Statut KBF-a u Sarajevu - KBF - Katolički bogoslovni fakultet, Sarajevo

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U SARAJEVUS T A T U TSarajevo, 2010.

Izrada statuta Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevuodvijala se u nekoliko etapa u vremenu od 1996. godine (kada se na sjedniciProfesorskog vijeća odlučilo pristupiti razdvajanju teološkog učilištaod Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa s nakanom da se pokrenepostupak uzdignuća Vrhbosanske katoličke teologije na rang fakulteta) do21. rujna 2009., kada je Kongregacija za katolički odgoj u Rimu Dekretombr. 714/2009 teološki studij na Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništukanonski uzdigla i proglasila Katoličkim bogoslovnim fakultetom uSarajevu.Prijedlog statuta Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevurazmatran je na sjednicama Profesorskog vijeća Vrhbosanske katoličketeologije 4. veljače 2008., 3. ožujka 2008. i 7. travnja 2008., kada jeprihvaćen i poslan Kongregaciji za katolički odgoj na odobrenje.Kongregacija za katolički odgoj odobrila je statut Katoličkogbogoslovnog fakulteta u Sarajevu Dekretom br. 810/2009 od 21. rujna2009. godine za razdoblje od 5 godina, s naznakom da se s novim statusomFakulteta usklade i nazivlja u statutu.Statut je nakon izvršenih korekcija ponovno poslan Kongregaciji zakatolički odgoj na odobrenje, što je ona i učinila 12. siječnja 2010. godineriječima: „vidimus et approbavimus“.Statut Katoličkog bogoslovnog fakulteta objavljen je 25. siječnja2010. godine na oglasnoj ploči Fakulteta, te je 2. veljače 2010. stupio nasnagu.Dekan FakultetaProf. dr. Pavo Jurišić4

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U SARAJEVUPovijesni osvrtApostolskim pismom “Ex hac augusta” papa Leon XIII. 5. srpnja1881. uspostavio je Vrhbosansku crkvenu pokrajinu i odredio da se otvorimetropolijsko Bogoslovno sjemenište za odgoj i izobrazbu dijecezanskihsvećenika. Papa u apostolskom pismu kaže: “A mislimo da se najviše tičeNaše službe također to da se, povećavši u Bosni i Hercegovini biskupijskasjedišta, brinemo kako da u njima porastu mnogobrojni domaći svećenici kojiće se odlikovati neporočnim ćudoređem, odanom pobožnošću i gorljivomrevnošću, dobro u književnosti i znanostima izobraženi, kako bi mogli sobilnim plodom obnašati sve svećeničke dužnosti i marljivo ulagati sve svojesnage za širenje vjere u svojim rodnim krajevima. Stoga, čvrsto uvjereni daovomu pothvatu neće nedostajati darežljiva dobrostivost predragoga cara iapostolskoga kralja, odlučujemo i određujemo da se u međuvremenu, bezikakve odgode, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji osnuje pokrajinsko sjemeništeza klerike, koje će odgovarati potrebama i te nadbiskupije i ostalih biskupijakoje joj dodjeljujemo kao sufraganske. Sasvim se pouzdano nadamo da će nataj način izići što više izvrsno odgojenih evanđeoskih radnika iz svjetovnogaklera koji će vjerno i radosno obrađivati Gospodnji vinograd, povezani jednimduhom ljubavi i sloge s pitomcima redovničkog ustroja, kojima je prikladno idalje povjeravati dostojne službe zbog dugotrajnih napora kojima su brižljivonastojali steći zasluge za Crkvu i spasenje duša u onim krajevima“ 1 .U duhu ove odredbe dr. Josip Stadler, preuzevši službu nadbiskupa uVrhbosanskoj nadbiskupiji 1882., otvorio je u Travniku Dječačko sjemeništei gimnaziju. Kad su prvi dijecezanski maturanti te sjemenišne gimnazijedospjeli do teološkog studija, nadbiskup je 1. rujna 1890. otvorio u zgradiDječačkog sjemeništa u Travniku prvo godište Bogoslovije povjerivšiisusovcima vodstvo ustanove.Nadbiskup je u međuvremenu podizao zgradu Bogoslovnog sjemeništau Sarajevu, pa su 1. rujna 1893. bogoslovi, poglavari i profesori prešli unovosagrađeni dio zgrade. Zgrada Bogoslovije vlasništvo je Vrhbosanskenadbiskupije. Bogoslovija je od 1893. djelovala neprekidno do 1944. Potom1 Usp. Leon XIII, Ex hac augusta. Litterae apostolicae quibus hierarchiaepiscopalis in Bosnia et Herzegovina instituitur – Apostolsko pismo kojim seustanovljuje biskupska hijerarhija u Bosni i Hercegovini (Sarajevo: Biskupskakonferencija Bosne i Hercegovine, 2006), 31-33.7

su komunističke vlasti nacionalizirale školski i bogoslovski dio zgrade itako je bilo onemogućeno daljnje djelovanje. Nadbiskup dr. Smiljan FranjoČekada, nakon dugih pregovora s tadanjim vlastima u Bosni i Hercegovini,otvara 1969. prvi tečaj bogoslovnog studija u nenacionaliziranomprofesorskom dijelu zgrade. Godine 1972. otkupljuje od države veći,nacionalizirani dio zgrade Bogoslovnog sjemeništa gdje je nastavljenškolski rad u punom opsegu. U profesorski zbor uključuje uz isusovce idijecezanske svećenike kojima 1972. povjerava punu upravu Bogoslovije.Godine 1980. Bogoslovno sjemenište dobiva ime Vrhbosanska katoličkabogoslovija, koja obuhvaća odgojnu i školsku ustanovu: Vrhbosanskobogoslovno sjemenište i Vrhbosanska visoka teološka škola. Godine 1990.Vrhbosanska visoka teološka škola afilijirana je Katoličkom bogoslovnomfakultetu u Zagrebu. Zbog ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini 1992.Vrhbosansko bogoslovno sjemenište i Vrhbosanska visoka teološka školanalaze svoje privremeno utočište u Dominikanskom samostanu u Bolu naBraču.Prestankom ratnih razaranja i nakon obnove zgrade Vrhbosanskekatoličke bogoslovije, cijela se ustanova 16. listopada 1996. vratila uSarajevo. Na prvoj sjednici profesora i odgojitelja Vrhbosanske katoličkebogoslovije dogovoreno je da se pristupi razdvajanju uprave Vrhbosanskogbogoslovnog sjemeništa i Vrhbosanske visoke teološke škole, da novi nazivučilišta glasi: “Vrhbosanska katolička teologija”, te da se pristupi izradinovoga Statuta ove visokoškolske ustanove. Novi Statut Vrhbosanskekatoličke teologije u Sarajevu je 30. lipnja 2004. godine stupio na snagu.Nakon molbe nadbiskupa Vinka kardinala Puljića od 20. rujna 2008.Kongregaciji za katolički odgoj u Rimu o pastoralnoj potrebi uzdignućaVrhbosanske katoličke teologije u Sarajevu na razinu Katoličkogbogoslovnog fakulteta u Sarajevu, Kongregacija je prihvatila molbu te 21.rujna 2009. Dekretom br. 714/2004 osnovala Katolički bogoslovni fakultetu Sarajevu.8

STATUTKATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETAU SARAJEVUI. NARAV I SVRHA KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETAČlanak 1.§ 1. Ovim se Statutom, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju KantonaSarajevo (Sl. novine Kantona Sarajevo, broj 9/07. u daljnjem tekstu:Zakon), i drugim propisima, uređuju ustrojstvo, djelatnost i poslovanjeKatoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Fakultet),ovlasti i način odlučivanja fakultetskih tijela, ustrojavanje i izvođenjesveučilišnih i stručnih studija, status nastavnika, znanstvenika, suradnika idrugih zaposlenika, status studenata i druga pitanja značajna za Fakultet.§ 2. Položaj i djelovanje Katoličkoga bogoslovnog fakulteta uređuju se uz poštovanjevažećih međunarodnih ugovora i ugovora između osnivatelja i nadležnecivilne vlasti, uz suglasnost mjerodavnih državnih i crkvenih vlasti.§ 3. Katoličko obilježje Fakulteta, njegovo očuvanje i promicanje jamči seUgovorom koji potpisuju predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovinei dijecezanski biskup Vrhbosanske nadbiskupije, s jedne strane i,s druge strane, predstavnik za to nadležne civilne vlasti.§ 4. Način rada pojedinih tijela Fakulteta, odnose nastavnika inkardiniranihu biskupiju i drugih nastavnika, kao i odnose akademskih osobnih i zbornihtijela uređuju se Pravilnikom, izrađenim u skladu sa Zakonikom kanonskogaprava (u daljnjem tekstu: ZKP), Zakonom i ovim Statutom.Članak 2.§ 1. Fakultet je znanstveno-nastavna ustanova, kanonski priznat od SveteStolice, koja ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni istručni rad u jednom ili više znanstvenih i stručnih polja.§ 2. Fakultet je visoko učilište koje sudjeluje u pravnom prometu pod svojimnazivom.9

§ 3. Fakultet je pravna osoba i upisuje se u registar ustanova pri Kantonalnomsudu u Sarajevu te u Upisnik visokih učilišta koji vodi Ministarstvo.§ 4. Fakultet ima svoj žiro-račun.§ 5. Osnivač Fakulteta je Vrhbosanska nadbiskupija.Članak 3.§ 1. Fakultet je kao visoko crkveno učilište podložan Svetoj Stolici i ravnase prema odredbama kanonskoga prava, Apostolske konstitucije Sapientiachristiana, ovoga Statuta, koji je odobrila Sveta Stolica, prema općim aktimakoje donosi sam Fakultet i prema Zakonu.§ 2. Fakultet je visokoškolska ustanova koja djeluje u skladu sa Zakonom.§ 3. Poštujući znanstvenu samostalnost Fakulteta, dijecezanski se biskupbrine za njegov znanstveni i crkveni status, njegove personalne i ekonomskepotrebe te pomaže i potiče njegove djelatnosti.Članak 4.§ 1. Naziv Fakulteta jest: «Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu» - «FacultasTheologiae Catholicae Seraiensis».§ 2. Sjedište Fakulteta je u Sarajevu, Josipa Stadlera 5.§ 3. Fakultet ima svoj grb, pečat i suhi žig.§ 4. Grb Fakulteta okruglog je oblika s crtežom zgrade Bogoslovije u središtu inatpisom uz rub: “Katolički bogoslovni fakultet - Sarajevo” (“Facultas TheologiaeCatholicae Seraiensis”). U donjem dijelu u centru upisana je godina 1890.§ 5. Pečat i žig okruglog su oblika s crtežom otvorene knjige u kojoj su utisnutaslova A i W s natpisom uz rub: “Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu”(“Facultas Theologiae Catholicae Seraiensis”).§ 6. Suhim žigom promjera 38 mm ovjeravaju se diplome, a ostale javneisprave i dokumentacija Fakulteta ovjeravaju se pečatom Fakulteta promjera38 milimetara.§ 7. Dan Fakulteta je 18. listopada.10

