Vrhbosnensia (2008) 2 - KBF - Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo

Marko JOSIPOVI], Filozofija u programu studija i u djelima profesora Vrhbosanske katoli~ke teologije, str. 257-277menika spram filozofije uop}e i spram metafizike, {to se odra`ava i na vrednovanjei pozicioniranje estetike unutar filozofije odnosno op}enito unutarljudske djelatnosti, zbog ~ega se upravo bavi odre|enjem pojmovaklju~nih za pravilno razumijevanje ovoga pitanja, s tim da pi{u}i u Sarajevu,koristi isklju~ivo tada{nju njema~ko-austrijsku literaturu.Prema Schüthu pod metafizikom umjetnosti podrazumijevaju se najop}enitijii najvi{i principi, obra|eni u metafizici, posebno u ontologiji ipsihologiji, ukoliko se ti~u “umjetnosti”, do kojih se treba uspeti na nekina~in svaka “teorija umjetnosti”, svaka “znanost umjetnosti i svaka eksperimentalnaestetika”, kao do rezultata svojih analiza i eksperimenata. Ovouklju~uje dva opre~na puta, ali oba trebaju voditi istom cilju, tj. svestranijemtuma~enju, razumijevanju i prosudbi umjetni~kog stvarala{tva, {to jemogu}e tek na temelju ~vrstih normi i principa. Zbog toga prava “op}a znanostumjetnosti” bit }e upravo ona koja se razmjerno jednako obazire naoba puta, apriorni i aposteriorni, te primjenjuje obe metode. Pritom je va-`no izbjegavati jednostranost, a mo}i }e joj se othrvati onaj koji s uzvi{enogvidikovca metafizike, odakle ima {ire obzorje pred sobom tako da mo-`e jasnije, bolje i objektivnije gledati na svoj predmet i na odnosna pitanja,prosu|uje suprotnu metodu i rezulatate do kojih se njom dolazi. 31Autor se uspinje na taj vidikovac metafizike da bi obradio najva`nijana~elna pitanja estetike i znanosti umjetnosti, pri ~emu se tijesno vezujena aristotelovsko-skolasti~ku filozofiju (“philosophia perennis”), sasuzdr`anom nadom, izra`enom rije~ju “mo`da”, da }e doprinijeti razja{-njavanju pojmova i obrani na~ela koja poma`u boljem vrednovanju teeventualnom ispravljanju i tuma~enju valjanih rezultata modernog empiri-~kog istra`ivanja. On `eli ne samo iznijeti svoje poglede, nego navesti tako|eri druga i druga~ija stajali{ta, tako|er iz kruga mislilaca koji zastupajumi{ljenje opre~no kr{}anstvu. On nagovije{ta da }e se pokazati kakose “najop}enitiji i najnoviji rezultati moderne znanosti umjetnosti posvedobro sla`u” s metafizi~kim na~elima kr{}anske filozofije, naravno uzpretpostavku da se pojmovi temeljito razjasne. 32Autor navodi razna poimanja ljepote te kritizira neka glavna mi{ljenjaprotivna tradicionalnoj kr{}anskoj filozofiji. Prvo je na udaru kritikeKantovo subjektiviski~ko shva}anje ljepote, a zajedno s tim i shva}anjaonih koji ljepotu stavljaju u ovisnost jedino o subjektivnom shva}anju i onazoru pojedinca. Tomu nasuprot on nagla{ava “da ljepota nije djelovanjesubjekta ili ~in ili afekcija duha’ ve} svojstvo u samim stvarima u potpu-3132F. SCHÜTH, "K metafizici umjetnosti", u: Hrvatska stra`a 16 (3/1918) 125-128.Isto, str. 128-129.267