Vrhbosnensia (2008) 2 - KBF - KatoliÄki bogoslovni fakultet, Sarajevo
Vrhbosnensia (2008) 2 - KBF - KatoliÄki bogoslovni fakultet, Sarajevo Vrhbosnensia (2008) 2 - KBF - KatoliÄki bogoslovni fakultet, Sarajevo
Marko JOSIPOVI], Filozofija u programu studija i u djelima profesora Vrhbosanske katoli~ke teologije, str. 257-277[ancovo istra`ivanje bez dvojbe predstavlja vrijedan doprinos boljempoznavanju Aristotelove izvorne misli i putokaz za nove pristupe Aristotelovimtekstovima; pokazalo je tako|er da hilemorfizam u nauci Aristotelai sv. Tome Akvinskoga nije isti, 69 iako je ve} [anc na temelju nekih tekstovaustanovio “a mente S. Thomae non esse alienam” ideja o dvostrukojmateriji i formi, fizi~koj i metafizi~koj. 70 I dok se u hilemorfisti~koj doktrinipotvrdio kao vrhunski metafizi~ar 20. st. na svjetskoj razini, u prikazimaneoskolastike u Hrvata, [anc zauzima jedno od vode}ih mjesta. 71Zadr`ali smo se samo na dijelu [ancova djela koje datira iz vremenanjegova djelovanja u Sarajevu. Njegovo djelo zaslu`uje da ga se jo{ temeljitijei obuhvatnije prou~i i predo~i javnosti. I dosada{nje istra`ivanjenjegova djela pokazuje nedvojbeno da se on ovdje, u srcu Balkana, u nimalopoticajnoj i od ja~ih znanstvenih sredi{ta udaljenoj sredini, razvio u renomiranogfilozofa, vrijednog po{tovanja. Ne samo zbog vjernosti odredbamaCrkve i ex officio, nego i iz osobnog uvjerenja i argumentirano bioje privr`en klasi~noj skolasti~koj filozofijskoj tradiciji koju je uspje{no produbljivao,izlagao, branio i modernim sustavima, nespojivim s kr{}anskimsvjetonazorom, suprotstavljao kao filozofiju koja odgovara o~ekivanjima~ovjeka i zahtjevima ljudske naravi; 72 bio je trijezno kriti~an te, osim {to jeukazivao na razumu strane i po individualni, dru{tveni i pogotovo religiozni`ivot {tetne struje i pojave, prepoznavo i pozitivno vrednovao ideje modernemisli koje se uklapaju u misaoni okvir philosophiae perennis. U svojevrijeme bio je unutar neoskolastike vrijedni mislitelj koji zacijelo i danasmo`e biti poticaj i inspiracija i od kojega se uvijek mo`e puno nau~iti.U razdoblju od ponovnog otvaranja Vrhbosanske katoli~ke bogoslovijei filozofsko-teolo{kog studija na njoj u jesen 1969. god. posve jeopravdano upozoriti na filozofsko djelo isusovca dr. Miljenka Beli}a(1921.-2008.), koji je od 1969. do 1972. god. obavaljao slu`bu rektora Bo-69707172Usp. M. BELI], "Hylemorphismi locus eiusque momentum in systemate Aristoteliset in systemate Sancti Thomae", u: AA. VV., Il cosmo e la scienza. Atti del CongressoInternazionale, Ed. Domenicane Italiane, Napoli, 1978., str. 276-282.F. [ANC, "Utrum admittenda sit distinctio inter physicam et metaphysicam materiamet formam?", u: AA. VV., Acta II. Congressus internationalis thomistici Romae1936 habiti, Marietti, Taurini, 1937., str. 297-310.Usp. A. MU@INI], "Filozofija u Hrvata od 1918-1938 godine", str. 213, 221; J.HARAPIN, "Razvitak filozofije kod Hrvata", u: Croatia Sacra 11-12 (20-21/1943)172; J. HLEB[, "Südosteuropa", u: ChPh II, str. 855-856; M. BELI], "[anc i Kozelj-dva slovenska filozofa me|u Hrvatima", u: Filozofska istra`ivanja 53-54, god. 14 (2-3/1994) 453-458; M. JOSIPOVI], "Limbourg i [anc - istaknuti neoskolasti~ki filozofina katedri Vrhbosanske visoke teolo{ke {kole", str. 250-260.Usp. M. JOSIPOVI], "Limbourg i [anc - istaknuti neoskolasti~ki filozofi na katedriVrhbosanske visoke teolo{ke {kole", str. 252.275