Članak 5.§ 1. Fakultet može, s odobrenjem Kongregacije za katolički odgoj, imati afilirana,agregirana i inkorporirana visoka učilišta, te pridružena visoka učilištateoloških znanosti.§ 2. Naziv «afilijacija», «agregacija», i «inkorporacija», uzimaju se kako sudefinirani u Apostolskoj konstituciji „Sapientia christiana“ (čl. 62; Ord., čl.47), a «pridruživanje», prema dokumentima Svete Stolice o visokim učilištimavjerskih znanosti (Kongregacija za katolički odgoj): „Istruzione sugliIstituti Superiori di Scienze Religiose“ (28. 06. 2008).§ 3. Fakultetu je pridružen Teološki institut u Mostaru.§ 4. Prava i obveze koje nastaju iz tih oblika povezanosti određuju se odgovarajućimcrkvenim dokumentima za dotični oblik i ugovorom o konkretnomobliku te povezanosti.Članak 6.Fakultet ima pravo osnivati pojedine institute prema potrebama Crkve, kojise ravnaju prema svojim pravilnicima, sastavljenim u skladu sa Zakonikomkanonskog prava, Zakonom i ovim Statutom.Članak 7.§ 1. Svrha Fakulteta je njegovanje, znanstveno istraživanje te sustavno icjelovito izlaganje kršćanske Objave, unapređivanje spoznaje njezine istinepreko filozofsko-teoloških znanosti; odgoj i obrazovanje biskupijskogaklera, članova ustanova posvećenoga života, članova družba apostolskogaživota i katoličkih laika; evangelizacija i inkulturacija kršćanstva kao i razvojkršćanske filozofske i teološke misli, u suradnji s ostalim znanstvenimustanovama.§ 2. Fakultet, u duhu slobode i u skladu s propisima Katoličke crkve, Zakonai Statuta, svoje svrhe postiže:• poučavanjem i znanstvenim istraživanjem;• suradnjom s drugim fakultetima njegujući interdisciplinarnost i čuvajućisvoju samostalnost prema odredbama Svete Stolice;• posebnim središtima znanstvenog istraživanja, znanstvenim publikacijamai drugim znanstvenim susretima;11

• aktivnom suradnjom svih svojih članova: nastavnika i studenata,prema svojim mogućnostima i sposobnostima.II. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJEČlanak 8.§ 1. Dekan predstavlja i zastupa Fakultet pred sudovima, izabranim sudovimai državnim organima, neograničeno.§ 2. Fakultet mogu zastupati i drugi zaposlenici koje ovlasti dekan izdavanjemposebne punomoći.§ 3. Sadržaj i opseg punomoći određuje dekan.§ 4. Tajnik Fakulteta potpisuje isprave i dokumente u okviru ovlaštenja izovoga Statuta.§ 5. Osobe ovlaštene za potpisivanje financijskih dokumenata kod poslovnebanke imenuje dekan.Članak 9.§ 1. Dekana Fakulteta u slučaju odsutnosti ili spriječenosti zamjenjuje prodekanza nastavu.§ 2. Fakultet mogu predstavljati i dokumente potpisivati i prodekani i tajniku okviru poslova koje obavljaju, s tim da ne mogu preuzimati obveze zaFakultet, ako nisu za to ovlašteni posebnom punomoći.III. PRAVNI PROMET I ODGOVORNOST ZA OBVEZEČlanak 10.§ 1. Fakultet stupa u pravni promet s trećim osobama samostalno i bez ograničenja.§ 2. Za svoje obveze Fakultet odgovara cijelom svojom imovinom i svim svojimsredstvima - potpuna odgovornost.12

Djelatnost Fakulteta jest:• visokoškolsko obrazovanje;IV. DJELATNOST FAKULTETAČlanak 11.• istraživanje u humanističkim znanostima;• znanstveno filozofsko-teološko obrazovanje i odgoj kandidata zasvećeništvo i pripravnika za posebne crkvene službe i zadaće;• znanstveno filozofsko-teološko obrazovanje i odgoj studenata kojiće preuzeti zadaću poučavanja na katedrama visokih teoloških učilištaili službe intelektualnog apostolata;• znanstveno teološko-pedagoško obrazovanje i odgoj studenatakoji se spremaju za poučavanje u osnovnim i srednjim školama;• znanstveno teološko-pastoralno obrazovanje i odgoj studenatakoji se spremaju za crkvene pastoralne službenike;• promicanje trajnog teološkog usavršavanja svećenika, laika i pastoralnihslužbenika.V. USTROJSTVO FAKULTETAČlanak 12.Ustrojbene jedinice Fakulteta jesu katedre, tajništvo i knjižnica.V.1. KatedreČlanak 13.§ 1. Katedre se osnivaju za jedan ili više srodnih predmeta.§ 2. Članovi katedre su nastavnici, suradnici i znanstvenici koji izvode nastavu,odnosno sudjeluju u izvođenju nastave iz istog, odnosno srodnihpredmeta.§ 3. Predsjednik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom.13

§ 4. Predsjednik katedre je za svoj rad odgovoran dekanu.§ 5. Predsjednika katedre biraju svi predsjednici katedri.§ 6. Predsjednik katedre bira se na dvije godine. Ista osoba može biti višeputa izabrana za predsjednika.§ 7. Na Fakultetu postoje sljedeće katedre: 1. Katedra filozofije, 2. Katedra Svetogpisma Starog zavjeta, 3. Katedra Svetog pisma Novog zavjeta, 4. Katedrafundamentalne teologije, 5. Katedra povijesti kršćanske literature i kršćanskognauka, 6. Katedra dogmatske teologije, 7. Katedra moralne teologije,8. Katedra pastoralne teologije, 9. Katedra ekumenske teologije, 10. Katedraliturgike, 11. Katedra crkvene povijesti, 12. Katedra kanonskog prava, 13. Katedrareligiozne pedagogije i katehetike, 14. Katedra socijalnog nauka Crkve.§ 8. Djelatnost katedre:• organizira i izvodi povjereni dio studijskog programa i izvedbenogplana prema određenim znanstvenim područjima i predmetima;• organizira i provodi izravni rad sa studentima (voditeljstvo studenatatijekom studija, konzultacije, seminari, vježbe, izrada programa,oblikovanje diplomskih radova, stručni rad i sl.);• predlaže angažiranje vanjskih suradnika;• predlaže kadrovske popune;• predlaže inovacije u sadržaju povjerenih im predmeta;• predlaže oblike i dinamiku znanstvenog i stručnog usavršavanjačlanova katedre;• predlaže znanstvenoistraživačke i razvojne projekte;• obavlja i druge poslove koje joj povjeri dekan, prodekani i Fakultetskovijeće.§ 9. Predsjednik katedre:• planira, ustrojava i koordinira znanstveni, nastavni i stručni rad katedre;• predlaže godišnje planove i programe znanstvenoistraživačkog,nastavnog i stručnog rada;• inicira pokretanje stegovnog postupka protiv djelatnika katedre iodgovoran je za radni red i stegu;• sudjeluje u radu Stručnog kolegija iz članka 34. ovog Statuta;• obavlja i druge poslove koje mu povjeri dekan, prodekani i Fakultetskovijeće.14

V.2. TajništvoČlanak 14.§ 1. Tajništvo fakulteta je ustrojbena jedinica za obavljanje stručno-administrativnihposlova.§ 2. Tajništvo obavlja:• stručno-administrativne poslove vezane uz obavljanje znanstvenoistraživačkograda, evidencije, pripreme, i koordinacije izvođenjadiplomske, poslijediplomske i stručne nastave;• pravne, kadrovske i opće poslove za Fakultet;• financijsko-knjigovodstvene poslove i materijalno poslovanje Fakulteta,poslove izgradnje i održavanja;• pomoćne i tehničke poslove;• druge poslove potrebne za uspješan rad Fakulteta utvrđene ovimStatutom i drugim općim aktima Fakulteta.§ 3. Sve poslove iz § 2 ovog članka tajništvo, putem stručnih službi, obavlja zacijeli Fakultet, osim ako ti poslovi spadaju u redovitu djelatnost ustrojbenihjedinica utvrđenih ovim Statutom i drugim općim aktima.V.3. KnjižnicaČlanak 15.§ 1. Za ostvarenje vlastitih ciljeva na Fakultetu postoji odgovarajuća knjižnica,prilagođena nastavnicima i studentima, te opskrbljena knjigama i časopisimakao i pomagalima za predavanja i za seminare.§ 2. Knjižnicom upravlja voditelj knjižnice, a u radu mu pomaže Knjižničnovijeće.§ 3. U okviru knjižnice mogu se osnivati posebne seminarske knjižnice ukojima se nalazi ono što se traži za posebne studije. Brigu za posebne knjižnice,pod vodstvom voditelja knjižnice, imaju nastavnici koje, pošto se posavjetujes Knjižničnim vijećem, imenuje dekan.§ 4. Rad knjižnice odvija se prema Pravilniku.15

VI. VLAST FAKULTETAČlanak 16.§ 1. Fakultet u svojem djelovanju uživa akademsku slobodu i samostalnost.§ 2. Vlast je Veliki kancelar – nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije.VI.1. Veliki kancelarČlanak 17.§ 1. Veliki kancelar predstavlja Svetu Stolicu pred Fakultetom i ujedno predstavljaFakultet pred Svetom Stolicom. Brine se za očuvanje i napredakizvorne kršćanske misli i života kao i za zajedništvo s općom i partikularnomCrkvom.§ 2. Veliki kancelar je nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije. Ako je stolicaspriječena ili prazna, tu službu obavlja onaj tko zamjenjuje nadbiskupa.§ 3. Veliki kancelar brine se za:• vjerno i cjelovito očuvanje kršćanskoga nauka;• obdržavanje odredaba Svete Stolice i ovoga Statuta;• podnosi Svetoj Stolici tekst Statuta fakulteta na odobrenje;• predlaže Kongregaciji za katolički odgoj molbu za «Nihil obstat» zadoktore honoris causa predložene od fakulteta;• predlaganje Kongregaciji za katolički odgoj kandidata koji trebabiti imenovan ili potvrđen za dekana Fakulteta, odnosno imenaprofesora za koje treba dobiti «Nihil obstat» od Kongregacije zakatolički odgoj;• odobrenje zakonito izabranoga dekana;• imenovanje nastavnog osoblja;• dodjelu i opoziv «missio canonica» i «venia docendi»;• primanje ispovijesti vjere dekana na početku službe;• trogodišnji detaljni izvještaj Kongregaciji za katolički odgoj o najvažnijimposlovima, akademskom, moralnom i ekonomskom stanjuFakulteta;• primanje utoka protiv odluka akademskih tijela i prosudbu njihovezakonitosti;• predlaganje, preko dekana, pitanja za raspravu Fakultetskom vijeću;16

