istinskih duhovnih i institucionalnih vrednosti veliki doprinos je dat i uvođenjem "patriotizma" saOsme sednice u kuće od najveĆeg nacionalnog značaja. Tako je Narodno pozorište ostalo bezvodećih umetnika i nosilaca repertoara, čiji direktor, politkomesar, u duhu najboljeg komunizma,nepoštuje ni sudske presude, Narodni muzej u svojoj 150. godišnjici organizuje veliku izložbu<strong>slika</strong>ru koji je takvu promociju zaslužio jedino svojim izjavama ljubavi šefu države, Muzejsavremene umetnosti dobio je "generalnog direktora" po meri nove kafansko-KPZeovske sekte kojaje u stanju da dela jedino kadrovsko-političke mućkalice.Budući da je proteklo četrnaest meseci od kada je sa fotokopijom zapisnika o postavljenju u Muzejsavremene umetnosti stigao Raša Trkulja, novopečeni "generalni direktor", biće zanimljivo da sepodsetimo sa kakvim je razlozima, idejama i ciljevima ovaj upad u instituciju od posebnog državnoginteresa izvršen i šta je od svega toga ostvareno.Dolazeći u Muzej, centralno mesto optužnice izneo je sam budući "generalni direktor": "Ja samčovek koji obilazi sve izložbe u Beogradu, a u Muzej savremene umetnosti nisam ušao pet godina,jer za to vreme nisu otvorili - nijednu izložbu." U ovoj stručnoj i programskoj oceni rada jedne kućeod najvišeg nacionalnog značaja tačno je ono da Trkulja u Muzej nije uopšte ulazio, sem u jednomslučaju, na otvaranje jedne velike retrospektivne izložbe kada ga je zbog nedoličnog ponašanja(pijanog stanja) obezbeđenje izbacilo.A među izložbama koje Muzej u tom periodu nije otvorio nalaze se i ovakvi poduhvati: desetvelikih retrospektivnih izložbi kakve su Matije Vukovića, Vase Pomorišca, Olge Jančić, KosteHakmana, Petra Omčikusa, Vana Živadinovića Bora, zatim, osamnaest izložbi iz međunarodnerazmene poput drupe Kobra, Georga Bazelica, Alvara Altoa, Roberta Mapletorpa, Barija Flanagana,Volsa, Le Kurbizjea, grupe Gutai, zatim, dvanaest tematsko-problemskih izložbi srpske umetnosstiXX veka, pa dvadeset osam samostalnih izložbi srpskih umetnika, sedam izložbi iz bivše Jugoslavijeitd. Muzej je u tom peeriodu organizovao i izložbe srpskih umetnika u inostranstvu: SaveŠumanovića u Minhenu, Milene Pavlović Barili u Parmi, Male plastike u Budimpešti, bijenala uVeneciji, Sao Paolu i Sidneju itd. zatim izložbe srpskih umetnika u bivšim metropolama Jugoslavije.Dakle, za četiri godine teškog nerada priređeno je više od sto izložbi, što iznosi oko dvadeset petgodišnje. Prema onome šta je moglo da se vidi od izložbi koje je MSU priredio, u protekloj godiniotvoreno je dvanaest izložbi, od toga šest iz programa koji je "generalni direktor" zatekao kada jebanuo.U poslednjem periodu mandata prethodnog direktora Zorana Gavrića Muzej je kupio, ili na druginačin prikupio, devedeset devet <strong>slika</strong>, četrdeset dve skulture, dvestotine osam grafika, sedamdesetdva crteža, šezdeset pet radova za zbirku novih medija, a prema podacima koji se u Muzeju kriju, uprotekloj godini kupljena je 1 (jedna) <strong>slika</strong>?! Ovo je svakako dobar način da se obavlja osnovnamuzeološka delatnost - prikupljanje muzejskog materijala. Od 'generalnog direktora' – pripravnika(ovo direktorsko mesto je zaptavo prvo Trkuljino radno mesto) nije se ništa bolje ni mogloočekivati.I ko sada ovde vara javnost i sa kojim razlozima? Ne možemo razumeti aktuelnog ministra kulturekada kaže da joj je važnije kako se troše tuđe pare (na primer, Džordža Sorosa) nego novacministarstva kojim gospođa ministarka rukovodi. Ili pak, da se sredstva Ministarstva kulture troše naizraziti kič, kao što je kupovina radova <strong>slika</strong>ra prevaranata (akvizicija Tapija za Kruševac).Još malo podsećanja: u vreme prethodnog direktora Zorana Gavrića, koji je iz svoje kancelarijeisteran pod pretnjom policijske intervencije, pokrenute su tri edicije Muzeja: Teorija umetnosti,Srpska likovna kritika i Pojetike srpskih umetnika XX veka. Legat Vana Živadinovića Bora izOksforda doneo je sam upravnik Muzeja