Marko JOSIPOVI], Filozofija u programu studija i u djelima profesora Vrhbosanske katoli~ke teologije, str. 257-277olo{ke formacije budu}ih sve}enika, {to je prakti~ki ostalo i dalje, pa i kad jeVKT nakon Drugoga vatikanskog koncila bila 1969. god. ponovno otvorena.Tek u novije vrijeme filozofsko-teolo{ki studij upisuju i redovnice, dodu{e malobrojne,te tako|er katoli~ki mladi}i koji nisu sve}eni~ki kandidati i djevojke.1. Program, profesori i obilje`je studija filozofijeU slu`benom glasilu Nadbiskupije, pri najavi po~etka rada VKT, istaknutoje da je raspored studija op}enito ure|en “prema osnovi <strong>bogoslovni</strong>h<strong>fakultet</strong>a po austrougarskoj monarhiji, uz taj dodatak, da se te~ajem4 godi{ta uzmu sve grane filosofije”, te k tomu da je predavanje povjereno“~astnim otcem Isusovcem”. 4 Studij su upisivali studenti koji su maturiraliu travni~koj gimnaziji, {to zna~i u skladu sa i danas vrijede}im kriterijimaza sveu~ili{tarce. Osim redovitih predavanja pojedinih filozofskihtraktata, odre|enih prema redu studija, u intelektualnoj formaciji va`nomjesto zauzimale su rasprave (disputationes): neke su se odr`avale tjedno,neke mjese~no te tzv. javne (disputatio publica), kojima je svake godineobilje`avan blagdan sv. Tome Akvinskog, a odr`avane su i u drugim prigodama,primjerice u sklopu sve~anih akademija o raznim obljetnicama ijubilejima. 52345Enciklika je po prvi put objavljena u: Acta Sanctae Saedis 12 (1879) 97-115, a ve} urujnu i po~etkom listopada 1879. u hrvatskom prijevodu: "Okru`nica nj. svetosti papeLeona XIII. (...) Jedinoro|eni Sin vje~noga Otca", u: Katoli~ki list 30 (1879., br. 37-40) 289-291, 297-299, 305-307, 313-315. O nastanku i zna~aju enciklike i obilnoj literaturio njoj vidi: AA. VV., Atti dell'VIII Congresso Tomistico Internazionale, I:L'Enciclica Aeterni Patris nell'arco di un secolo; II; L'Enciclica Aeterni Patris.Significato e preparazione; III: L'Enciclica Aeterni Patris. Suoi riflessi nel tempo,Città del Vaticano, 1981.; A. PIOLANTI, Il tomismo come filosofia cristiana nel pensierodi Leone XIII, Città del Vaticano, 1983.; R. AUBERT, "Die Enzyklika AeterniPatris und die weiteren päpstlichen Stellungnahmen zur christlichen Philosophie", u:ChPh, II., str. 310-332. Kao zanimljivost vrijedno je spomenuti da je "po dru. Fuchsui dru. Hiptmairu" hrvatski komentar te enciklike ubrzo po izdavanju priredio C. GRU-BER, "Kr{}anska filozofija po katoli~kih {kolah u duhu angjeoskoga u~itelja sv.Tome Akvinjanina obzirom na najnoviju encikliku Aeterni Patris", u: Katoli~ki list 31(1880, br. 7-12, 14-15) 49-52, 57-60, 65-68, 77-79, 85-86, 89-91, 105-107, 113-115.O Stadlerovoj filozofiji vidi poglavito: @. PAVI], Philosophia fundamentalis JosipaStadlera, <strong>Sarajevo</strong> 2006.Vrhbosna 4 (1890), 255.M. JOSIPOVI], "Filozofija u stogodi{njoj povijesti VVT[", u: P. SUDAR - F. TOPI]- T: VUK[I] (ur.), Vrhbosanska katoli~ka bogoslovija 1890.-1990. Zbornik radovaznanstvenoga simpozija odr`anog u Sarajevu 3. i 4. srpnja 1991. prigodomobilje`avanja stote obljetnice postojanja Bogoslovije, Studia <strong>Vrhbosnensia</strong> 5,<strong>Sarajevo</strong> - Bol, 1993., str. 102-107.259
VRHBOSNENSIA godina XII (<strong>2008</strong>) br. 2.Program studija nakon {to je Bogoslovija ponovno otvorena 1969.god. prilago|en je normama Drugoga vatikanskog koncila. Predmeti su ve}odre|eni crkvenim dokumentima. Zbog doma}ih prilika i u skladu s dokumentimaCrkve, uveden je i studij marksizma, a kad je do{lo do demokratskihizbora i pada socijalizma, umjesto marksizma uveden je predmet Filozofijakod Hrvata. Danas, kad se poku{ava provoditi Bologna, umanjen jebroj sati za neke predmete, primjerice za Ontologiju, {to je ipak osiroma-{enje, no preko izbornih predmeta ne{to se mo`e nadoknaditi.Tijekom cijele povijesti VKT, ve} povr{nim pogledom mo`e se ustanovitida su priru~nici kori{teni za studij filozofije bili oni isti koji su upojedinim razdobljima kori{teni na sli~nim u~ili{tima diljem Europe,uglavnom isusova~kih autora. S obzirom na kori{tenje priru~nika, o ~emusu predmetni profesori slobodno odlu~ivali, uo~ljiva je tendencija