• potpisivanje vjerodostojnih isprava, teološke diplome, licencijatai doktorata;• davanje suglasnosti na opće akte Fakulteta;§ 4. Veliki kancelar svoje funkcije obavlja osobno ili preko svog opunomoćenika.VII. TIJELA FAKULTETAČlanak 18.Tijela Fakulteta jesu: dekan i Fakultetsko vijeće.VII.1. Dekan FakultetaČlanak 19.§ 1. Dekan upravlja Fakultetom prema odredbama ZKP-a i ovog Statuta, njegovje čelnik i voditelj.§ 2. Dekan je odgovoran za provedbu odluka na Fakultetu.§ 3. Dekan:• priprema, saziva, predlaže dnevni red, predsjedava i vodi sjedniceFakultetskog vijeća;• donosi akt o ustrojstvu radnih mjesta na prijedlog Fakultetskog vijeća;• predlaže Fakultetskom vijeću statut Fakulteta;• ustrojava rad i poslovanje Fakulteta;• imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova izsvoga djelokruga;• predlaže Fakultetskome vijeću predloženike za prodekane;• potpisuje diplome i druge javne isprave koje izdaje Fakultet;• potpisuje ugovore koje zaključuje Fakultet;• izvješćuje Velikog kancelara o djelatnostima i potrebama Fakulte-17

ta, prema odredbama ovog Statuta i Pravilnika;• prima propisanu ispovijest vjere nastavnika pri preuzimanju službe;• donosi odluku o radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena;• donosi odluku o prekovremenom radu;• donosi odluku o nagradama za kvalitetu rada i normativima za poslovekoji su izvan opsega redovitih poslova;• utvrđuje raspored korištenja godišnjih odmora;• donosi odluke o naknadama štete;• donosi odluku o suradnji s drugim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu;• prati, odnosno organizira praćenje izvršavanja radnih obveza zaposlenikaFakulteta;• utvrđuje plan i program razvoja Fakulteta;• odlučuje o žalbama studenata na odluke Fakultetskoga vijeća;• odlučuje o nagrađivanju studenata i zaposlenika Fakulteta;• odobrava plaćeni i neplaćeni dopust u skladu s ovim Statutom, Zakonomo radu i drugim općim aktima Fakulteta;• odlučuje o prestanku radnog odnosa zaposlenika Fakulteta u skladusa Zakonom, Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom;• obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, odredbama kanonskogaprava, ovim Statutom, i drugim općim aktima.§ 4. Dekan ima pravo poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta.§ 5. Dekan je za svoj rad odgovoran Velikom kancelaru i Fakultetskom vijeću.§ 6. Dekan najmanje jednom godišnje podnosi Velikom kancelaru i Fakultetskomvijeću, izvješće o svom radu i poslovanju Fakulteta.§ 7. Znak dekanske časti je dekanski lanac.VII.1.1. Izbor dekanaČlanak 20.§ 1. Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnomzvanju izvanrednog ili redovitog profesora.18

§ 2. Dekan se načelno bira između profesora inkardiniranih u Vrhbosanskunadbiskupiju, a može biti izabran i drugi član Fakultetskog vijeća koji ispunjavapotrebne uvjete.Članak 21.§ 1. Fakultetsko vijeće bira među svojim članovima povjerenstvo od tri članakoje prikuplja prijedloge za izbor dekana.§ 2. Povjerenstvo je dužno prikupiti mišljenja predsjednikâ svih katedri opredloženicima za izbor dekana.§ 3. Povjerenstvo podnosi Fakultetskom vijeću izvješće o prikupljenim prijedlozimai mišljenjima, te svoj prijedlog o predloženicima za izbor dekana.§ 4. Fakultetsko vijeće, na sjednici na kojoj se bira dekan, među svojim članovimabira povjerenstvo od tri člana koje provodi postupak izbora tajnimglasovanjem.§ 5. Dekan se bira na vrijeme od dvije godine i ista osoba može biti izabranaza dekana najviše dva puta uzastopce.§ 6. Pristupnici za dekana daju vlastiti program rada za svoj dekanski mandat.§ 7. Dekana bira Fakultetsko vijeće tajnim glasovanjem. Za dekana je izabranpredloženik koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članovaFakultetskog vijeća.§ 8. Ako se nakon dva neuspjela glasovanja ne postigne natpolovična većinaglasova, u trećem se glasovanju bira između dvojice predloženika kojisu u drugom glasovanju dobili najviše glasova ili, ako ih je više, izmeđudvojice starijih po službi. Ukoliko broj glasova bude jednak i u trećem glasovanju,izabran je stariji po službi.§ 9. U slučaju da Fakultetsko vijeće ne izabere dekana, Veliki kancelar imenujev.d. dekana do izbora novog dekana, a najduže na vrijeme od godinu dana.§ 10. Odluku o pokretanju postupka izbora dekana donosi Fakultetsko vijeće.Pokretanje postupka izbora dekana mora započeti najkasnije 6 mjeseciprije isteka mandata dekana, a završiti najkasnije 30 dana prije nastupa nadužnost novog dekana.§ 11. Izabranoga dekana odobrava Veliki kancelar, a potvrđuje ga Sveta Stolica.19

lju kojih se opoziv predlaže. Prije ostvarenja tog prijedloga prodekana trebasaslušati onaj koji predlaže razrješenje.§ 3. Prodekan je razriješen ako se za prijedlog o razrješenju tajnim glasovanjemizjasni natpolovična većina svih članova Fakultetskoga vijeća.VII.3. TajnikČlanak 31.§ 1. Tajnika Fakulteta bira, na prijedlog dekana, Fakultetsko vijeće na temeljujavnog natječaja.§ 2. Za tajnika Fakulteta može biti izabrana osoba koja ima završen pravnifakultet (civilni ili crkveni) i najmanje pet godina radnog iskustva u struci.§ 3. U iznimnim slučajevima za tajnika može biti izabran i diplomirani teolog.Članak 32.§ 1. Tajnik Fakulteta obavlja pravne i upravne poslove, tumači zakon i drugepropise, obavlja ostale poslove predviđene Statutom, Zakonom, ostalimpropisima i općim aktima Fakulteta.§ 2. Tajnik Fakulteta je voditelj tajništva (zajedničkih službi) i odgovoranje za izvršenje organizacijskih, administrativnih, pravnih, tehničkih i drugihopćih poslova na Fakultetu.§ 3. Tajnik Fakulteta odgovara za svoj rad dekanu i Fakultetskom vijeću.VII.4. Voditelj knjižniceČlanak 33.§ 1. Voditelja knjižnice bira Fakultetsko vijeće na temelju javnoga natječaja ina dekanov prijedlog. Može biti izabrana osoba koja ima diplomu teologije iosposobljenost u knjižničarstvu. Izbor je na rok od četiri godine. Ista osobamože biti ponovno izabrana više puta.§ 2. Dužnosti su voditelja knjižnice da predsjeda Knjižničnom vijeću koječine četiri nastavnika Fakulteta, a koje, na dekanov prijedlog, imenuje Fakultetskovijeće na dvije godine. Voditelj knjižnice osigurava slobodan pristupu knjižnicu. Na prijedlog nastavnika i uz odobrenje dekana nabavlja22

§ 3. Nastavničko-suradnički zbor, na kojem se biraju predstavnici u Fakultetskovijeće, saziva prodekan za nastavu.Članak 38.§ 1. Studentski predstavnici u Vijeću čine najmanje 10% ukupnog broja članova,od toga studenti diplomskih studija čine 5% članova Vijeća, a studentiposlijediplomskih studija 5% članova Vijeća.§ 2. Dekan i prodekani članovi su Vijeća po položaju.§ 3. Tajnik sudjeluje u radu Vijeća, bez prava glasa.Članak 39.§ 1. Mandat izabranih članova Fakultetskog vijeća traje dvije godine.§ 2. Ista osoba može biti ponovo izabrana za predstavnika u Fakultetskomvijeću.VII.6.2. Djelokrug rada Fakultetskoga vijećaČlanak 40.§ 1. Vijeće sukladno Zakonu i ovom Statutu:• donosi odluke o akademskim i znanstvenim pitanjima;• bira i razrješuje dekana i prodekane;• donosi Statut i druge opće akte na prijedlog dekana;• predlaže Velikom kancelaru studijske programe;• provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja;• provodi postupak izbora u znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna,nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radnamjesta;• utvrđuje ustrojstvo Fakulteta;• donosi odluku o ustrojavanju novih ustrojbenih jedinica;• predlaže dekanu akt o ustrojstvu radnih mjesta;• donosi izvedbene planove;24

• imenuje voditelje studenata;• bira demonstratore na prijedlog predmetnog nastavnika;• imenuje povjerenstva na poslijediplomskom studiju;• razmatra godišnje izvješće dekana;• donosi Poslovnik o radu Fakultetskoga vijeća;• obavlja druge poslove utvrđene odredbama Svete Stolice, StatutomFakulteta ili drugim općim aktom.§ 2. Vijeće obavlja poslove iz svoga djelokruga na sjednicama. Vijeće možeodlučivati ako je na sjednicama nazočna natpolovična većina ukupnog brojanjegovih članova.§ 3. Vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova,izuzevši slučajeve u kojima Zakon, statut Fakulteta ili drugi opći aktodređuju drugačije.§ 4. Rad Vijeća i način donošenja odluka pobliže se određuje PoslovnikomVijeća u skladu s ovim Statutom ili drugim općim aktom.§ 5. Predstavnici studenata sudjeluju u radu Vijeća na način utvrđen Zakonomi Statutom Fakulteta ili drugim općim aktom.§ 6. Vijeće može ovlastiti druga stručna tijela Fakulteta za obavljanje pojedinihposlova iz svoga djelokruga.Članak 41.Prigodom odlučivanja u Vijeću, studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnogveta na pitanja od posebnog interesa za studente: promjene sustavastudija, osiguranja kvalitete studija, predlaganja studijskih programa,utvrđivanja izvedbe i planova nastave i studentskog standarda. Studentskipredstavnici mogu upotrijebiti suspenzivni veto kada to zatraži natpolovičnavećina svih studentskih predstavnika u Vijeću. Nakon suspenzivnog vetaVijeće ponovno raspravlja o navedenom pitanju najranije u roku od 8 dana.U ponovljenom odlučivanju odluka se donosi natpolovičnom većinom svihčlanova Vijeća, bez prava upotrebe suspenzivnog veta.25