pakujući umetnikova dela i organizujući prevoz avionom.Pripremajući međunarodnu izložbu "8 x 2 iz 7", direktori osam evropskih muzeja kao komesariizložbe obišli su oko dvestotine pedeset ateljea iz osam evropskih zemalja. Samo u Beogradu obišlisu oko trideset ateljea.Još 1991. godine postignut je dogovor u Ministarstvu kulture (u kome su učestvovali upravnici svihkuća od republičkog značaja) oko rada na Novoj stalnoj postavci Jugoslovenske umetnosti XX vekaMuzeja savrmene umetnosti. Elaborat za nju bio je već urađan i kada je trebalo početi sa njenomrealizacijom započele su smicalice tadašnjeg ministra kulture Miodraga Đukića (a njegov sadašnjipolitički komesar, opunomoćenik za MSU, ni ne zna za ovaj poduhvat od fundamentalnog značajaza srpsku kulturu, a kamoli da je počeo da se bavi tim poslom). A kada je započelo organizovanobojkotovanje rada Muzeja u kome su važne uloge dobili i Đukićev zamenik za zaštitu kulturnihdobara kao i sekretar Ministarstva, stanje u kući je postajalo sve dramatičnije i to ne samo uprogramskom delu rada već i sa fizičkim stanjem zgrade, njenim održavanjem, čak i bukvalnomzaštitom umetničkih dela itd.
Do danas na neka pitanja javnosti još uvek nema odgovora: zbog čega Ministarstvo kultureRepublike Srbije, dok je u njemu bio M.Đukić, nije htelo da finansira rad Muzeja savremeneumetnosti na adekvatan i zakonski način? Zbog čega se nije odredilo prema postignutom dogovorusa prethodnim ministrima oko programskog rada Muzeja? Ako je namera bivšeg ministra Đukićabila zaista utemeljena, a to znači da su iza nje stajali ozbiljni razlozi da izvede smenu na čelu MSU,zbog čega to nije uradio za vreme trajanja mandata već u jednom interregnumu kada je legitimnostnjegove odluke mogla do bude dovedena u pitanje (a to je bilo vreme od nekoliko dana kada jeizvršena smena kabineta dva predsednika republičke Vlade – R. Božovića i N. Šainovića). Akopredhodni upravnik Muzeja Zoran Gavrić, prema kriterijumima ministra Đukića, nije odgovaraonjegovoj ideji o načinu rada ove kuće, zašto Gvarić nije razrešen dužnosti u vreme negovog mandatana legitimni način i u standardnoj proceduri?Jedino na čemu je Zoran Gavrić u trenutku smenjivanja insistirao bila je primopredaja dužnosti:dakle, predaja ovog trezora nacionalnog umetničkog blaga nije bila obavljena na pedviđen -zakonski način. Posledice ovakve beskrupulozne samovolje i domonstracije gole sile – pogubne su.Gavrić je na potpis više od sedam hiljada umetničkih predmeta od svog prethodnika na mestuupravnika Muzeja i naravno da je ovaj nacionalni trezor mogao da preda legitimnom naslednikujedino uz potpis. Zašto Ministarstvo kulture misli da se ova smena može izvršiti samo tupom voljomnekolicine udruženih kabadahija iz Ministarstva sa bljutavim, kič-patriotskim prenemaganjima? Zarje moguće da u bilo kojoj državi (a pogotovo onoj kojoj je naročito stalo da se o njoj misli kao opravnoj) na saopštenje dotadašnjeg upravnika ustanove od republičkog značaja novoimenovanom"generalnom direktoru" da on, još uvek aktuelni upavnik Muzeja, o tom postavljenju ne zna ništa,jer ni od koga nije obavešten na institucionalni način, dobija odgovor kojim mu se skreće pažnja "dase ne pravi lud" i da su vest o imenovanju novog "generalnog direktora" preneli svi mediji. O ovojzaista gruboj, primitivnoj uzurpaciji i beslovesnoj volji nekolicine neodgovornih iz Ministarstvatelefaksom su tada obavešteni predsednik Republike i predsednik Vlade republike Srbije.O posledicama ovakvog upada u vitalno tkivo srpske kulture govori još jedan podatak koji u celuovu ujdurmu unosi novo svetlo. Na prvom Stručnom veću kome je predsedavao 'generalni direktor,kustosima Muzeja je saopšteno da je njihov plan rada za 1993. godinu 'pao u vodu' i da od sada imada se radi po novom, dakako, onom koji naloži komesar nove srpske kulture, a on konkretno glasi:umesto retrospektivne izložbe veoma važnog srpskog <strong>slika</strong>ra, kritičara, teoretičara umetnosti,profesora Beogradskog