izmanipulisani, povukli radove, ali su se zato prvi put pojavila i neka nova imena u našem"umetničkom" svetu koji ni po čemu tu zapravo ne pripadaju.U stabilnim, na umetničkim i naučnim principima zasnovanim ustanovama kulture kakvi su i velikimuzeju, nemoguće je da u ovim centralnim institucijama izlažu "umetnici" koji je zavu, na primer,Dragan Malešević Tapi. (D.Malešević je, zapravo poznato ime beogradskog podzemlja, tapkaroš -"tapi", falsifikator najpre kao slobodni "stvaralac" a zatim, bogme, i vrlo ud(ba)ružen; sedamdesetegodine su period koji se pažljivo krije u njegovoj biografiji kada mu je, valjda kao mladom "<strong>slika</strong>ru"početniku mecena bio - Stane Dolanc (šef svih tajnih policija Titovog režima), i najzad, evo namgenija Tapija koji žudi da od nečega stvori svoju novu javnu biografiju i opravda - tačnije, opere -poreklo silnog kapitala koji u poslednje vreme investira u vlastite izložbe, monografije, kataloge ipromocije.)Zatim sledi izložba-vašarište posvećena Nikoli Tesli, otvorena u samom Muzeju, koja je poMaleševićevoj tvrdnji "najuspelija izložba od otvaranja Muzeja" (što je zanimljiva ocena s obziromna to da je ovaj "umetnik" tada prvi put ušao u Muzej), sa malo tipičnom zaboravnošću da se ta"uspešnost" dopuni podacima da su i sa ove izložbe umetnici povlačili radove i da su se pred samootvaranje dvojica izlagača potukla - naravno iz "estetskih" razloga!I kada je već od Muzeja savremene umetnosti ova ujdurmska bratija načinila palanačko vašarište,po svim kriterijumima (estetskim, muzeološkim, istoričarskoumetničkim), krenula je na osvajanjedruge centralne naučne i kulturne institucije - Srpske akademije nauka i umetnosti, čijoj sramnojepizodi upravo prisustvujemo. Zasad je ovaj napad odbijen, ali se pitam ko je sledeći na njihovomspisku? Šta predstoji u ovakvim poduhvatima, možda još jedna maestralna i groteskna prevara, naprimer knjiga kojom će se falsifikovati srpsko <strong>slika</strong>rstvo XX veka na sličan način kako je toučinjeno na izložbi "Balkanski istočnici srpskog <strong>slika</strong>rstva 20. veka".No, u Maleševićevom slučaju samo ovi napadi sa ozbiljnim posledicama koje tek slede nisuzapravo ni bitni. Ne! Jedino je važno obezbeđivanje referenci, memoranduma na vlastitimkatalozima koje sam finansira, na primer za izložbu u Srpskoj akademiji), beleženje jednog novogpodatka u bibliografiji i biografiji. Jer, Malešević je "<strong>slika</strong>r" bez (umetničkog) obrazovanja i porekla,bez dela, i ovde, u našoj sredini, nema izgleda da se uistinu uključi u umetnički sistem (on i nije članUdruženja likovnih umetnika). Njemu zaista treba da se ovde načini umetnička biografija (izlagao uMuzeju savremene umetnosti, Srpskoj akademiji nauka i umetnosti itd.), da bi prodro tamo gde gane poznaju - u nižerazredne umetničke krugove, jedva postojeće galerije koje se bave poslovimapranja novca sumnjivog porekla u velikim metropolama od Tokija do Njujorka. Jer, tamo za sve, pai za Maleševića ima mesta, publike, kupaca.Ako se na ovaj način prepozna razlog silnog angažovanja Maleševića nakon svih ovih poduhvata odprvog upada u Muzej savremene umetnosti (finansijsko i drugo), onda se mogu lako razumeti i svaostala njegova lažna argumentovanja, lažna patriotska izjašnjavanja, lažno kulturna i lažno <strong>slika</strong>rskaprenemaganja i mistifikacije. Dogodilo se, tako da ovakav "<strong>slika</strong>r" drži javnu pridiku - akademicima("kojima čvrstina karaktera nije bila mnogo bitna" kako sam kaže - što mu dakako ne smeta daupravo od takvog bezkarakternog društva potraži prostor za izlaganje) i doktorima nauka raznihdisciplina.I jasno je zašto je mrak svuda oko nas. Duboka tama!Vreme, 26. septembar 1994.Paralelni svetoviSeptembar je mesec u kome otpočinje nova likovna sezona. Ovoga puta taj početak je veomaintenzivan: u istom danu, upravo u nekoliko sati u Beogradu su otvorene četiri značajne izložbe iodržan jedan umetnički performans. Tokom ovog meseca pojavile su se i četiri luksuznemonografije naših umetnika, što je nezabeleženo u našoj novijoj istoriji. Posle niza posnih godinakada smo gotovo zaboravili na fenomen umetničkih monografija, dogodilo se čudo, pa su sepraktično istovremeno pojavile veoma dobre knjige Vere Božičković-Popović, AleksandraCvetkovića, Vlastimira Nikolića i knjiga crteža Miće Popovića. Kao da je narasla neka nova energijakoja se dugo akomulirala u hermetički zatvorenom loncu - kakav je slučaj sa totalnom izolacijomove zemlje.Da li će ukidanje embarga na kulturu održati ovakvo povišeno energetsko stanje? Sudeći premahorskom pevanju na beogradskom aerodromu prilikom dočeka prvog aviona nakon 28 meseci, ili