VII.6.3. Stalna i povremena tijela Fakultetskoga vijećaČlanak 42.§ 1. Vijeće može imenovati stalne i povremene odbore i povjerenstva u skladus ovim Statutom ili drugim općim aktom.§ 2. Fakultetsko vijeće ima ove stalne odbore i povjerenstva:• Odbor za diplomske ispite;• Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti;• Povjerenstvo za izdavačku djelatnost.Članak 43.§ 1. Odbor i povjerenstva imaju najmanje tri, a najviše pet članova.§ 2. Članove imenuje Fakultetsko vijeće.§ 3. Mandat članova traje dvije akademske godine i ista osoba može bitiponovno imenovana za člana.§ 4. Rad stalnog odbora i povjerenstava uređuje se posebnim općim aktomkoji donosi Fakultetsko vijeće.§ 5. Rad povremenih odbora i povjerenstava uređuje se odlukom Fakultetskogvijeća o osnivanju i djelokrugu rada odbora i povjerenstava.VIII. RED STUDIJAVIII.1. Tijek studijaČlanak 44.§ 1. Cjeloviti tijek studija na Fakultetu obuhvaća tri susljedna ciklusa.§ 2. Prvi ciklus - Bakalaureat obuhvaća, uz filozofsku formaciju, sve teološkediscipline s potrebnim uvodom u znanstvenu metodu. On traje pet godinaili deset semestara.§ 3. Drugi ciklus - Licencijat je ciklus specijalizacije u kojem studenti produbljujupojedino teološko područje i potpunije se uvode u znanstveno istraživanje.Ovaj ciklus traje dvije godine ili četiri semestra.26

§ 4. U trećem ciklusu - Doktorat studenti napreduju u znanstvenoj zrelostiposebno pomoću daljnjih vježbi i istraživanja koja doprinose napretku znanosti.Ovaj ciklus traje barem jednu godinu ili dva semestra.§ 5. Svaki ciklus studija mora biti u skladu s europskim sustavom prijenosabodova (dalje: ECTS), po kojem se jednom godinom studija u pravilu stječe60 ECTS bodova.VIII.1.1. Prvi ciklusČlanak 45.§ 1. Studij filozofije temelji se na valjanoj filozofskoj baštini, novijim filozofskimistraživanjima i napretku znanosti; uvodi u specifične filozofske metode;dublje zahvaća ljudske i životne istine radi teološkog razmišljanja ipromicanja dijaloga s današnjim svijetom.§ 2. Filozofske discipline predaju se u prve dvije godine teološkog studija.§ 3. Biblijske discipline zauzimaju prvotno i temeljno mjesto, jer od Biblijepolazi svako teološko razmišljanje.§ 4. Sustavna teologija izlaže Kristovo otajstvo i povijest spasenja.§ 5. Studij obuhvaća glavne i pomoćne discipline raspodijeljene po katedramaprema redu studija.§ 6. U svakoj godini ponuđeni su izborni predmeti od kojih su studenti obvezniizabrati određeni broj, prema Pravilniku.§ 7. Uz pohađanje predavanja studenti trebaju ući u metode teoloških znanostisudjelovanjem u seminarima.§ 8. Završenim studijem prvog ciklusa, postiže se akademski stupanj magistra(master) teologije.Plan studija I. ciklusa:p = sati predavanja tjednov = sati vježbi tjednoČlanak 46.s = sati seminara tjednoects = koeficijent opterećenja u kreditima27

VIII.1.2. Drugi ciklusČlanak 47.Za dublje proučavanje određenog vida teoloških znanosti Fakultet nudisljedeća područja specijalizacija: specijalizaciju u ekumenskoj teologiji,specijalizaciju iz kršćanske filozofije i fundamentalne teologije.Članak 48.Završenim studijem drugog ciklusa postiže se akademski stupanj magisterijateoloških znanosti (licencijat).Plan studija II. ciklusa:Članak 49.p = sati predavanja tjednos = sati seminara tjednov = sati vježbi tjednok= sati konzultacijaects= koeficijent opterećenja u kreditima33

VIII.1.3. Treći ciklusČlanak 50.§ 1. U trećem ciklusu studenti, pod vodstvom profesora Fakulteta, pripremajudisertaciju za doktorat.§ 2. Kandidat za doktorat tijekom jedne godine pohađa određeni broj kolegijai izvršava druge aktivnosti prema Pravilniku o poslijediplomskom studiju.VIII.2. Poznavanje jezikaČlanak 51.§ 1. Kandidat I. ciklusa, za upis u treću godinu, treba poznavati latinski ijedan od živih jezika. Za upis u četvrtu godinu treba se znati služiti i grčkimjezikom. Upis i provjera znanja jezika određuje se Pravilnikom.§ 2. Kandidat II. ciklusa, osim latinskoga, treba poznavati i biblijsko-grčki jezik.Ujedno treba poznavati i dva živa od sljedećih svjetskih jezika: njemački,engleski, francuski, talijanski, španjolski. Znanje se dokazuje pravovaljanomispravom, a mora biti dostatno da se kandidat može služiti jezikom.§ 3. Kandidat III. ciklusa, osim latinskog i biblijsko-grčkog jezika treba poznavatibarem tri živa svjetska jezika iz § 2. ovog članka.VIII.3. Nastava i ispitiČlanak 52.Akademska godina započinje 1. listopada tekuće, a završava 30. rujna idućegodine. Zimski semestar traje od 1. listopada do konca veljače, a ljetniod 1. ožujka do 30. rujna.Članak 53.Nastava se izvodi tijekom 30 tjedana u akademskoj godini. Radni tjedanobuhvaća zakonski predviđeni broj radnih sati, a predavanja ne smiju prelaziti25 sati tjedno.40

Članak 54.Student je dužan prisustvovati predavanjima i sudjelovati u vježbama i seminarima,prema Pravilniku.Članak 55.§ 1. Ispiti se polažu iz svakog predmeta pojedinačno.§ 2. Ispiti se u pravilu polažu u istoj akademskoj godini u kojoj su odslušani.Pravilnikom se određuje koje ispite i koliko ispita student može prenijeti usljedeću godinu.Članak 56.§ 1. U redovitim ispitnim rokovima za svaki predmet treba odrediti najmanjedva ispitna termina i to tako da se svakom studentu omogući eventualnidrugi izlazak na ispit.§ 2. U istom ispitnom roku ispit iz istog predmeta može se polagati drugi putsamo ukoliko je od prvog ispita proteklo petnaest dana.§ 3. U izvanrednim ispitnim rokovima za svaki se predmet utvrđuje po jedanispitni termin.§ 4. Ispitni se rokovi utvrđuju za cijelu akademsku godinu prije početka akademskegodine.Članak 57.§ 1. Znanje studenta ocjenjuje se i tijekom nastave, a konačna se ocjenautvrđuje na ispitu.§ 2. Ispiti su usmeni ili pismeni ili usmeni i pismeni.Članak 58.§ 1. Ispit iz istog predmeta može se polagati najviše četiri puta.§ 2. Četvrti put ispit se polaže pred nastavničkim povjerenstvom.41

§ 3. Student koji četvrti put nije položio ispit iz istog predmeta obvezan je usljedećoj akademskoj godini ponovo upisati taj predmet.§ 4. Student koji i nakon ponovljenog upisivanja predmeta ne položi ispit nanačin utvrđen u §§ 1. i 2. ovog članka, gubi pravo studiranja.Članak 59.§ 1. Nastavničko povjerenstvo iz prethodnog članka § 2 imenuje dekan.§ 2. Nastavničko povjerenstvo ima tri člana, a predsjednik povjerenstva nemože biti nastavnik koji je studenta prethodno negativno ocijenio.§ 3. Na ocjenu nastavničkog povjerenstva ne može se ulagati žalba.VIII.4. Ugovorno osnivanje studija i programi stručnog usavršavanjaČlanak 60.§ 1. Fakultet može s domaćom ili stranom pravnom ili fizičkom osobomustrojiti određeni studij. Dopusnica za takav studij izdaje se na način i upostupku propisanima Zakonom.§ 2. Fakultet može osnivati različite programe stručnog usavršavanja, imajućiu vidu koncept cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Takav se programne smatra studijem u smislu Zakona. Po završetku programa stručnogusavršavanja Fakultet polazniku izdaje posebnu potvrdu.VIII.5. Studijski programČlanak 61.§ 1. Studiji se ustrojavaju prema studijskom programu koji donosi Fakultet.§ 2. Kod utvrđivanja studijskog programa treba osobito brinuti da studij bude:• na razini najnovijih znanstvenih spoznaja i na njima temeljenih vještina;• usklađen s nacionalnim prioritetima i potrebama profesionalnogsektora;• usporediv s programima u zemljama Europske unije.42

§ 3. Studijski program donosi se u skladu s ovim Statutom i općim aktima,te sadrži:• stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija;• uvjete upisa na studij;• okvirni sadržaj obvezatnih i izbornih predmeta i broj sati potrebnihza njihovu izvedbu;• bodovnu vrijednost svakog predmeta određenu u skladu s ECTS;• oblike provođenja nastave i načina provjere znanja za svaki predmet;• popis predmeta koje student može izabrati s drugih učilišta, odnosnostručnih studija;• uvjete upisa studenta u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinustudija te preduvjete upisa pojedinog predmeta ili grupe predmeta;• način završetka studija;• odredbe o tome mogu li i pod kojim uvjetima studenti, koji su prekinulistudij ili su izgubili pravo studiranja, nastaviti studij.VIII.6. Izvedbeni planČlanak 62.§ 1. Studiji se izvode prema izvedbenom planu nastave koji donosi Fakultetskovijeće. Izvedbeni plan se objavljuje prije početka nastave u odnosnojakademskoj godini i dostupan je javnosti.§ 2. Izvedbeni plan nastave obvezno se objavljuje na službenim Internetstranicama uključujući sažetke predavanja i drugih oblika nastave kao itekst samih predavanja te drugih oblika nastave u iznimnim slučajevimanedostupnosti odgovarajuće literature.§ 3. Izvedbenim planom nastave utvrđuju se:• nastavnici i suradnici koji će izvoditi nastavu prema studijskomprogramu;• mjesta izvođenja nastave;• početak i završetak te satnica izvođenja nastave;43