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br. 2.goslovije, a uz to od 1969. do 1975. te od 1978. do 1981. i od 1989. do1992. god. na Vrhbosanskoj katoli~koj teologiji predavao filozofske, a unekim godinama i druge discipline te bio duhovnik bogoslovima. On je,kao ve} ranije dokazani metafizi~ar, obnovio prija{nju ozbiljnost i temeljitostfilozofskog studija na VKT. 73Miljenko Beli} je bio vrstan i jasan profesor, dubok mislilac, jedanod najuglednijih suvremenih metafizi~ara me|u Hrvatima, a i u svijetu cijenjeni uva`avan. Bavio se je intenzivno prou~avanjem kako anti~ke Aristotelovetako i filozofije sv. Tome Akvinskog, sv. Bonaventure i Duns Scota,te pozorno pratio razvoj suvremene misli. Od bogatog spisateljskogopusa izdvajamo knjige ^ovjek i kr{}anstvo, 74 Metafizi~ka antropologija,75 Ontologija. 76 Zapa`eni su njegovi nastupi na znanstvenim skupovimakod nas i u inozemstvu, koji doprinose osvjetljavanju raznih filozofskihproblema, u prvom redu metafizi~kih. Njegovi nastupi na takvim me|unarodnimskupovima u vrijeme njegova filozofskog djelovanja u Sarajevu,koji su potom objavljeni, obra|uju primjerice ~ovjekov odnos prema Boguu svjetlu nauka Duns Scota, 77 pitanje sigurnosti umskoga spoznavanjaprema sv. Bonaventuri, 78 hilemorfizam i njegovo zna~enje u Aristotelovui Tominu sustavu, 79 elemente analogije bi}a prema Duns Scotu, 80 razli~iteoblike analogije bi}a koje koristi sv. Toma Akvinski, 81 razliku izme|u biv-737475767778798081276M. JOSIPOVI], "Filozofija u stogodi{njoj povijesti VVT[", str. 113-114.M. BELI], ^ovjek i kr{}anstvo, Zagreb, 1967.M. BELI], Metafizi~ka antropologija, Zagreb, 1993., drugo popravljeno izdanje 1995.M. BELI], Ontologija. Biti, a ne ne-biti, {to to zna~i, Zagreb, 2007. Valja upozoritida su Metafizi~ka antropologija i Ontologija prije objavljivanja tiskom bile vi{e putaciklofilski izdavane za potrebe studenata i u svakom novom izdanju dopunjavane ipro{irivane.M. BELI], "Relationes hominis ad Deum indicatae in eius cognitione spirituali", u:Deus et Homo ad mentem Ioannis Duns Scoti. Acta Tertii Congressus ScotisticiInternationalis 1970, celebrati in Wien, Romae 1972, str. 557-564.M. BELI], "Misterij sigurnosti umskog spoznavanja u nauci sv. Bonaventure", u:Objava i teologija. Zbornik radova kongresa u ~ast sv. Bonaventure. Zagreb 1974.,Zagreb 1977., str. 103-121.M. BELI], "Hylemorphismi locus eiusque momentum in systemate Aristotelis et insystemate Sancti Thomae", u: Atti del Congresso Internazionale, br. 9, Il Cosmo e laScienza, Acta Congressus Thomistici Romae et Neapoli 1974 celebrati, Napoli 1978,str. 276-282.M. BELI], "Quaedam elementa analogiae entis secundum philosophiam DunsScoti", u: Regnum Hominis et Regnum Dei. Acta IV Congressus ScotisticiInternationalis, Patavii 1976 celebratum, vol. I., Romae 1978., str. 315-324.M. BELI], "Diversi modi analogiae entis quibus tum explicite tum implicite utitur S.Thomas", u: Atti dell'VIII Congresso Tomistico Internazionale, vol. V: Problemi Metafisici.Acta Congressus Romae 1980 celebrati, Città del Vaticano, 1982., str. 179-190.
