turbo-folk kultura, a kako ćemo videti, zapažen je i u drugim umetničkim oblastima. Iako jeprimarno njeno značenje ukazivalo na novokomponovani muzički šund, prefiks turbo se našao i unekim drugim (pseudo)umetničkim disciplinama, pa smo tako dobili i turbo-<strong>slika</strong>rstvo.Simptomatično je da je upravo u 'godini kulture' kulminirao turbo-kulturni mentalitet koji je suzbijanuglavnom neadekvatnim sredstvima. Izgleda da su se prve ozbiljnije korekcije dogodile u uskomvremenskom periodu na prelazu između dve godine.Međutim, za ozbiljnu kulturu i umetnost odlučujući procesi ostali su nedirnuti. Sistem velike zaštitekulturnih dobara ostao je nepromenjen, bez koncepcije (spasava se samo ono što je neposrednougroženo), finansiranje je i dalje očajno, tu su i neregulisana pitanja odnosa crkve i države,savremena kategorizacija i kompjuterizacija centralnih registara su još uvek daleka budućnost.Stanje u velikim institucijama ovog sistema je u svakom pogledu loše: finansijskom, kadrovskom,programskom, strategijskom itd. Nasleđeni personalni sastav i odnosi unutar stručnih timova ostalisu i u mandatu novog Ministra koji istina jeste pokazao znak dobre volje da se zatečeno stanjemenja, ali pravih rezultata još uvek nema. Iz više razloga. Nedostatak novca i volje da se on dodatnopribavi jeste objektivna smetnja, ali nedostatak koncepta razvoja kulture sa definisanjem neophodnihpreduslova, ciljeva i strategija da bi se on ostvario, još je ozbiljniji problem. A da se nešto u samomMinistarstvu traljavo i neznalački obavlja, dokazi su mnogobrojni. Na primer, još uvek nisu poznatisvi rezultati konkursa koje je Ministarstvo raspisalo za materijalnu podršku umetničkim projektima;krajnje medijski neuko i nezanimljivo je demonstrirana buduća muzejska kompjuterizacija ipovezivanje u jedinstvenu informativnu mrežu, što je dokaz da ovaj posao projektuju i vode oni kojimalo ili nimalo znaju o aktuelnoj kibernetičkoj kulturi; Ministarstvo sa ovakvim kadrovskimsastavom neuspeva da obezbedi veću političku, finansijsku, institucionalnu ili javnu podršku bezkojih nema promena.Tek nekoliko istinski odličnih rezultata, poput serije koncerata u Srbiji ili velike promotivne akcijeu Kanu sa filmom Emira Kusturice i Bregovićeve muzike u Atini, sasvim je malo da bi se dala boljaocena stanja. Na suprot ovome stoji fijasko našeg učešća na venecijanskom Bijenalu koji ni izblizanije dostigao željeni efekat iako je ta neuspela izložba bila podignuta na najviši državni interes.Jedan od razloga je što je ceo posao oko određivanja i organizovanja našeg učesnika na Bijenalunaopako urađen: prvo se sam izlagač, nepozvan, samoproglasio jugoslovenskim predstavnikom,zatim je savezna, ne republička birokratija na tajanstven način imenovala ovog samozvanca, najzad,a što u normalnim prilikama stoji na početku, određena je institucija-organizator ovog gostovanja, patime i komesar izložbe. Zbog toga je i bilo moguće tek naknadno saznati da je zapravo iza celogovog poduhvata stajala jedna beogradska privatna galerija koja redovno u vlastitoj programskojaktivnosti sklizne u šund u likovnim umetnostima.Mnogobrojni latentni negativni trendovi u kulurnim tokovima ove godine su kulminirali. Ovomprilikom navešćemo samo nekoliko primera. Istovremeno kada je odlučeno da Beograd odustane odorganizovanja jedne vrlo prestižne i u umetničkom pogledu važne izložbe kakav je bio Trijenalesavremene jugoslovenske likovne umetnosti, promenjen je i koncept organizovanja Oktobarskogsalona. Budući da je ova najveća godišnja likovna manifestacija u nas niz godina