• oblici nastave (predavanja, seminari, vježbe, konzultacije, provjereznanja i sl.);• način polaganja ispita;• ispitni rokovi;• popis literature za studij;• mogućnost izvođenja nastave na stranom jeziku• ostale važne činjenice za uredno izvođenje nastave.VIII.7. Ostala pitanja vezana uz studijČlanak 63.§ 1. Pravilnikom o studiranju pobliže se uređuju pravila o ispitima (pisani,usmeni, praktični dio ispita, sustav preduvjeta i sl.), o žalbi na ocjenu, postupkuponavljanja ispita, sadržaju, obliku i načinu vođenja isprava o ispitima,o osiguranju javnosti na ispitima, pravu uvida u ispitne rezultate te popotrebi i o drugim pitanjima.§ 2. Opći akt iz § 1 objavljuje se na način da bude dostupan javnosti, posebicestudentima i pristupnicima za stjecanje statusa studenta.IX. AKADEMSKI STUPNJEVIČlanak 64.Akademski stupnjevi koji se podjeljuju na Fakultetu jesu: magistar (master),licencijat teoloških znanosti (magisterij) i doktorat.Članak 65.§ 1. Na završetku uspješno završenog I. ciklusa teološkog studija, studentuse podjeljuje diploma magistra (master).§ 2. Akademski stupanj licencijata teoloških znanosti podjeljuje se studentuna završetku II. ciklusa studija čime mu se priznaje osposobljenost zapoučavanje u teološkim disciplinama na visokoškolskim ustanovama.§ 3. Doktorat iz teologije podjeljuje se studentu na završetku III. ciklusa44

studija čime mu se priznaje znanstvena zrelost i sposobnost za poučavanjena teološkim fakultetima.IX.1. Postignuće akademskih stupnjeva i svjedočanstvoČlanak 66.§ 1. Akademski stupnjevi stječu se po samom pravu kad se ispune svi uvjetikoje zahtijeva Statut Fakulteta.§ 2. Studentima koji postignu akademske stupnjeve izdaje se odgovarajućadiploma prema odredbama utvrđenima u Pravilniku.Članak 67.Na kraju I. i II. ciklusa student polaže sveobuhvatni ispit kojim pokazuje daje stekao cjelovitu znanstvenu formaciju odgovarajućeg ciklusa.IX.1.1. Prvi ciklus (diplomski studij)Članak 68.§ 1. Za postignuće akademskog stupnja magistra teologije potrebno je,osim pravilnog upisa na Fakultet, položiti sve pojedinačne ispite iz I. ciklusa,položiti sveobuhvatni završni ispit i izraditi pismeni rad pod vodstvommentora.§ 2. Diplomski se ispit može ponoviti samo jednom.§ 3. Rok između prvog i drugog polaganja ispita ne može biti kraći od trimjeseca.Članak 69.§ 1. Tema diplomskog rada mora biti iz predmeta koji se izučavaju na ovomFakultetu.§ 2. Popis svih predmeta iz § 1 utvrđuje Fakultetsko vijeće.45

Članak 70.§ 1. Mentor za izradbu diplomskog rada imenuje se iz reda nastavnika izabranihu znanstveno-nastavno zvanje.§ 2. Odbor za diplomske ispite iz članka 42 ovog Statuta imenuje mentora zaizradu diplomskog rada, a dekan imenuje, na prijedlog predmetnog nastavnika,ispitno povjerenstvo za ocjenu diplomskog rada i diplomskog ispita.§ 3. Pitanje izradbe i obrane diplomskog rada, diplomskih ispita, prava i obvezestudenata, mentora i ispitnog povjerenstva te ostale posebnosti radaOdbora za diplomske ispite uređuju se Pravilnikom o diplomskim ispitima.IX.1.2. Drugi ciklus (poslijediplomski studij)Članak 71.§ 1. Za postignuće akademskog stupnja licencijata teoloških znanosti potrebnoje imati akademski stupanj magistra teologije, uredno pohađati predavanjai vježbe II. ciklusa, propisanih Statutom, Pravilnikom i programomstudija kao i uspješno položiti sve pojedinačne ispite propisane nastavnimplanom.§ 2. Potrebno je uspješno položiti sveobuhvatni ispit, na način utvrđen Pravilnikom,kojim se dokazuje postignuta znanstvena formacija II. ciklusa.§ 3. Osim toga, potrebno je pod vodstvom mentora znanstvenom metodomnapisati magistarski rad i obraniti ga pred nastavničkim povjerenstvom odtri člana koje imenuje Fakultetsko vijeće. Predsjednik povjerenstva ne možebiti nastavnik koji je bio mentor.§ 4. Obrana pismenog rada je javna.§ 5. Konačnu ocjenu rada i obrane donosi povjerenstvo na temelju pojedinačnihocjena članova povjerenstva, ocjene sveobuhvatnog ispita kao iprosjekom ocjena tijekom II. ciklusa.Članak 72.§ 1. Licencijatski ispit se može ponoviti samo jednom.§ 2. Rok između prvog i drugog ispita ne može biti kraći od šest mjeseci.46

IX.1.3. Treći ciklus (poslijediplomski studij)Članak 73.§ 1. Da bi se postigao akademski stupanj doktorata potrebno je:• da je kandidat za doktorat postigao licencijat teoloških znanosti nanekom teološkom fakultetu barem s ocjenom dobar (7). Pravilnikomse mogu zahtijevati i drugi uvjeti za doktorat.• da pod vodstvom nastavnika Fakulteta ili, s pristankom Fakultetskogvijeća, nastavnika drugog fakulteta, napiše i pred povjerenstvomkoje imenuje Fakultetsko vijeće obrani disertaciju koja stvarnodoprinosi napretku teološke znanosti i vrijedna je da se baremdjelomice objavi.• da cijelu disertaciju ili određeni njezin dio objavi na način određenu Pravilniku.§ 2. Jedan primjerak objavljene doktorske disertacije šalje se Kongregacijiza katolički odgoj. Preporučuje se da se po jedan primjerak pošalje i crkvenimfakultetima hrvatskoga govornog područja.Članak 74.§ 1. Licencijat i doktorat znanosti oduzimaju se ako se utvrdi da je magistarskaili doktorska disertacija bila prisvojeno znanstveno djelo ili krivotvorina.§ 2. Postupak oduzimanja akademskih stupnjeva licencijata i doktorataprovodi se, pošto se sasluša onaj koga se to tiče i odvagnu njegova opravdanja,na temelju ovlaštenog stručnog vijeća postupkom koji odgovara postupkustjecanja akademskog stupnja u skladu s odredbama ovog Statuta.Članak 75.Osobama izrazito zaslužnim za razvoj teološke, kao i teologiji srodnih znanosti,odnosno osobama zaslužnim za širenje i svjedočenje općeljudskihvrednota, Fakultet može dodijeliti doktorat »ad honorem«, uz pristanak velikogakancelara koji treba prije dobiti »Nihil obstat« Svete Stolice i poštočuje mišljenje Fakultetskog vijeća.47

IX.2. Teološki studij koji nije usmjeren na akademske stupnjeveČlanak 76.§ 1. Tko započne teološki studij u I. ciklusu Fakulteta, ali se ne može višeupisati kao redoviti student, može studirati kao izvanredni student do krajaprvoga ciklusa.§ 2. Da bi se upotpunila osobito pastoralna formacija kandidata za prezbiteratkoji ne namjeravaju upisati II. ciklus studija, Fakultet priprema programstudija za ostvarenje Pastoralne godine prema odredbi Apostolske konstitucije»Sapientia christiana«.§ 3. Pošto se završi studij Pastoralne godine, može se dati diploma o cjelovitojsvećeničkoj formaciji.X. STUDENTIX.1. Stjecanje statusa studentaČlanak 77.§ 1. Da bi se netko mogao upisati na Fakultet za postignuće akademskihstupnjeva, treba podnijeti potrebne dokumente o studiju koji se zahtijevajuza primanje na Fakultet.§ 2. Da bi se upisali na Fakultet, pošto uspješno završe razredbeni postupak,kandidati moraju predati potrebne dokumente: izvadak iz matičneknjige rođenih, krsni list, preporuku, koju za klerike i kandidate za redovedaje ordinarij, za članove ustanova posvećenog života i družba apostolskogživota redovnički poglavar, a za laike vlastiti župnik, te autentične isprave ozavršenoj četverogodišnjoj srednjoj školi.Članak 78.Status studenta stječe se upisom na Fakultet, a dokazuje se odgovarajućomstudentskom ispravom.48

Članak 79.§ 1. Odluku o upisu studenata donosi Fakultet.§ 2. Odlukom o upisu utvrđuje se za svaki studij: broj redovitih studenata, brojstudenata koji će se dijelom subvencionirati te broj izvanrednih studenata.§ 3. Natječaj za upis studenata raspisuje Fakultet najkasnije dva mjesecaprije termina određenog za upis studenata. Natječaj za upis mora sadržavati:uvjete za upis, broj mjesta za upis, postupak, podatke o ispravama kojese podnose, rokove za prijavu za natječaj i upis.§ 4. Na Fakultet se mogu upisati pripravnici za klerički stalež, članovi ustanovaposvećenoga života, članovi družba apostolskoga života, vjernici laicia, u iznimnim slučajevima uz dopuštenje Velikoga kancelara, i nekatolici inekršćani.§ 5. Kriteriji na temelju kojih se odabiru kandidati jesu: vrsta završenog školovanja,uspjeh u prethodnom školovanju, uspjeh na razredbenom ispitu ilidrugom ispitu, te drugi kriteriji (posebna znanja, vještine ili sposobnosti)koje utvrdi Fakultet.§ 6. Fakultet može utvrditi kriterije za izravni upis na studij (bez obveze polaganjarazredbenog ispita).Članak 80.Pristupnik stječe pravo upisa prema postignutim bodovima u razredbenompostupku.Članak 81.§ 1. Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni.§ 2. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temeljina punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija(studijskog programa) dijelom ili u cijelosti subvencionira se iz proračunanadležnih institucija za visoko školstvo ovisno o uspjehu koji je studentpostigao u razredbenom postupku, odnosno na pojedinoj godini studija.§ 3. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ilidrugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija ucijelosti snosi sam student.49