posuvremenjivanja.Sve do pred zavr{etak Drugoga svjetskog rata i profesori istudenti slu`ili su se priru~nicima istaknutih neoskolasti~kih autora na latinskomjeziku, primjerice S. Schiffinija, H. Noldina, M. Limbourga, S.Tongiorgija, V. Cathreina, K. Fricka i J. Donata, suarezijancima i tomistima,prema kojima se filozofija izu~avala na sli~nim teolo{kim u~ili{timapo Europi, {to se tako|er pozitivno odrazilo na studij filozofije na VKT uSarajevu. Nije pretjerano ustvrditi da s obzirom na kvalitet priru~nika, kaoi s obzirom na program, studij filozofije na VKT nije zaostajao za onda{-njim studijem na drugim europskim u~ili{tima sveu~ili{ne razine. 6To isto vrijedi i s obzirom na kvalificiranost predava~a. Vi{e njih, uprvim desetlje}ima, imali su ~ak dva doktorata a i iskustvo ste~eno na europskimisusova~kim kolegijima, a dolazili su u prvo vrijeme uglavnom iz Innsbrucka,tako da se mo`e re}i da su filozofsko-teolo{ki duh a i ozbiljnost istudijska disciplina upravo odatle dolazili u <strong>Sarajevo</strong>. [to se ti~e toga razdobljatreba upozoriti da je od 1897. do 1900. god. filozofiju predavao i istaknutii plodni neoskolastik na germanskom govornom podru~ju Max Limbourg(1841.-1920.), prethodno ugledni profesor u Innsbrucku, koji, na `alost, zaboravka u Sarajevu, koliko je poznato, nije ni{ta objavio, no prema njegovimpriru~nicima na latinskom jeziku dugo su, i prije i poslije, predavane metafizika,logika, kritika, kozmologija i psihologija, makar su priru~nici s neznatnimizmjenama ponekad nosili ime drugoga autora (npr. H. Noldina). 767M. JOSIPOVI], "Filozofija u stogodi{njoj povijesti VVT[", str. 115-121.O Limburgu i njegovu djelu vidi primjerice M. JOSIPOVI], "Limbourg und [anc -prominente neuscholastische Philosophen an der Theologischen HochschuleVrhbosna zu <strong>Sarajevo</strong>", u: Synthesis philosophica (Zagreb) 16, vol. 8 (2/1993) 420-428. Vidi isti ~lanak objavljen na hrvatskom: "Limbourg i [anc - istaknuti neoskolasti~kifilozofi na katedri Vrhbosanske visoke teolo{ke {kole", u: Filozofskaistra`ivanja (Zagreb) 56-57, god. 15 (1-2/1995) 244-250.260
- Page 5 and 6: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 8 and 9: Anto MIŠI], Bolonjski proces i fil
- Page 10 and 11: Bolonjski proces i crkvena u~ili{ta
- Page 12 and 13: Anto MIŠI], Bolonjski proces i fil
- Page 14: Uvod u CIC 2 3Patrologija 3 3Egzege
- Page 21: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 24 and 25: @eljko PAVI], Filozofski laikat na
- Page 26 and 27: @eljko PAVI], Filozofski laikat na
- Page 28 and 29: @eljko PAVI], Filozofski laikat na
- Page 30 and 31: STUDIAMarko JOSIPOVI]FILOZOFIJA U P
- Page 34 and 35: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 36 and 37: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 38 and 39: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 40 and 41: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 42 and 43: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 44 and 45: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 46 and 47: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 48 and 49: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 50: Marko JOSIPOVI], Filozofija u progr
- Page 53 and 54: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 55 and 56: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 57 and 58: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 59 and 60: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 61 and 62: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 63 and 64: VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 66 and 67: STUDIA[imo [OK^EVI]*POVIJESNO OBLIK
