Vrhbosnensia (2008) 2 - KBF - Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo

Anto MIŠI], Bolonjski proces i filozofsko-teološki studij, str. 233-242ko{kolskoga obrazovanja u Europi, nazvana bolonjski proces trebala bibiti provedena do 2010. god.Europski sustav prijenosa bodova (ECTS)Prema bolonjskom procesu i novoj reformi visokoobrazovnoga sustava,studenti moraju biti u sredi{tu pozornosti. Bodovnim sustavom nastojise odrediti i uskladiti radno optere}enje koje je potrebno “prosje~nomstudentu” za svladavanje gradiva pojedinoga predmeta, za razliku od dosada{njeprakse u kojoj je naglasak stavljan na broj sati predavanja. Bodovnisustav, poznat pod skra}enicom ECTS (European Credit TransferSystem – Europski sustav prijenosa bodova), va`an je element bolonjskogprocesa. Odmah nakon potpisivanja Bolonjske deklaracije, 1989. god., na144 sveu~ili{ta iz zemalja Europske zajednice, otpo~eo je projekt s ciljempronala`enja sustava za me|usobno priznavanje akademskih diploma.Svrha je sustava da se svaki oblik nastave boduje, ispituje i ocjenjuje, {toomogu}uje lako prepoznavanje studijskih programa a studentima lak{iupis i odabir izbornih predmeta i pokretljivost tijekom studija. Nakon uspje{nopolo`enoga ispita uz ocjenu se pribrajaju i bodovi, odnosno trud(vrijeme) koje je studen utro{io u svladavanju gradiva. Va`no je napomenutida bodovi ne zamjenjuju ocjenu, oni su samo pokazatelj optere}enja.Ocjene i dalje ostaju pokazatelj znanja a bodovi ulo`enoga napora. Na~elnoje prihva}eno da jedna akademska godina nosi 60 ECTS-a (semestar 30ECTS-a), a bodove student, osim na svom mati~nom u~ili{tu, mo`e skupljatina razli~itim u~ili{tima. Boduje se cjelokupni studentski rad a bodovise mogu prenijeti na drugo sveu~ili{te u zemlji i inozemstvu.Nakon uspje{no zavr{enoga studija studenti, uz diplomu, dobivaju iposeban Dodatak diplomi (Diploma Supplement), u kojem je su navedenisvi polo`eni predmeti i njihova ECTS bodovna vrijednost. Vrijednost EC-TS boda, kao mjera optere}enja studenta, izra~unava se na temelju ukupnogabroja radnih sati jedne akademske godine. Uz pretpostavku punogaradnog anga`mana (8 sati rada dnevno) i trajanja akademske godine od44 tjedna, jedan ECTS bod ima 30 sati studijskog optere}enja. Izra~un jeprili~no jednostavan: 44 radna tjedna pomno`ena s 40 radnih sati tjedno(5x8) iznosi 1760 radnih sati u semestru, podijeljeno s 60 ECTS u jednojakademskoj godini ispada da je jedan ECTS bod jednako 29 sati radnogoptere}enja, {to je i prihva}ena vrijednost ECTS-a u Hrvatskoj. U svimeuropskim zemljama nije to~no odre|eno koliko tjedana traje jedna akademskagodina zato je i razli~it broj sati koji ~ini jedan ECTS bod. Akademskaje godina mjerilo a ovisno koliko tjedana traje, razli~it je odnosECTS boda i radnih sati, a on se u pojedinim europskim zemljama kre}e235