§ 4. Ukupne obveze izvanrednih studenata iznose polovicu broja sati utvrđenihza redovite studente.Članak 82.Status redovitog studenta koji studira uz potpunu subvenciju iz kantonalnihproračuna ima student za vrijeme propisanog trajanja studija, a najvišeza vrijeme koje je za trećinu dulje od propisanog trajanja studija, odnosnodo kraja akademske godine u kojoj taj rok istječe.Članak 83.Student stječe pravo upisa u višu godinu studija ako je ispunio sve obvezeutvrđene studijskim programom u skladu s ovim Statutom i drugim općimaktima Fakulteta.Članak 84.Redovitim studentima koji imaju status vrhunskog športaša ili vrhunskogumjetnika odobrava se svladavanje upisanog studija pod uvjetima zaizvanredne studente utvrđenima ovim Statutom.Članak 85.§ 1. Izrazito uspješnim studentima može se, uz određene uvjete, odobritizavršavanje studija u vremenu kraćem od propisanog trajanja studija.§ 2. Izrazito uspješnim studentom smatra se student koji je sve ispite izniže godine studija položio s prosječnom ocjenom 8,0. Takvom studentumože se odobriti upis predmeta iz više godine studija, najviše do poloviceukupnog broja ECTS bodova, uzimajući u obzir programsku povezanostpredmeta. Ukoliko takav student do upisa u sljedeću godinu studija položiispite iz svih predmeta studija upisanih u indeks, prilikom sljedećeg upisanema nikakvih ograničenja.§ 3. Opseg i način ostvarivanja prava na ubrzani studij iz ovog članka utvrđujese općim aktom Fakulteta.50

Članak 86.§ 1. Student može ponovno upisati istu godinu studija samo jedanput, i toako je ostvario najmanje 30 bodova u godini koju ponavlja.§ 2. Ukoliko student ne ispunjava uvjete propisane odredbom § 1 ovog članka,gubi status redovitog studenta.Članak 87.Ukupno trajanje studiranja u statusu redovitog studenta ima student zavrijeme propisanog trajanja studija, a najviše za vrijeme koje je za trećinudulje od propisanog trajanja studija, odnosno do kraja akademske godineu kojoj taj rok istječe.Članak 88.Osobi koja je izgubila status redovitog studenta mora se odobriti dovršenjestudija u roku od pet godina (ako je do gubitka došlo na nekoj od godina),odnosno deset godina (ako je do gubitka došlo u apsolventskom stažu), uskladu s općim aktom Fakulteta.X.2. Voditelj i mentorČlanak 89.§ 1. Studentima, odnosno skupinama studenata diplomskog studija moguse, ovisno o vrsti i prirodi studija, imenovati voditelji koji im pomažu tijekomstudija te prate rad studenata i njihova postignuća.§ 2. Studentu poslijediplomskog studija obvezno se imenuje mentor.§ 3. Pobliže odredbe o voditelju i mentoru studenta utvrđuje Fakultet općimaktom.51

X.3. Prava i obveze studentaČlanak 90.§ 1. Student ima pravo na:• kvalitetan studij i obrazovni proces kako je to predviđeno studijskimprogramom;• sudjelovanje u stručnom i znanstvenom radu;• konzultacije i mentorski rad;• slobodu mišljenja i iskazivanja stavova tijekom nastave i drugih aktivnostina Fakultetu;• završetak studija u kraćem roku;• slobodno korištenje knjižnica i ostalih izvora informacija;• upisivanje predmeta iz drugih programa, sukladno Statutu.• izjašnjavanje o kvaliteti (ocjenjivanje) nastave i nastavnika;• sudjelovanje u odlučivanju, sukladno Statutu Fakulteta;• pritužbu za slučaj povrede nekog od njegovih prava predviđenihzakonom ili općim aktima;• sudjelovanje u radu studentskih organizacija;• mirovanje obveza za vrijeme služenja vojnoga roka, za vrijeme trudnoćei do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti te udrugim opravdanim slučajevima prekida studija (u tom slučaju možese odobriti ponovni upis godine koja se ne smatra ponavljačkom);• odgovarajuću psihološku i zdravstvenu pomoć u studentskim poliklinikamaili drugim odgovarajućim zdravstvenim ustanovama te• druga prava predviđena Statutom i drugim općim aktima Fakulteta.§ 2. Student ima obvezu poštivati režim studija i opće akte Fakulteta teuredno izvršavati svoje nastavne i druge obveze na Fakultetu. Stegovnaodgovornost studenata uređuje se općim aktom Fakulteta.§ 3. Redoviti studenti imaju prava iz zdravstvenog osiguranja, prava nasubvencionirano stanovanje i prehranu te druga prava sukladno zakonu ina njemu utemeljenim propisima. Razina navedenih prava i visina financijskeparticipacije samog studenta uređuje se odgovarajućim propisima, pričemu uspjeh na razredbenom ispitu ili na studiju može biti predviđen kaomjerilo za utvrđivanje razine prava.§ 4. Fakultet provodi studentsku evaluaciju studija putem ankete ili na drugiprimjereni način. Rezultati evaluacije služe planiranju studijskog i znanstvenogprograma na Fakultetu.52

Osoba gubi status studenta:• kad završi studij;• kad se ispiše s Fakulteta;X.4. Prestanak statusa studentaČlanak 91.• kad je isključena sa studija po postupku i uz uvjete utvrđene ovimStatutom ili drugim općim aktom;• kad ne završi studij u roku utvrđenom ovim Statutom ili drugim općimaktom;• kad ne ispuni uvjete za ponavljanje godine te• iz ostalih razloga utvrđenim ovim Statutom ili drugim općim aktom.X.5. Evidencije o studentimaČlanak 92.§ 1. Fakultet vodi sljedeće javne evidencije s osobnim podacima studenata:• evidenciju prijavljenih za upisni postupak koja uključuje i rezultatepostupka,• osobnu evidenciju upisanih studenata,• evidenciju o uspjehu na ispitu i• evidenciju izdanih isprava o završetku studija te stečenih akademskihnaziva i stupnjeva.§ 2. Evidencije iz § 1 ovoga članka Fakultet trajno pohranjuje.X.6. OcjeneČlanak 93.§ 1. Uspjeh studenta na ispitu i drugim provjerama znanja izražava se sljedećimocjenama: 10 – izvrstan, 9 – odličan, 8 – vrlo dobar, 7 – dobar, 6– dovoljan, 5 – nedovoljan. U indeks i/ili drugu odgovarajuću ispravu i/ilievidenciju studenta unose se prolazne ocjene: 10, 9, 8, 7 i 6.§ 2. Student ocijenjen ocjenom nedovoljan (5) nije položio ispit. Ova se ocjenaunosi samo u prijavnicu.53

§ 3. Studijskim programom može se utvrditi da se neki oblici nastave provodebez ocjenjivanja, ili da se ocjenjuju opisno.X.7. Provjera znanjaČlanak 94.§ 1. Znanje studenta može se provjeravati i ocjenjivati tijekom nastave, akonačna se ocjena utvrđuje na ispitu.§ 2. Uspjeh postignut na ispitu dostupan je javnosti.§ 3. Pravo uvida u ispitne ishode ima osoba koja za to dokaže pravni interes.§ 4. Studijskim programom utvrđuje se broj izlazaka na ispit iz istog predmeta.X.8. Ispitni rokoviČlanak 95.§ 1. Ispitni rokovi su redoviti i izvanredni.§ 2. Redoviti ispitni rokovi su: zimski, ljetni i jesenski. Redoviti ispitni roktraje najmanje četiri tjedna. Izvanredne ispitne rokove utvrđuje Fakultetizvedbenim planom.§ 3. Općim aktom Fakulteta o pravilima studija pobliže se uređuje: vrijemeizmeđu izlazaka na ispit, način ispitivanja (predmetni nastavnik, nastavničkopovjerenstvo), žalba na ocjenu i postupak ponavljanja ispita.X.9. Prigovor na ocjenuČlanak 96.Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom može u roku od 48 satinakon održanog ispita žalbom zatražiti polaganje ispita pred nastavničkimpovjerenstvom u skladu s općim aktom Fakulteta.54

X.10. Studentski zborČlanak 97.Na Fakultetu se ustrojava podružnica Studentskog zbora u skladu s posebnimZakonom.X.11. Stegovna odgovornost studenataČlanak 98.Studenti imaju obvezu poštivati režim studija i opće akte Fakulteta te urednoizvršavati svoje obveze.Članak 99.§ 1. Studenti mogu zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza stegovnoodgovarati.§ 2. Lakšom povredom dužnosti i neispunjavanja obveza smatra se:• nepohađanje predavanja i vježbi;• ometanje nastave;• oštećenje prostorija i namještaja u zgradi i ostalim prostorijamagdje se izvodi nastava;• nedolično ponašanje u zgradi Fakulteta koje narušava ugled Fakulteta;• nedopušteno pružanje i primanje pomoći na ispitu, kao i upotrebanedopuštenih pomagala;• grube povrede ponašanja učinjene prema nastavnom i drugomosoblju u zgradi Fakulteta i na drugim mjestima gdje se izvodi nastava,te nekolegijalni odnos prema studentima.§ 3. Težom povredom dužnosti i neispunjavanja obveza smatra se:• krivotvorenje isprava, potpisa nastavnika u indeksu, dokumenata iakata (uvjerenja i potvrdnica);• sve radnje koje predstavljaju kazneno djelo u smislu Kaznenog zakona.Članak 100.§ 1. Zbog povrede dužnosti i neispunjavanja obveza, studentu se mogu izrećisljedeće mjere:55

• opomena;• ukor;• opomena pred isključenje;• isključenje sa studija.§ 2. Isključenje studenata sa studija ne može biti duže od dvije godine, računajućiod dana izricanja te mjere.§ 3. Mjere iz točke 3. i 4. § 1 ovog članka mogu se izreći samo za teže povrededužnosti i neispunjavanja obveza studija.Članak 101.§ 1. Na Fakultetu se osniva Stegovni sud za studente.§ 2. Stegovni sud ima predsjednika i dva člana od kojih je jedan student.§ 3. Predsjednik i članovi Stegovnog suda imaju svoje zamjenike od kojih jejedan student.§ 4. Predsjednik Stegovnog suda je nastavnik.Članak 102.Na odluku Stegovnog suda dopuštena je žalba koju rješava Fakultetsko vijeće.Članak 103.Ovlasti Stegovnog suda i stegovni postupak uređuju se općim aktom Fakulteta.XI. ZNANSTVENICI, NASTAVNICI I SURADNICIČlanak 104.§ 1. Znanstvenici, nastavnici i suradnici Fakulteta uz poslove utvrđene Zakonomi drugim propisima, sudjeluju i u upravljanju Fakultetom, u radu Fakultetskogvijeća i drugih radnih tijela.§ 2. Znanstvenici, nastavnici i suradnici moraju se u svom radu, djelovanju iponašanju držati etičkih načela, načela znanstvene istine i kritičnosti te šti-56

titi ugled Fakulteta. Etički kodeks nastavnika sadržava odredbe ponašanjaznanstvenika, nastavnika i suradnika u svim prigodama.§ 3. Nastavnici se trebaju odlikovati vrlinama, pravovjernošću, cjelovitošćukatoličkoga nauka, marljivošću u službi i revnošću u evangelizaciji.§ 4. Službu naučavanja u stvarima vjere i ćudoređa nastavnici trebaju obavljatiu punom zajedništvu s vjerodostojnim crkvenim učiteljstvom na čelu srimskim prvosvećenikom.§ 5. U iznimnim slučajevima, posebice poradi ekumenskih razloga kao i radiunaprjeđenja međureligijskoga dijaloga, Fakultetsko vijeće može pozvati zanastavnike i pripadnike neke druge Crkve, crkvene zajednice ili religije pa čaki osobe koje ne pripadaju nijednoj religiji, pod uvjetom da poštuju katoličkikarakter Fakulteta. Ipak taj nastavnik ne može predavati katolički nauk.XI.1. ZnanstveniciČlanak 105.Znanstvenici su osobe koje su sukladno zakonu izabrane u odgovarajućaznanstvena zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika.XI.1.1. Znanstvena zvanjaČlanak 106.§ 1. Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik iznanstveni savjetnik.§ 2. Znanstvena zvanja se stječu u postupku i pod uvjetima predviđenimzakonom i na njemu utemeljenim propisima.XI.2. Nastavnici i suradniciČlanak 107.§ 1. Znanstveno-nastavna zvanja su docent, izvanredni profesor i redovitiprofesor.§ 2. Znanstveno-nastavna zvanja u znanstvenoj komponenti odgovarajuznanstvenim zvanjima kako slijedi:57

