16.07.2015 Views

Nova slika II - Jovan Despotović

Nova slika II - Jovan Despotović

Nova slika II - Jovan Despotović

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

21godina. Činjenice govore da je, bar što se tiče promena koje su se odigrale u Beogradu,jezgro umetnika nove slike nekoliko godina pre nego što je otpočela svoju najnovijuprodukciju, operisala oko Galerije SKC-a koja je mesto okupljanja i razmene ideja ishvatanja na onim umetničkim pozicijama koje su čak i mrzovoljni kritičari nazivaliavangardnim, a mi bismo ih rado odredili kao problemski otvorene. Dakle, ti umetnici suna različite načine prošli kroz praksu postkonceptualne umetnosti i u jednom trenutkuprenapregnutog mentalnog aktiviteta krenuli u drugačiju kreativnu avanturu. To je uzrokšto se u njihovom dosadašnjem radu očigledno ističu elementi koji su nedvosmislenopotekli iz izmenjene umetničke prakse sedamdesetih godina. Ako se ovome može stavitiprigovor da je deo umetnika najmlađe generacije potekao iz druge sredine, kakva jeumetnička škola, te da nije bio u mogućnosti ili nije bio u podložan uticajima iz klimeprošle dekade, pre znači da se promena odvijala na globalnom planu i u opštimrazmerama stilskih i idejnih pomeranja, nego samo u jednom segmentu koji se vertikalnonastavio na prethodni period. Znači da su i opšti uslovi postali zreli za promene i da jeekspresionistički izraz koji je podloga tih promena, bar što se tiče plastičkih umetnosti,najpogodniji da se, kako smo već jednom ranije rekli, najefikasnije iz pozicije mentalnogpremesti na područije emotivnog, a istovremeno, da je ekspresionizam na prvi pogleddovoljno bezazlen da bi iritirao konzervativne i tradicionalistički nastrojene duhove.Činjenica da se ponovo radi u materijalu bila je dovoljan alibi da se promena makar inevoljno registruje i na mestima koja su tokom prethodnog perioda stalno bila nasuprotnoj strani od živog stvaralaštva, te da joj se da određeno, makar minimalno, mesto.Ovoj idili naravno da će i dalje škoditi stalna akademska težnja ka „kvalitetnim”umetničkim delima koja se dobijaju kroz principe edukativnog programa, pa će tajkvalitet i ubuduće biti glavna smetnja ili brana za one pojave koje nisu preokupirane timsvojstvima već oblikovanje pomeraju drugim, rekli bismo u sadašnjem trenutku važnijimputevima. I da napomenemo uzgred još i to da je kvalitet umetničkog predmeta potrebnaosobina, ali danas ni slučajno nije dovoljna za utvrđivanje vrednosti i značaja u vrhusavremene umetnosti.Odnos umetničke škole i kasnijeg individualizovanog nastupanja umetnikaotprilike se može uporediti sa odnosom koji postoji između klasičnog perioda grčkeumetnosti i helenizma, između renesanse i manirizma, ili u jednom posebnom smislu

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!