pokazivalaevidentne znake duboke krize, odlučeno je da se u njenom organizovanju unesu određene novinekoje su odmah dale pozitivne rezultate. I taj uspeh je iz neobjašnjivih razloga sa najnovijompromenom Saveta Salona zaustavljen, a organizovanje je vraćeno na stari, oprobano loš način, kojije prošle godine dao dosada najgori rezultat – po broju učensnika i po samom izgledu izložbe, Salonje postao jedna mala, neubedljiva likovna smotra kakvu nismo videli u njegovoj troipo decenijskojistoriji. Veoma veliki doprinos ovakvom retrogradnom procesu dala su i dva umetnička udruženjakoja očigledno da nisu našla mesto u promenjenom ideološko i političkom ambijentu, opredeljujućise za oprobani koncept estetičkog arbitriranja u programskim koncepcijama institucija imanifestacija likovne umetnosti. Tako su zapravo ova udruženja i počela aktivnost u vremesocijalističkog realizma razorno delujući na savremenu umetnost sa pozicija državnog komunizma,što danas unosi ne malu strepnju za aktuelne kulturne i stvaralačke odnose u ovom društvusvakojakih, pa i ideoloških tranzicija.No, sličnim, destruktivnim akcijama uzdramene su i neke centralne umetničke institucije. Očigledanprimer je, u tom smislu, programska koncepcija Narodnog muzeja u Beogradu. Tokom godine, odvelikih izložbi naše savremene likovne umetnosti ovaj muzej je priredio još jednu izložbu izfamoznog ciklusa Srba-<strong>slika</strong>ra u dijaspori (a koji je prekinut na izričit zahtev Ministarstva kulture),zatim jedna retrospektivna izložba koja je u javnosti izazvala kontradiktorne reakcije, i jedan ciklusizložbi koji je izazvao nepodeljena pozitivna kritička mišljenja koja su potvrđena i dodelom nagradeza najznačajniji izložbeni poduhvat za 1995. godinu koji dodeljuje Udruženje istoričara umetnosti.
Dakle, programska oscilacija u ovom Muzeju bila je evidentna što se naravno direktno odražavalo ina ukupnu sliku o našoj savremenoj umetnosti. Naprotiv, Muzej savremene umetnosti sve više gubiznačaj u glavnom toku aktuelnog stvaralaštva, a dokaz je i to da se on nije našao, po prvi put odkada je ustanovljena, na listi od deset najzanimljivijih izložbi. U pogledu velikih izložbi, ovakvonepovoljno stanje spasla je Galerija Srpske akademije nauka i umetnosti sa dve retrospektivneizložbe (Zore Petrović i Ljubice Cuce Sokić) koji su svakako bile događaji sezone.A nakon godina kulturnog embarga, tokom 1995. su priređene i prve međunarodne izložbe: uMuzeju savremene umetnosti gostovala je 'Nemačka grafika 70-tih', u Staroj barutani naKalemegdanu priređena je autorska izložba 'River-art' koja je okupila pored domaćih umetnika idesetak stvaralaca iz Evrope, Bijenale grafike postao je ove godine međunarodna manifestacija, uNarodnom muzeju su bile izložene hromoplastike italijanskog umetnika Pijemontija. Ovo su svezapravo dobre najave intenziviranja međunarodne saradnje Jugoslavije u likovnim umetnostima.Dakle, ukupno gledajući, glavne karakteristike likovne sezone u 1995. godini, pored nizaneprijatnih i ozbiljnih ometanja, obeležile su blago razvijanje optimizma koji, ako ne dođe dosunovraćenja iz 'godine kulture' u 'godinu jedne ideologije', iz 'novokomponovanog haosa' u'kriptokomunističku estetiku' govori o postojećim potencijalima i dakako tek prispelim stvaralačkimgeneracijama koje će zajedno svoje potencijale razviti do uobičajeno, vrlo visokih nivoa vrednosti ipozitivnog javnog uticaja.Da se ne bi dogodilo da od slogana 'Sa kulturom je lepše' primereniji postane 'Bez kulture je lakše'.Treći program Radio Beograda, 1. mart 1996, Dijalog, br. 1/2, 1996. s. 