• docent znanstvenom suradniku;• izvanredni profesor višem znanstvenom suradniku;• redoviti profesor znanstvenom savjetniku.§ 3. Nastavna zvanja su predavač i viši predavač.§ 4. Suradnička zvanja su asistent i viši asistent.§ 5. Stručna zvanja su stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnik.XI.2.1. Zvanja na Fakultetu i odgovarajuća radna mjestaČlanak 108.§ 1. Na Fakultetu se provode izbori u znanstveno-nastavna i suradnička zvanjate nastavna zvanja predavača i višeg predavača, kao i stručna zvanja,sukladno zakonu.§ 2. Nastavnici se na Fakultetu biraju u zvanja iz § 1 ovoga članka na odgovarajućaradna mjesta putem javnog natječaja te se s izabranim pristupnikomzaključuje ugovor o radu.Članak 109.§ 1. U odgovarajuće znanstveno-nastavno i nastavno zvanje može se (i bezzaključivanja ugovora o radu), izabrati osoba koja ispunjava uvjete za izboru odnosno zvanje ako sudjeluje ili će sudjelovati u izvođenju dijela ili cijelenastave određenog predmeta (tzv. naslovno zvanje) na Fakultetu.§ 2. Osobe iz § 1 ovog članka biraju se u naslovna zvanja prema uvjetima ipostupku utvrđenim zakonom i ovim Statutom bez obveze sklapanja ugovorao radu.Članak 110.Fakultet može povjeriti izvedbu do jedne trećine nastavnog predmeta nastavnicima,znanstvenicima, ili stručnjacima bez obveze sklapanja ugovora o radu,a u skladu s odredbama Statuta i bez izbora u znanstveno-nastavno zvanje(tzv. gostujući profesor ili nastavnik), uz uvjet da ostatak nastavnog predmetapokrivaju osobe izabrane u znanstveno-nastavna ili nastavna zvanja.58

Članak 111.§ 1. Uglednom inozemnom profesoru ili istaknutom stručnjaku može se bezizbora u znanstveno-nastavno zvanje povjeriti izvođenje nastave iz određenogpredmeta najdulje u dvije uzastopne akademske godine.§ 2. Temeljni uvjet za provjeru izvedbe nastave osobama iz § 1 ovog člankajest da je ugledni profesor iz inozemstva ili istaknuti stručnjak u statusumeđunarodno priznatog znanstvenika ili vrhunskog stručnjaka.§ 3. Mjerila za ocjenu je li neka osoba međunarodno priznati znanstvenik ilivrhunski stručnjak iz inozemstva utvrđuje stručno povjerenstvo imenovanood strane Fakultetskog vijeća.Članak 112.Studenti poslijediplomskog studija mogu sudjelovati u izvođenju nastave,i to seminara i vježbi na diplomskom studiju na Fakultetu, sukladno studijskomprogramu poslijediplomskog studija.XI.2.2. Uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna zvanjaČlanak 113.§ 1. U znanstveno-nastavno zvanje može biti izabrana osoba koja ispunjavauvjete za stjecanje toga znanstvenog zvanja i uvjete u pogledu obrazovnog,nastavnog i stručnog rada koje propisuje Fakultet sukladno Zakonu, i akoima potrebne psihofizičke osobine.§ 2. Potrebne psihofizičke osobine i drugi uvjeti, te način provjere uvjetakoje propisuje Fakultet, pobliže se određuju pravilima Fakulteta.§ 3. Pristupnik može biti izabran u znanstveno-nastavno zvanje ako ispunjavasljedeće uvjete za izbor:• docenta: znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik ili znanstvenisavjetnik;• izvanrednog profesora: viši znanstveni suradnik ili znanstveni savjetnik;• redovitog profesora: znanstveni savjetnik.§ 4. Izbor u znanstveno-nastavna zvanja vrši Fakultet.59

§ 5. Klerici, za sudjelovanje na natječaju, moraju priložiti pisani pristanaksvojeg ordinarija.§ 6. Nakon što zakonito završi postupak izbora, nakon što se za izvanrednogi redovitog profesora dobije «Nihil obstat» Svete Stolice i nakon štonastavnik položi ispovijest vjere, Veliki kancelar izabranom nastavniku daje«kanonsko poslanje» za poučavanje u disciplinama koje se tiču vjere i ćudoređai dekret imenovanja.XI.2.3. Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanjate odgovarajuća radna mjestaČlanak 114.Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjestaprovodi Fakultet sukladno Zakonu i ovom Statutu na temelju javnog natječajakoji se objavljuje u javnom tisku i na službenoj internetskoj straniciFakulteta.XI.2.4. Suradnička zvanja i odgovarajućaradna mjesta na FakultetuČlanak 115.§ 1. Suradnička zvanja i odgovarajuća radna mjesta na Fakultetu jesu asistenti viši asistent.§ 2. Asistent i viši asistent biraju se iz redova najuspješnijih studenata.§ 3. Asistenti i viši asistenti pomažu u provođenju dijela nastavnog procesa,provjeri znanja, znanstvenoj, umjetničkoj i stručnoj djelatnosti Fakulteta uskladu s općim aktom.§ 4. Suradnike na Fakultetu bira Fakultetsko vijeće na temelju izvješća kojepodnosi povjerenstvo imenovano od strane Fakultetskog vijeća, na prijedlogustrojbene jedinice u koju se prima suradnik.XI.2.5. Nastavna i stručna zvanja na Fakultetui odgovarajuća radna mjestaČlanak 116.60

§ 1. Nastavna zvanja su: predavač i viši predavač.§ 2. Stručna zvanja su: stručni suradnik, viši stručni suradnik i stručni savjetnikXI.2.5.1. Postupak izbora u nastavna i stručna zvanjate na odgovarajuća radna mjestaČlanak 117.§ 1. Postupak izbora u nastavna i stručna zvanja te odgovarajuća radna mjestaprovodi Fakultet sukladno Zakonu i Statutu, na temelju javnog natječajakoji se objavljuje u javnom tisku i na službenoj Internet stranici Fakulteta,ako izvodi stručni studij, kao i ako je riječ o predmetu koji ne zahtijevaznanstveni pristup. Fakultetsko vijeće imenuje Povjerenstvo koje utvrđujeispunjava li kandidat nužne propisane uvjete. Na temelju izvješća Povjerenstva,Fakultetsko vijeće izabire u nastavno ili stručno zvanje i na odgovarajućeradno mjesto onog pristupnika koji u najvećoj mjeri udovoljava uvjetimanatječaja. U stručna zvanja i na odgovarajuća radna mjesta na Fakultetumogu se izabrati osobe radi provođenja znanstvenih i stručnih projekata.§ 2. Za stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajućidiplomski studij i ima najmanje tri godine radnog iskustva ili objavljenanajmanje tri stručna rada.§ 3. Za višeg stručnog suradnika može biti izabrana osoba koja je završilaodgovarajući diplomski studij i ima najmanje pet godina radnog iskustva iliobjavljenih najmanje pet stručnih radova.§ 4. Za stručnog savjetnika može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajućidiplomski studij i ima najmanje osam godina radnog iskustva iliobjavljenih najmanje deset stručnih radova.XI.3. Ugovor o radu za znanstveno-nastavna,nastavna i stručna radna mjestaČlanak 118.§ 1. S osobama izabranim na znanstveno-nastavna, nastavna i stručna radnamjesta sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme, s obvezom provođenjaponovnog izbora ili unapređenja svakih pet godina.61

§ 2. Obveza provođenja ponovnog izbora prestaje nakon što zaposlenik budedrugi put izabran na znanstveno-nastavno radno mjesto redovitog profesora.§ 3. Na radno mjesto docenta ili izvanrednog profesora, te predavača i višegpredavača, zaposlenik može biti biran najviše dva puta.§ 4. Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u više nastavnozvanje, a odlukom Fakultetskog vijeća se utvrdi da postoji potrebaza njegovim daljnjim angažmanom, Fakultet može s njim prilikom daljnjihponovnih izbora sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme u najduljemtrajanju od pet godina.§ 5. Zaposlenici u znanstvenim, znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjimaimaju pravo na mirovanje rokova za izbor u zvanja i na radna mjesta u vrijemedok obavljaju dužnost dekana ili dok obavljaju kakvu javnu dužnost.§ 6. Za vrijeme trajanja obavljanja javne dužnosti, ali ne dulje od četiri godine,na zahtjev zaposlenika navedenih u prethodnom § ne teče rok za provođenjereizbora.§ 7. Zaposleniku na znanstveno-nastavnom i nastavnom radnom mjestu naFakultetu istekom akademske godine u kojoj je navršio 65 godina životaprestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu.§ 8. Kada postoji potreba za nastavkom njegova rada, Fakultet može redovitomprofesoru u trajnom zvanju i znanstvenom savjetniku produljiti radniodnos do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina. Pritom ćese posebno cijeniti njegov znanstveni doprinos, uspješnost u obrazovnomprocesu i odgoju mladih znanstvenika i nastavnika.XI.4. SabbaticalČlanak 119.§ 1. Nastavnici Fakulteta imaju pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical)nakon šest radnih godina na Fakultetu. Pravo na slobodnu studijskugodinu imaju nastavnici u znanstveno-nastavnim zvanjima: docenti, izvanrednii redoviti profesori.§ 2. Slobodnu studijsku godinu odobrava dekan.§ 3. Dekan će odobriti korištenje slobodne studijske godine pod uvjetomda je osigurano izvođenje nastave na predmetima iz kojih nastavu izvodiodnosni nastavnik tijekom slobodne studijske godine.62