- Page 5 and 6: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 8 and 9: Anto MIŠI], Bolonjski proces i fil
- Page 10 and 11: Bolonjski proces i crkvena u~ili{ta
- Page 12 and 13: Anto MIŠI], Bolonjski proces i fil
- Page 14: Uvod u CIC 2 3Patrologija 3 3Egzege
- Page 21: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 24 and 25: @eljko PAVI], Filozofski laikat na
- Page 26 and 27: @eljko PAVI], Filozofski laikat na
- Page 28 and 29: @eljko PAVI], Filozofski laikat na
- Page 30 and 31: STUDIAMarko JOSIPOVI]FILOZOFIJA U P
- Page 32 and 33: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 34 and 35: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 36 and 37: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 38 and 39: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 40 and 41: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 42 and 43: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 44 and 45: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 46 and 47: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 50: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 53 and 54: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 55 and 56: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 57 and 58: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 59 and 60: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 61 and 62: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 63 and 64: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 66 and 67: STUDIA[imo [OK^EVI]*POVIJESNO OBLIK
- Page 68 and 69: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 70 and 71: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 72 and 73: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 74 and 75: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 76 and 77: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 78 and 79: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 80 and 81: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 82 and 83: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 84 and 85: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 86 and 87: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 88 and 89: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 90 and 91: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 92 and 93: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 94 and 95: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 96 and 97: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
Marko JOSIPOVI], Filozofija u programu studija i u djelima profesora Vrhbosanske katoli~ke teologije, str. 257-277[ancovo istra`ivanje bez dvojbe predstavlja vrijedan doprinos boljempoznavanju Aristotelove izvorne misli i putokaz za nove pristupe Aristotelovimtekstovima; pokazalo je tako|er da hilemorfizam u nauci Aristotelai sv. Tome Akvinskoga nije isti, 69 iako je ve} [anc na temelju nekih tekstovaustanovio “a mente S. Thomae non esse alienam” ideja o dvostrukojmateriji i formi, fizi~koj i metafizi~koj. 70 I dok se u hilemorfisti~koj doktrinipotvrdio kao vrhunski metafizi~ar 20. st. na svjetskoj razini, u prikazimaneoskolastike u Hrvata, [anc zauzima jedno od vode}ih mjesta. 71Zadr`ali smo se samo na dijelu [ancova djela koje datira iz vremenanjegova djelovanja u Sarajevu. Njegovo djelo zaslu`uje da ga se jo{ temeljitijei obuhvatnije prou~i i predo~i javnosti. I dosada{nje istra`ivanjenjegova djela pokazuje nedvojbeno da se on ovdje, u srcu Balkana, u nimalopoticajnoj i od ja~ih znanstvenih sredi{ta udaljenoj sredini, razvio u renomiranogfilozofa, vrijednog po{tovanja. Ne samo zbog vjernosti odredbamaCrkve i ex officio, nego i iz osobnog uvjerenja i argumentirano bioje privr`en klasi~noj skolasti~koj filozofijskoj tradiciji koju je uspje{no produbljivao,izlagao, branio i modernim sustavima, nespojivim s kr{}anskimsvjetonazorom, suprotstavljao kao filozofiju koja odgovara o~ekivanjima~ovjeka i zahtjevima ljudske naravi; 72 bio je trijezno kriti~an te, osim {to jeukazivao na razumu strane i po individualni, dru{tveni i pogotovo religiozni`ivot {tetne struje i pojave, prepoznavo i pozitivno vrednovao ideje modernemisli koje se uklapaju u misaoni okvir philosophiae perennis. U svojevrijeme bio je unutar neoskolastike vrijedni mislitelj koji zacijelo i danasmo`e biti poticaj i inspiracija i od kojega se uvijek mo`e puno nau~iti.U razdoblju od ponovnog otvaranja Vrhbosanske katoli~ke bogoslovijei filozofsko-teolo{kog studija na njoj u jesen 1969. god. posve jeopravdano upozoriti na filozofsko djelo isusovca dr. Miljenka Beli}a(1921.-<strong>2008</strong>.), koji je od 1969. do 1972. god. obavaljao slu`bu rektora Bo-69707172Usp. M. BELI], "Hylemorphismi locus eiusque momentum in systemate Aristoteliset in systemate Sancti Thomae", u: AA. VV., Il cosmo e la scienza. Atti del CongressoInternazionale, Ed. Domenicane Italiane, Napoli, 1978., str. 276-282.F. [ANC, "Utrum admittenda sit distinctio inter physicam et metaphysicam materiamet formam?", u: AA. VV., Acta II. Congressus internationalis thomistici Romae1936 habiti, Marietti, Taurini, 1937., str. 297-310.Usp. A. MU@INI], "Filozofija u Hrvata od 1918-1938 godine", str. 213, 221; J.HARAPIN, "Razvitak filozofije kod Hrvata", u: Croatia Sacra 11-12 (20-21/1943)172; J. HLEB[, "Südosteuropa", u: ChPh II, str. 855-856; M. BELI], "[anc i Kozelj-dva slovenska filozofa me|u Hrvatima", u: Filozofska istra`ivanja 53-54, god. 14 (2-3/1994) 453-458; M. JOSIPOVI], "Limbourg i [anc - istaknuti neoskolasti~ki filozofina katedri Vrhbosanske visoke teolo{ke {kole", str. 250-260.Usp. M. JOSIPOVI], "Limbourg i [anc - istaknuti neoskolasti~ki filozofi na katedriVrhbosanske visoke teolo{ke {kole", str. 252.275
Change language