proklamovane borbe protiv "novokomponovanog haosa" koji se zasad samo vidi nakalemegdanskim poselima, ali ga ima i u vodećim institucijama kulture (u Muzeju savremeneumetnosti, na primer, koje je već poželeo da zaboravi izložbu POLIT ART-a, a za najnovije "prvopreduzeće" tek predstoji kajanje i stid), ili najsvežiji vandalizmi poput načina dogradnje dečijeklinike u Beogradu, pokušaja promene namene Legata Nedeljka Gvozdenovića i upada u radionicuza mozaik Fakulteta primenjenih umetnosti, biće potrebno uložiti još veću pozitivnu energiju zaprevladavanje zatečenog stanja. Ukidanje embarga svakako je i novi izazov za izvoz protagonista"novokomponovanog haosa", što je odmah i iskorišćeno - među uglednim poslenicima srpskekulture od Antonija Isakovića i Milorada Pavića do Radmile Bakočević, u prvom letu JAT-a zaMoskvu našao se i "<strong>slika</strong>r" koji je zapravo istinska sramota za srpsku kulturu.Jedan izuzetno malo poznat beogradski kulturni ambijent - Umetnički paviljon Veljković, izgrađen1931. godine, koji se nalazi u Birčaninovoj ulici, na inicijativu Beogradskog kruga bićerevitalizovan i nadamo se jedan novi punkt iz koga će isijavati energija duhovnog sadržaja koja ćenas vratiti svetu i civilnom društvu kome zapravo i pripadamo.Vidimo da i kod nas postoje, kao i svuda, paralelni svetovi. Oduvek su oni i postojali: oni javni,građanski, sazdani na čvrstim etičkim principima uređenog društva u kome se tačno zna gde je komemesto i čime se ko bavi, i oni tajni, podzemni, kriminalni, karakteristični po proganjanjima,prevarama, ucenama, otimanjima... Ta dva sveta danas su se odjednom ukrstila, udarila u ovomtužnom i strašnom vremenu u kome živimo. Vremenu za koje se veruje da će brzo proći, ali je tavera, a zatim nada, sve tanja i dalja.Bar je beogradski aerodrom ponovo otvoren.Vreme umetnosti, br. 2, Vreme, 17. oktobar 1994.Socijalistički nacionalizamNisam odmah shvatio genezu njihove mržnje ni zato što smo se mi, socijalisti, bili opredelili zakontinuitet jedne neimarske politke, <strong>politike</strong> koja je Srbiju i Jugoslaviju iz statusa siromašne agrarnezemlje dovela u rang razvijenih evropskih i svetskih država, <strong>politike</strong> koja je zadivljujuće uspešnorazrešila višenacionalno pitanje, rad, penzije, zdrastvo, školstvo, kulturu..., pa u predratnim srpskimgradovima nije bilo ni po deset kuća sa vodovodom i engleskim klozetima, a sada... stotine hiljada imiliona higijenskih novih stanova, škola, fakulteta, bolnica; vekovima nepokrivene i rušene svetinjepo srpskim manastirima, sada su pokrivene, restaurisane, konzervisane, podignut je ogroman brojfabrika, domova kulture, bazena za plivanje, sportskih terena, institucija države, intenzivno jerađeno na podizanju nivoa dostojanstva života naših građana, a sada za nama, prirodnimnastavljačima ovog graditeljskog puta, neki masni odrpanci drsko i preteće uzvikuju: 'Bandocrvena'.Kada je ovo napisano - pre 40-50 godina? Ne, upravo oktobra 1994, zgodom proslaveoslobođenja/okupacije (kako je kome prihvatljivije i razumljivije) Beograda i Zemuna, na otvararnjujedne izložbe, a pred budnim okom vodećeg komunističkog ideologa treće Jugoslavije, izgovorio je(bivši ministar kulture) Miodrag Đukić. Izgleda da je tek danas jasno vidljivo šta se događa sanašom vrhunskom kulturom i umetnošću kada su u ovom narodu ministrovale i ovakve intelektualnei moralne veličine i kulturni radnici.Posleratna srpska umetnost razvijala se ili degenerisala pod ideološkom dogmom socijalističkogrealizma da bi naglo oslobođena sa najvišeg mesta gotovo preko noći uletela u jedan drugi opresivnimodel - socijalistički estetizam. Najnovije dostignuće idejno budnih umetnika, i levog i desnogporekla a zajedničkog preduzeća, moglo bi se nazvati socijalistički nacionalizam. Ko bi pomislio dase tako dobro u jednu sintagmu mogu složiti ova dva, prema izvornim definicijama, kontradiktornapojma. Nekoliko godina već gledamo provalu jedne otužne nacionalističke i kič-umetničke euforijekojoj su mnogi vodeći kvazikulturni radnici dali veliki doprinos. A sada sledi uzvraćanje ideološkogudarca (čiju smo bukvalnu najavu videli kao blic-meč Kusturica vs. Pajkić). Socijalizma seočigledno ne možemo otarasiti, ali nam se u međuvremenu zapatio i nacionalizam (makar isocijalistički) koji će u ovoj paradoksalnoj kombinaciji zasigurno potrajati, budući da smo upoznalivelike mogućnosti mnogobrojnih pretvaranja njihovih vodećih protagonista.Oktobar je mesec velikih kulturnih manifestacija: Sajam knjiga i Oktobarski salon, nekada potpunou službi obeležavanja godišnjice oslobođenja/okupacije, danas su novi pokušaji afirmacije istinskekulture i stvaralaštva. Jedno subkulturno područje palo nam je u oči - diksusija povodom
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58: umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60: uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62: koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64: tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66: prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68: sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70: (koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72: Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74: Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76: elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78: prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80: umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82: Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174:
Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178:
U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180:
u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182:
polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184:
transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b