XI.5. Stegovna odgovornostČlanak 120.§ 1. Nastavnici i suradnici stegovno odgovaraju za povrede svojih radnih idrugih obveza iz rada i u vezi s njim, kao i zbog grubog narušavanja ugledaFakulteta u skladu s Etičkim kodeksom.§ 2. Stegovno se može odgovarati samo za djelo koje je u vrijeme počinjenjaopćim aktom Fakulteta bilo predviđeno kao stegovno djelo i za koje je bilapredviđena određena stegovna mjera.§ 3. Za povrede iz § 2 ovog članka, mogu se izreći sljedeće stegovne mjere:• opomena;• ukor i• javna opomena.§ 4. Pri suspendiranju ili otpuštanju nastavnika iz službe poučavanja iličlanstva u znanstveno-istraživalačkom projektu, posebno zbog doktrinarnihrazloga, neka se obdržava postupak propisan konstitucijom «Sapientiachristiana», «Ordinationes», u čl. 22., §§ 2. i 3.§ 5. Veliki kancelar, nakon što sasluša Fakultetsko vijeće, može zbog teških iopravdanih razloga, koje prije mora priopćiti nastavniku da bi mu se pružila prigodaza očitovanje svojih opravdanja, dotičnoga nastavnika razriješiti službe.XII. FINANCIRANJE FAKULTETAČlanak 121.Financiranje Fakulteta provodi se na temelju Zakona, zakona i međunarodnihugovora i Statuta Fakulteta.Članak 122.§1. Fakultet se financira iz:• sredstava osnivača;• iz državnog proračuna Bosne i Hercegovine• proračuna kantona;• vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkihprojekata, ekspertiza; nakladničke i druge djelatnosti;63

• izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnihosoba;• donacija te• ostalih izvora.§ 2. Fakultet se može financirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njegovuneovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvariti samo djelatnostimakoje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća Fakulteta.Članak 123.§ 1. Fakultet se sufinancira iz proračuna nadležnih civilnih institucija, a sufinanciranjeregulira posebnim ugovorom.§ 1. Statut je temeljni akt Fakulteta.XIII. OPĆI AKTI FAKULTETAČlanak 124.§ 2. Statut Fakulteta donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog dekana.§ 3. Izmjene i dopune Statuta donose se na istovjetan način na koji je donijetStatut.Članak 125.§ 1. Opće akte Fakulteta donose Fakultetsko vijeće i dekan u okviru svojihnadležnosti.§ 2. Fakultetsko vijeće donosi:• Statut;• Poslovnik o radu Fakultetskog vijeća;• Pravilnik o stalnom i dopunskom usavršavanju;• Pravilnik o završnim i diplomskim ispitima;• Pravilnik o diplomskom studiju;• Pravilnik o poslijediplomskom studiju;64

• Pravilnik o provedbi razredbenog postupka;• Pravilnik o radu knjižnice;• Pravilnik o izdavačkoj djelatnosti;• Pravilnik o nagradama i priznanjima.• Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata;• Etički kodeks Fakulteta§ 3. Fakultetsko vijeće donosi i druge opće akte kojima se propisuju pitanjanastave, znanosti i stručne djelatnosti Fakulteta.§ 4. Dekan donosi:• Pravilnik o ustrojstvu radnih mjesta Fakulteta na prijedlog Fakultetskogvijeća.• Pravilnik o radu;• Pravilnik o plaćama;• Pravilnik o zaštiti na radu;• Pravilnik o zaštiti od požara;• Pravilnik o arhiviranju.§ 5. Dekan donosi i druge opće akte u okviru svoje nadležnosti.Članak 126.§ 1. Dekan i Fakultetsko vijeće donijet će opće akte utvrđene člankom 125.ovog Statuta u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Statuta.§ 2. Do donošenja općih akata iz § 1 primjenjivat će se postojeći opći akti,osim odredaba koje su u suprotnosti s ovim Statutom.XIV. JAVNOST RADA I POSLOVNA TAJNAČlanak 127.§ 1. Rad Fakulteta je javan.65

§ 2. Fakultet je obvezan istinito i na vrijeme obavještavati javnost o obavljanjusvoje djelatnosti.§ 3. Javnost se obavješćuje sredstvima javnog priopćenja, izdavanjem posebnihpublikacija, oglašavanjem na Internet stranici, oglasnim pločama i sl.Članak 128.§ 1. Poslovnom tajnom smatraju se podaci koje dekan proglasi poslovnomtajnom, kao i podaci koji se odnose na mjere i način postupanja u izvanrednimokolnostima, na obranu, te podaci koje nadležna državna tijela proglasepovjerljivima.§ 2. Fakultet je obvezan čuvati podatke koji se smatraju poslovnom tajnom,o čemu neposredno skrbi dekan.XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 129.Studenti koji su započeli studij prije stupanja na snagu ovog Statuta, asavladavaju studij bez ponavljanja godine, imaju pravo završiti studij poprogramima i uvjetima koji su bili na snazi kada su upisali I. godinu studija.Članak 130.Posebnim ugovorom između Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilištau Zagrebu i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu utvrdit će se prijenosstudija Teologije s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta uZagrebu na Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu.Članak 131.§ 1. Činom ustanovljavanja od Kongregacije za katolički odgoj i proglašenjemtog ustanovljenja od strane nadbiskupa Vrhbosanske nadbiskupijeFakultet počinje djelovati.§ 2. Ovaj Statut odobrila je Kongregacija za katolički odgoj dana 21. rujna2009. pod brojem 810/2009. ad experimentum na pet godina.§ 3. Eventualne promjene ovog Statuta mora odobriti Kongregacija za katoličkiodgoj.66

Članak 132.Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Vrhbosanske katoličketeologije u Sarajevu od 22. lipnja 2004.godine.Članak 133.Ovaj Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj pločiFakulteta.DekanProf. dr. sc. Pavo JurišićStatut Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu objavljen je na oglasnojploči Fakulteta dana 25. siječnja 2010. godine, te je stupio na snagudana 2. veljače 2010. godine.TajnikDr. sc. Klara Ćavar67

KazaloKATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U SARAJEVU - povijesni osvrt............ 7STATUT KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA U SARAJEVU............. 9I. NARAV I SVRHA KATOLIČKOGA BOGOSLOVNOG FAKULTETA.................. 9II. ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE...........................................................12III. PRAVNI PROMET I ODGOVORNOST ZA OBVEZE...................................12IV. DJELATNOST FAKULTETA.....................................................................13V. USTROJSTVO FAKULTETA.....................................................................13V.1. Katedre........................................................................................13V.2. Tajništvo......................................................................................15V.3. Knjižnica......................................................................................15VI. VLAST FAKULTETA...............................................................................16VI.1. Veliki kancelar............................................................................16VII. TIJELA FAKULTETA..............................................................................17VII.1. Dekan Fakulteta.........................................................................17VII.1.1. Izbor dekana......................................................................18VII.1.2. Razrješenje dekana...........................................................19VII.2. Prodekani................................................................................. 20VII.3. Tajnik........................................................................................21VII.4. Voditelj knjižnice...................................................................... 22VII.5. Stručni kolegij.......................................................................... 22VII.6. Fakultetsko vijeće..................................................................... 23VII.6.1. Sastav Fakultetskoga vijeća............................................. 23VII.6.2. Djelokrug rada Fakultetskoga vijeća................................ 24VII.6.3. Stalna i povremena tijela Fakultetskoga vijeća................ 25VIII. RED STUDIJA.................................................................................... 26VIII.1. Tijek studija............................................................................. 26VIII.1.1. Prvi ciklus........................................................................ 27VIII.1.2. Drugi ciklus..................................................................... 3368

VIII.1.3. Treći ciklus...................................................................... 39VIII.2. Poznavanje jezika.................................................................... 40VIII.3. Nastava i ispiti......................................................................... 40VIII.4. Ugovorno osnivanje studija i programi stručnog usavršavanja.. 42VIII.5. Studijski program.................................................................... 42VIII.6. Izvedbeni plan......................................................................... 43VIII.7. Ostala pitanja vezana uz studij................................................ 44IX. AKADEMSKI STUPNJEVI...................................................................... 44X.1. Postignuće akademskih stupnjeva i svjedočanstvo.................... 44IX.1.1. Prvi ciklus (diplomski studij).............................................. 45IX.1.2. Drugi ciklus (poslijediplomski studij)................................. 46IX.1.3. Treći ciklus (poslijediplomski studij).................................. 46IX.2. Teološki studij koji nije usmjeren na akademske stupnjeve...... 47X. STUDENTI........................................................................................... 48X.1. Stjecanje statusa studenta......................................................... 48X.2. Voditelj i mentor..........................................................................51X.3. Prava i obveze studenta..............................................................51X.4. Prestanak statusa studenta........................................................ 52X.5. Evidencije o studentima............................................................. 52X.6. Ocjene........................................................................................ 53X.7. Provjera znanja........................................................................... 53X.8. Ispitni rokovi.............................................................................. 53X.9. Prigovor na ocjenu...................................................................... 54X.10. Studentski zbor......................................................................... 54X.11. Stegovna odgovornost studenata............................................. 54XI. ZNANSTVENICI, NASTAVNICI I SURADNICI.......................................... 56XI.1. Znanstvenici............................................................................... 56XI.1.1. Znanstvena zvanja............................................................. 57XI.2. Nastavnici i suradnici................................................................ 57XI.2.1. Zvanja na Fakultetu i odgovarajuća radna mjesta.............. 57XI.2.2. Uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna zvanja................... 59XI.2.3. Postupak izbora u znanstveno-nastavna zvanjate odgovarajuća radna mjesta................................................................ 59XI.2.4. Suradnička zvanja i odgovarajućaradna mjesta na Fakultetu........................................................... 6069

XI.2.5. Nastavna i stručna zvanja na Fakultetui odgovarajuća radna mjesta.................................................................. 60XI.2.5.1. Postupak izbora u nastavna i stručna zvanjate na odgovarajuća radna mjesta................................................ 60XI.3. Ugovor o radu za znanstveno-nastavna, nastavnai stručna radna mjesta..................................................................61XI.4. Sabbatical................................................................................. 62XI.5. Stegovna odgovornost.............................................................. 62XII. FINANCIRANJE FAKULTETA................................................................ 63XIII. OPĆI AKTI FAKULTETA...................................................................... 63XIV. JAVNOST RADA I POSLOVNA TAJNA.................................................. 65XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE..................................................... 6570