156-157Otklonjanje propustaVeliko očekivano čišćenje je počelo. Ratni lobi zamenjen je mirotvornim, a ovaj je u javni i političkiživot uneo drugačija pravila ponašanja, običaje i ideološki jezik. Veliki intenzitet zaglušne retorikezamenjen je niskim frekvencijama pacifizma i pomirljivim tonovima. A da bi se novi konceptsproveo, pre svega je neophodno otklanjanje propusta (uporediti radio i TV 2, te dnevne novine 3.marta o.g.). Prvo kadrovskih.Nespretno je ispalo da je programska i izlagačka aktivnost novizabranog rukovodstva ULUS-azapočela sa onom izložbom koja je u štampi preimenovana u Slikarstvo prihoda. Zaista, da li ćeovakva vrsta izložbi zapravo označiti i dugoročnu programsku orijentaciju srpskog udruženjalikovnjaka. Sudeći prema njenim kadrovskim rešenjima, upravo, reklo bi se - familijarnim odnosimavečitog gen.sek-a ovog Udruženja sa nekim sumnjivim tipovima neodređenih profesija, ali svakakone iz umetničkih krugova (vidi Beoramu br. 52, str. 54), upravo će se to dogoditi. Ako se moglo štoštazameriti prethodnoj upravi ULUS-a u odnosu na njihovu nepotrebnu aktivnost prema izlagačkimpolitikama galerija, muzeja, umetničkih manifestacija, sadašnjoj će pre svega sami stvaraoci moratida upute pitanja o razlozima njenog postojanja i ciljevima strukovne delatnosti.Srećom, ukradeni Renoar iz Narodnog muzeja je brzo pronađen, doduše sa ozbiljnim oštećenjimakoja će ga trajno obeležiti. I ovaj slučaj je samo potvrdio već svima poznato: slabo ili nikakvotehničko i ljudsko obezbeđenje naših muzeja, hronično neosiguravanje zbirki i izloženih dela ustalnim postavkama itd. Ali tome se još pridodaje da je, recimo, upravo ovaj Renoarov rad kupljenza Muzej kneza Pavla, dakle onaj prvi naš muzej moderne umetnosti za koga su neki sadašnjistručnjaci Narodnog muzeja utvrdili kako je to bio period "najtragičnijih dana naše najstarijemuzejske kuće" (videti Zbornik Narodnog muzeja, XV-2, 1994, str. 233-234). Stvarno, onaj koji jepo svetu kupovao Renoare i druge majstore uvio je u crno ovaj muzej za razliku od ovih koji gadanas čuvaju na ovaj način.Ovaj trenutak sveopšteg haosa i beznađa možda je zapravo ponajbolje vreme da se državnifinansijeri visoke i seriozne umetnosti upozore na neophodnost trajnog, promišljenog i doslednogulaganja - poput svojevrsnih investicija - u naše najbolje stvaraoce, i to ne samo u lokalnim okvirimaveć i u oblasti njihove promocije na međunarodnoj sceni. Za jednu ozbiljnu državnu kulturnupolitiku nemoguće je, recimo, da Mrđan Bajić ne dobije veliku državnu (finansijsku) potporu zasvoje projekte u evropskim galerijama. Nemoguće je da, na primer, Mirjana Đorđević i Ivan Ilić odMinistarstva kulture ne budu finansirani za školovanje u klasama Rinkea i Kunelisa u Diseldorfu.Smešno je da ovu državu ne interesuje izuzetno važna aktivnost Marine Abramović na svetskojumetničkoj sceni i da takvu delatnost ne intenzivira svojim javnim stavom i svakovrsnom pomoćiitd.
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74: Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76: elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78: prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80: umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82: Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166: Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178:
U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180:
u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182:
polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184:
transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b