Marko JOSIPOVI], Filozofija u programu studija i u djelima profesora Vrhbosanske katoli~ke teologije, str. 257-277sko-skolasti~ke filozofije. 59Stajali{tima iznesenim u djelu Stvoritelj svijeta, prema [ancu suprotnisu stavovi dijalekti~kog materijalizma. On ka`e: “Takav filozofskisistem to vi{e ve`e na{u pozornost, {to ja~e isti~e svoju volju, da zagospoduje~itavim na{im `ivotom, svakim na{im uvjerenjem... On ho}e daupravlja i na{im privatnim i javnim i religioznim `ivotom; on ho}e daodre|uje i na{u filozofiju i sociologiju i religiju. Na `alost vidimo, da njegovonastojanje ne ostaje uvijek bez uspjeha... Pa opet jasno vidimo, dagospodstvo dijalekti~kog materijalizma ne donosi sre}e niti pojedincimaniti ljudskom dru{tvu, niti ~itavomu narodu, niti raznim njegovim slojevima.”60 [anc je osvjedo~en u {tetnost dijalekti~kog materijalizma te nastojiodvratiti od njega. U tu svrhu analizira temelje na kojima on po~iva, naimematerijalizam uop}e, koji prema svojim razli~itim vrstama materijipripisuje svojstva koja ona nema niti mo`e imati, u prvom redu svojstvavlastita samo Bogu tako da bi Bog ustupio mjesto materiji, te op}u Hegelovuteoriju dijalektike koju je K. Marx primijenio na podru~je ekonomskogili materijalnog razvitka, ukazuju}i ujedno na dvije osnovne “njegoveslabe strane”: filozofsku neodr`ivost jer uklju~uje “razna protuslovlja inemogu}nosti” utoliko {to “materija ne mo`e nadomjestiti Boga”, dokazuju}ito s vi{e gledi{ta, i “njegov lo{ plod” jer, iako obe}aje oslobo|enje“od svih pote{ko}a” i ispunjenje svih `elja i nada, i svojim prista{ama donosi“razo~aranje, gubitak svega, {to ima za nas najve}u vrijednost”; {tovi{e,“on baca u more o~aja i neizmjerne `alosti ogromnu ve}inu ne samosvojih protivnika, ve} i svojih vjernih prijatelja, ako ga ku{aju provesti u`ivotu”. Na kraju svoga razmatranja [anc nije mogao izbje}i zaklju~ak:“Dijalekti~ki materijalizam ugro`ava sve, {to je temelj i srce i vjere i filozofije,i znanosti i prakti~noga `ivota.” Zbog toga mu se treba suprotstavitii suzbijati ga koriste}i upravo spomenute “njegove slabe strane”. 61Jedna od teza koje karakteriziraju neoskolastiku nedvojbeno je Aristotelovanauka o hilemorfizmu. Tom se pitanju [anc ozbiljno posvetio u spome-596061Od brojnih recenzija, osim spomenutog I. P. Bocka, vrijedno je upozoriti na op{irani detaljan prikaz djela {to ga je napisao \. GRA^ANIN, u: Vrhbosna 49 (1935) 123-126. Svi se recenzenti sla`u u tome, a vidljivo je to i iz ovoga kratkog prikaza, da seovo [ancovo djelo poglavito bavi teodicejskim pitanjima, pa zato iznena|uju}e djelujekad u ~lanku A. MU@INI], "Filozofija u Hrvata od 1918-1938 godine", u: U~itelj19 (3-4/1938) 221, ~itamo sljede}u, i to jedinu tvrdnju: "..., a Dr. Franjo [anc u svomsavjesno izra|enom djelu 'Stvoritelj svijeta, njegova egzistencija, narav i njegovodnos prema svijetu' (1935) obra|uje mnoga kozmolo{ka pitanja."F. [ANC, "Na izvorima dijalekti~kog materijalizma", u: @ivot 18 (1937) 420; raspravazahva}a str. 420-433. Otprilike u isto vrijeme [anc je objavio gotovo identi~an rad snaslovom "Dijalekti~ki materijalizam", u: Kr{}anska {kola 41 (1937) 93-99.F. [ANC, "Na izvorima dijalekti~kog materijalizma", str. 432-433.273