univerziteta čije je delo ostalo neistraženo zbog političkih razloga - jer je onnaime 1945. godine "pao pod mačem revolucije", dakle umesto izložbe Branka Popovića ima sepripremiti izložba najpoznatijeg komunističkog diktatora u likovnoj umetnosti - Đorđa AndrejevićaKuna. Ironijom subine, ovde se radi, da se podsetimo, upravo o glavnim ličnostima čiji su životipovezani i opisani u romanu "Lagum" Svetlane Velmar Janković. Znači, sa novom nacionalnom,reformisanom, renesansnom srpskom politikom stigli smo dotle da se ma mesto žrtve koja jebezrazložno zapostavljana pola veka, stavljaju lišnost i delo upravo njegovog dželata.Dakle, ako je nastup nove srpske kulture u MSU bio da se umesto rehabilitacije nepravedne žrtve,što bi se moglo očekivati, naprotiv afirmiše njegov dželat, odnosno da se potvrdi jedna suludakomunistička nepravda, kako objasniti organizovanje, i to u istoj vodećoj kući srpske kulture,izložbe - provokacije novog srpskog fašizma? Ili je to ipak saglasno jedno s drugim ako se ima uvidu nedavni javni poziv glavnog ideologa srpskog fašizma glavno ideologu najveće komunističkeorganizacije kod Srba, iz koga ispada da je jaz između (srpskih) komunista i fašista manji negoizmeđu ove dve grupacije i evropske demokratije i liberalizma. Biće zanimljivo da vidimo kakav ćeodgovor uslediti na ovu nenadanu simpatiju. Ako ga uopšte bude, moguće je i to da se nama istorijaponavlja u sve manjim vremenskim intervalima.Kada je 1932. godine u bastionu srpske građanske umetnosti - Paviljonu "Cvijeta Zuzorić" naKalemogdanu Mirko Kujačić na zid zakucao jednu radničku cokulu i "uramio" je pravim <strong>slika</strong>rskimokvirom, čime je taj rad proglasio svojom slikom, označen je nagli direktni uvod u onu vrstu<strong>slika</strong>rstva kod Srba koje će se nazvati socijalno angažovanim ili političkim. Sledeći ovu ideju klasnoangažovane umetnosti, posle 1945. godine nastao je čitav pokret - socijalistički realuizam - koji je unašim uslovima više važio kao politički nego kao <strong>slika</strong>rski pravac. Poslednjih tridesetak godinaumetnici su se povremeno vraćali političkom angažmanu u stvaralaštvu koje je režim smatraoideološki problematičnim: od apstraktne umetnosti i enformela do "Slikarstva surovosti" i"Slikarstva prizora" Miće Popovića. Početkom osamdesetih godina u krajnje zaoštrenim političkimuslovima na Kosmetu se začela progra,ski (nacionalno) orijentisana srpska umetnost u radovimanekolicine stvaralaca, ali osim Muzeja savremene umetnosti u to vreme nijedna institucija nijepoklanjala pažnju ovoj pojavi. Čak su i vodeća pera "srpske kulturne renesanse" devedesetih tada
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54: neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56: Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58: umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60: uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62: koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64: tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66: prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68: sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70: (koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72: Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74: Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76: elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78: prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80: umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82: Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156:
koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158:
2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174:
Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178:
U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180:
u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182:
polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184:
transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b