- Page 68 and 69: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 70 and 71: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 72 and 73: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 74 and 75: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 76 and 77: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 78 and 79: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 80 and 81: [imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 82 and 83:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 84 and 85:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 86 and 87:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 88 and 89:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 90 and 91:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 92 and 93:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 94 and 95:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 96 and 97:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 98 and 99:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 100 and 101:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 102 and 103:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 104 and 105:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 106 and 107:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 108 and 109:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 110 and 111:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 112 and 113:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 114 and 115:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 116:
[imo ŠOK^EVI], Povijesno oblikovan
- Page 119 and 120:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 121 and 122:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 123 and 124:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 125 and 126:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 127 and 128:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 129 and 130:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 131 and 132:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 133 and 134:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 135 and 136:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 137 and 138:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 139 and 140:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 141 and 142:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 143 and 144:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 145 and 146:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 147 and 148:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 149 and 150:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 151 and 152:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 154 and 155:
STUDIA@elimir PULJI]ETIKA U SESTRIN
- Page 156 and 157:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 158 and 159:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 160 and 161:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 162 and 163:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 164 and 165:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 166 and 167:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 168 and 169:
diteljskom”. U slu`bu po`ude tije
- Page 170:
@elimir PULJI], Etika u sestrinstvu
- Page 173 and 174:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 175 and 176:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 177 and 178:
VRHBOSNENSIA godina XII (2008) br.
- Page 180 and 181:
REFLEXIONESRobert PETKOV[EKFILOZOFS
- Page 182 and 183:
REFLEXIONEStine te da istina njime
- Page 184 and 185:
REFLEXIONESpostavlja u prvi plan pi
- Page 186 and 187:
REFLEXIONESrem dva desetlje}a na fa
- Page 188 and 189:
REFLEXIONESFranjo TOPI]SVETI PAVAO
- Page 190 and 191:
REFLEXIONESvao je apsolutno siguran
- Page 192 and 193:
REFLEXIONESzanje je milost i djelo
- Page 194 and 195:
REFLEXIONEStekstu zanimljivo je da
- Page 196 and 197:
REFLEXIONESGrigorij POMERANCSLI^NOS
- Page 198 and 199:
REFLEXIONESi nepredvidljiva te ide
- Page 200 and 201:
REFLEXIONESsustav kulturnih svjetov
- Page 202 and 203:
REFLEXIONESTaga zato {to je imao ne
- Page 204 and 205:
RECENSIONESGeologija i paleontologi
- Page 206 and 207:
RECENSIONESMitchell na temelju te m
- Page 208 and 209:
RECENSIONESU poglavlju “Elementi
- Page 210 and 211:
RECENSIONESja domi{ljenoj teologiji
- Page 212 and 213:
RECENSIONESnici u dijalo{kom susret
- Page 214 and 215:
RECENSIONESda nije rije{eno pitanje
- Page 216 and 217:
RECENSIONESga naroda u borbi za slo
- Page 218:
RECENSIONES~etom u tom gradu. Zadnj
- Page 221:
Rješenjem Ministarstva obrazovanja