VRHBOSNENSIA godina XII (<strong>2008</strong>) br. 2.nutom djelu Sententia Aristotelis i rezultatima svoga istra`ivanja 62 potvrdiokao dubok i pronicljiv mislilac, zainteresirav{i za njih ne samo doma}u negoi svjetsku filozofsku javnost. Poticaj da temeljito prou~i taj ugaoni kamen svekolikeAristotelove filozofije prirode, koji predstavlja osobitu primjenu njegovenauke o aktu i potenciji, za [anca je bila tvrdnja E. Zellera, 63 C. Baeumkera64 i njihovih sljedbenika da se Aristotel, `ele}i nadi}i Platonov pretjerani realizam,zapleo u razli~ita protuslovlja i pote{ko}e. No, [anc je mi{ljenja da“pote{ko}e proizilaze otud {to se nedovoljno pazi na razliku izme|u propadljiveili fizi~ke forme i nepropadljive ili metafizi~ke forme te njihovih odgovaraju}ihmaterija”. 65 Pose`u}i za obilnim tekstovima gr~kog filozofa i potankoih analiziraju}i on prvo uspje{no dokazuje posve novu tezu da kod elementarnihzemaljskih supstancija osim parcijalnih prve materije i njoj odgovaraju}ei od nje realno razli~ite supstancijalne forme, u fizi~kom, postoji i cjelovita zadnjamaterija, pojedina~ni subjekt, s naravi, od njega pojmovno razli~itom,kao cjelovitom formom, u metafizi~kom redu. 66 U svjetlu te razlike [anc nalaziopravdanost umjerenog realizma u pitanju univerzalnih pojmova i znanosti,ustanovljuje da je prema Aristotelu zadnja materija princip individuacije teda bi}a sastavljena iz materije i forme nemaju svoj dovoljan razlog u sebi negou onom {to nije na takav na~in sastavljeno; 67 na temelju tih rezultata [ancuje bilo mogu}e odgovoriti na konkretne prigovore iznesene protiv Aristotelovenauke i pokazati da su u njoj protuslovlja samo prividna. 6862636465666768274F. [ANC, Sententia Aristotelis de compositione corporum e materia et forma inordine physico et metaphysico in elementis terrestribus considerata, Hrvatskabogoslovska akademija, svezak IX, Zagreb, 1928. Djelo je izi{lo prvo u nastavcimau: Bogoslovska smotra 15 (1927) 177-208, 289-320, 433-464; Bogoslovska smotra16 (1928) 66-88. Po objavljivanju djela uslijedile su mnogobrojne recenzije kako udoma}im tako i u inozemnim ~asopisima; najzna~ajnije odlomke s odgovorima naprigovore donosi F. [ANC, "Quid viri docti censuerint de opere, cui titulus 'SententiaAristotelis de compositione corporum'", u: Bogoslovska smotra 19 (1931) 305-312.E. ZELLER, Die Philosophie der Griechen in ihrer geschichtlichen Entwicklung. C.BAEUMKER, Das Problem der Materie in der griechischen Philosophie,Aschendorfschen Buchhandlung, Münster, 1890.F. [ANC, Sententia Aristotelis de compositione corporum, str. 2.Autor navodi 282 {to kra}a {to dulja Aristotelova teksta i u gr~kom originalu i uvlastitom prijevodu na latinski obrazla`u}i postupno svoju tezu. Da je u tome uspiopriznali su mu izme|u ostalih: L. FUETSCHER, u: ZkTh 52 (1928) 562-563; K.GRIMM, u: Scholastik 4 (1929) 269-270; J. MERTENS, u: Gregorianum 11 (1930)630-632; J. B. SCHUSTER, "Eine neue Deutung des Aristotelischen Hylebegriffes",u: Scholastik 10 (1935) 31-54. U svezi sa zadnjim ~lankom vidi: I. P. BOCK, "Jednopriznanje knjizi Oca Fr. [anca D. I.", u: Bogoslovska smotra 23 (1935) 187-192.Usp. F. [ANC, Sententia Aristotelis de compositione corporum, str. 108-109.Usp. isto, str. 109-119. Vrijednost [ancovih rje{enja Zellerovih prigovora bio je osporiojedino B. BADROV, u: Franjeva~ki vijesnik 35 (1928) 95-96.
