitivnom pravcu iz mnogih razloga. Jedan od najvažnijih je da joj aktuelni režim poklanja tekonoliko pažnje koliko mu je neophodno da se, poput makar sasvim tanušnog "argumenta" na njupozove u svojoj programskoj propagandi, formalnom, ali zasigurno ne i stvarnom, uključivanju uveliki svet koji koalicija na vlasti niti razume, niti voli, niti uopšte želi da u njemu učestvuje.Dugogodišnja samoizolacija režima, a time i društva u svim njegovim domenima, prouzrokovala jeformalni prekid i kulturne komunikacije sa svetom na državnom i institucionalnom nivou(izuzimajući jedino velike i tradicionalne intrenacionalne umetničke manifestacije) što se ublažavajedino pojedinačnim aktivnostima samih umetnika koji ličnim vezama i dugogodišnjimpoznanstvima sa uticajnim svetskim ustanovama i ličnostima sa međunarodne scene, još uvekuspevaju, mora se istaći sa sve većim naporom, da ostvare minimum neophodnih kontakata i uticajakoja su dovela da nekih gostovanja naših umetnika u svetu kao i - nikad manjeg broja, dolazakasvetskih stvaralaca kod nas.Ovome ne malo doprinosi i stanovita nezainteresovanosti vodećih demokratskih opozicionihpolitičkih stranaka koje kulturnim pitanjima i problemima posvećuju nedozvoljeno malo vremena.Ono što piše u njihovim političkim programima ili se neostvaruje (što je na primer slučaj sa vladomu Beogradu) iz uvek isticanih razloga materijalne prirode, što nije netačno, ali je bliže istini da se onini ne trude da pronađu alternativne ili nove izvore finansiranja kulturnog i umetničkog stvaralaštva iinstitucija koje prate njihov rad. Nalik velikoj vladajućoj koaliciji i opozicija u mestima u kojimaima vlast više je okrenuta svečarskim i manifestacionim aktivnostima (kakvi su glomazni i danasneukusni festivali koji su nasleđeni iz mnogo boljih vremena) koje uglavnom više "zasenjujuprostotu" nego što bitno doprinose uvećavanju kulturnog, umetničkog te estetičkog ukusa i osećanjapopulacije.A na sve njih kao da se ugledaju i vodeći štampani i elektronski mediji koji su svoje kulturnerubrike sveli na minimum, na nivo šturih informacija koje jedva da stignu samo da registrujudogađaje, a o kritičkim komentarima i da ne govorimo. Zanimljivo je da u ovom trenutku najboljukulturnu politiku vode, što se nekom može učiniti krajnje neumesnom konstacijom, "Treći programRadio-Beograda" i "Borba", pre svega zbog izrazito kompetentnih ljudi koji ih uređuju, za razliku,na primer, od vodećeg nezavisnog dnevnika čija kulturna rubrika na žalost liči na "Politikinzabavnik" dočim su njegove političke stranice okrenute najaktuelnijim i najizrazitijim trendovima,ličnostima i događajima koji daju stvarnu sliku vremena. Ovo samo govori o opštoj politizacijiukupnog društvenog života koji (možda potpuno opravdano) potpada isključivo pod uticajepolarizovanih ideologija što se i ogleda upravo u takvoj uređivačkoj politici masmedija.Zanimljiv je primer i sa aktivnošću Saveza za promene koji bi prema osnovnoj definiciji morao daponudi jedan kompetentan i efektan odgovor na ove negativne idejne i političke trendove. Kada su
počeli protesti u njegovom (anonimnom?!) marketinško-promotivnom timu odlučeno je da nedeljabude posvećena kulturi. Ubrzo se ova inicijativa svela isključivo na srednjoškolske skečeve podnazivom "Alan Ford na Trgu republike" a rezultat je vrlo vidljiv i merljiv - sve manji broj poklonikaovakve pseudokulturnjačke aktivnosti. Pitanje je kako je moguće da pored ogromnog broja umetnikai kulturnih stvaralaca koji su opoziciono orijentisani ovaj program SZP-a bude doveden bukvalno nanivo koji možemo gledati samo na nekim od najgorih televizija (poput Pinka i Palme) - dakakojedino uz promenu smera političkog diskursa. Dakle, uz formu koja je na veliko iznenađenjeuglavnom ostala ista, tek je promenjen sadržaj poruka koje se emituju za krajnje mali brojkonzumenata što je belodano na ovako osmišljenim, ispraznim i nezanimljivim programima.U najnegativnije izraze ovogodišnjih događaja u oblasti kulture svakako da spada i sve intenzivnijeproganjanje umetnika: Miroslav Nune Popović je zbog stalne pretnje sudske osude na dugodišnjizatvor zbog izmišljenog sukoba sa policijom morao da se skloni iz Beograda. Iz istog razloga -izmišljenog sukoba sa policijom, valjevski živopisac Bogoljub Arsenijević Maki