- Page 5 and 6: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 8 and 9: Anto MIŠI], Bolonjski proces i fil
- Page 10 and 11: Bolonjski proces i crkvena u~ili{ta
- Page 12 and 13: Anto MIŠI], Bolonjski proces i fil
- Page 14: Uvod u CIC 2 3Patrologija 3 3Egzege
- Page 21: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 24 and 25: @eljko PAVI], Filozofski laikat na
- Page 26 and 27: @eljko PAVI], Filozofski laikat na
- Page 28 and 29: @eljko PAVI], Filozofski laikat na
- Page 30 and 31: STUDIAMarko JOSIPOVI]FILOZOFIJA U P
- Page 32 and 33: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 34 and 35: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 36 and 37: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 38 and 39: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 40 and 41: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 42 and 43: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 44 and 45: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 48 and 49: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 50: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 53 and 54: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 55 and 56: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 57 and 58: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 59 and 60: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 61 and 62: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 63 and 64: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 66 and 67: STUDIA[imo [OK^EVI]*POVIJESNO OBLIK
- Page 68 and 69: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 70 and 71: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 72 and 73: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 74 and 75: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 76 and 77: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 78 and 79: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 80 and 81: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 82 and 83: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 84 and 85: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 86 and 87: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 88 and 89: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 90 and 91: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 92 and 93: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 94 and 95: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 96 and 97:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 98 and 99:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 100 and 101:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 102 and 103:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 104 and 105:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 106 and 107:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 108 and 109:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 110 and 111:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 112 and 113:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 114 and 115:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 116:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 119 and 120:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 121 and 122:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 123 and 124:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 125 and 126:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 127 and 128:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 129 and 130:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 131 and 132:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 133 and 134:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 135 and 136:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 137 and 138:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 139 and 140:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 141 and 142:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 143 and 144:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 145 and 146:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 147 and 148:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 149 and 150:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 151 and 152:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 154 and 155:
STUDIA@elimir PULJI]ETIKA U SESTRIN
- Page 156 and 157:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 158 and 159:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 160 and 161:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 162 and 163:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 164 and 165:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 166 and 167:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 168 and 169:
diteljskom”. U slu`bu po`ude tije
- Page 170:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 173 and 174:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 175 and 176:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 177 and 178:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 180 and 181:
REFLEXIONESRobert PETKOV[EKFILOZOFS
- Page 182 and 183:
REFLEXIONEStine te da istina njime
- Page 184 and 185:
REFLEXIONESpostavlja u prvi plan pi
- Page 186 and 187:
REFLEXIONESrem dva desetlje}a na fa
- Page 188 and 189:
REFLEXIONESFranjo TOPI]SVETI PAVAO
- Page 190 and 191:
REFLEXIONESvao je apsolutno siguran
- Page 192 and 193:
REFLEXIONESzanje je milost i djelo
- Page 194 and 195:
REFLEXIONEStekstu zanimljivo je da
- Page 196 and 197:
REFLEXIONESGrigorij POMERANCSLI^NOS
- Page 198 and 199:
REFLEXIONESi nepredvidljiva te ide
- Page 200 and 201:
REFLEXIONESsustav kulturnih svjetov
- Page 202 and 203:
REFLEXIONESTaga zato {to je imao ne
- Page 204 and 205:
RECENSIONESGeologija i paleontologi
- Page 206 and 207:
RECENSIONESMitchell na temelju te m
- Page 208 and 209:
RECENSIONESU poglavlju “Elementi
- Page 210 and 211:
RECENSIONESja domi{ljenoj teologiji
- Page 212 and 213:
RECENSIONESnici u dijalo{kom susret
- Page 214 and 215:
RECENSIONESda nije rije{eno pitanje
- Page 216 and 217:
RECENSIONESga naroda u borbi za slo
- Page 218:
RECENSIONES~etom u tom gradu. Zadnj
- Page 221:
Rješenjem Ministarstva obrazovanja