već je osuđen navišegodišnju robiju, što se takođe dogodilo i albanskoj pesnikinji Fjlori Brovini. Saša Stojanović jezbog sveg "nenasilnog" otpora represiji rezima zasad ostao pošteđen, samo je pitanje kada će i nanjega doći red. U istom redu danas stoje mnogi, poput Dejana Atanasijevića, Nikole Džafa, ĐiletaMarkovića i drugih koji će se uz neminovni porast represije režima sa njom na otvorenoj scenisuočiti usled svog individualnog i umetničkog otpora te zajhtevima za promenama što je postalaparola dana.Ovom poraznom nizu možemo pridodati i sve veću devastaciju centralnih gradskih delova umnogim mestima, propadanje umetničkih legata (pa i onih najpoznatijih zbog opšte nebrige) kaonajvrednijih kulturnih tekovina srpskog naroda, uništavanje spomenika kulture i najnovijeg progonaumetnika na Kosovu (ovog puta albanskih koji su najpre stradali zbog <strong>politike</strong> Beograda a sada isrpskih zbog <strong>politike</strong> koja se kreira i vodi u samoj Prištini). Već smo upozorili kako nije bilo odzivana apele oko očuvanja spomenika kulture na Kosovu u međunarodnoj zajednici (što je objašnjenjeali ne i opravdanje) zbog ćutanja koje je bilo karakteristično za srpske zaštitare dok su uništavaniisto tako vredni spomenici širom nekadašnje Jugoslavije tokom proteklog rata.Ovome je odlučan doprinos dalo i ponašanje ministara kulture, od kojih je aktuelni najdalje otišao uignorisanju ovih problema. Njega kultura definitivno ne zanima, sem kao prolazno mesto za nekiviši politički položaj na koji se fiksirao ne samo usled svoj patološke ambicioznosti već i zbogpodrške koju uživa kao umišljeni štićenik vođe današnjih jugoslovenskih komunista(boljševika). (Ada mu je to mesto zaista poljuljan svedoči da je samoga sebe postavio za direktora Narodnogpozorišta što je vid zauzimanja "rezervnog položaja" u slučaju smenjivanja). Njemu tako nimalo nijesmetalo da tek desetak dana od obećanja datih na zvaničnom sastanku sa nekim od našihnajeminentnijih umetnika i kulturnih poslenika da će menjati stanje u ovoj oblasti (koje je uslediloodmah nakon njegove inauguracije na položaj ministra), i kao najopipljiviji izraz smera promena isvojih namera sam je naveo sigurnu zamenu direktora Muzeja savremene umetnosti, a upravo jenjega odmah potom imenovao za jugoslovenskog komesara ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala(koje je uz mnoge skandale i kazne koje su plaćane posle njegovog tamošnjeg boravka dovelo čak ido toga da sada nema para da odatle vrati radove umetnika, kao što nije pola godne uspeo da nađenovca za zastakljivanje zgrade, upravo za zaštitu umetničkih dela koja se u tom Muzeju čuvaju).Ovo finansijsko "iznurivanje" Muzeja u poslednje vreme je intenzivirano što može biti simptompromene raspoloženja prema ovom po svim parametrima neuspelog eksperimenta sa jugoslovenskimi srpskim likovnim stvaralaštvom na institucionalnom nivou. Transfer novca se odnedavno usmeravaprema drugim ustanovama: prema Narodnom muzeju koji je aktivniji u otkupu recentnogumetničkog stvaralaštva (što je apsurdno ako se zna da je upravo Muzej savremene umetnostiosnovan radi prikupljanja, proučavanja i izlaganja modernog, savremenog i aktelnog likovnogstvaralaštva te je zbog toga doskora imao i zakonsku tzv. "matičnost" za ovu oblast.) Zatim,međunarodnu kulturnu saradnju u ovoj umetničkoj oblasti polako ali neumitno preuzima Galerija"Progres" čiji je realni finansijski kapital garancija promenjenog puta i načina razmene sa svetom -dakako prema kriterijumima vladajuće koalicije za koje smo se u mnogim slučajevima uverili da sukrajnje problematični a u estetičkom smislu neprikladni ovom vremenu i neopravdani u svakompogledu.Uz nastavak intenzivnog širenja šunda i minimalnog nivoa kulture u svim oblastima socijalnogživota - od <strong>politike</strong>, ideologije, prava i ekonomije, dakako sve do samog umetničkog i "umetničkog"stvaralaštva, na sreću pratili smo tokom godine i priliv mlade generacije stvaralaca koja sa novomenergijom sebi krči mogućnosti rada i puteve javne afirmacije. Među mnogima da spomenemo samoizložbe Lane Vasiljević, Vesne Pavlović, Bogdana Pavlovića, Katarine Bulajić, Nine Markulić,
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166: Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b