Transplantacija ili presađivanje organa uspješna je metoda liječenja ...
Transplantacija ili presađivanje organa uspješna je metoda liječenja ...
Transplantacija ili presađivanje organa uspješna je metoda liječenja ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Transplantacija</strong> <strong>ili</strong> <strong>presađivan<strong>je</strong></strong> <strong>organa</strong> <strong>usp<strong>je</strong>šna</strong> <strong>je</strong> <strong>metoda</strong> li<strong>je</strong>čenjabolesnika kod kojih <strong>je</strong> došlo do nepovratnog gubitka funkci<strong>je</strong> vitalnih <strong>organa</strong>, notransplantacijska medicina posta<strong>je</strong> žrtvom vlastitog usp<strong>je</strong>ha zbog konstantnognedostatka <strong>organa</strong> za <strong>presađivan<strong>je</strong></strong>.Naime, porast broja darivatelja posl<strong>je</strong>dnjih 15 godina iznosi svega 2% godišn<strong>je</strong>,dok broj bolesnika na listama čekanja raste za oko 15-20% godišn<strong>je</strong>. Podacigovore da oko 35% bolesnika s lista čekanja u Europi umire čekajući organ, 35%osta<strong>je</strong> na listi čekanja, a samo njih 30% dobi<strong>je</strong> presadak.Lista paci<strong>je</strong>nata koji čekaju na organe duža <strong>je</strong> nego ikad. Trenutno <strong>je</strong> na listamačekanja u Europi više od 50 000 ljudi. Svaki dan 12 osoba umre zbog nedostatka<strong>organa</strong> za transplantaciju.Od 1987. godine sve europske zeml<strong>je</strong>, članice Vi<strong>je</strong>ća Europe, za<strong>je</strong>dnički surađujuna r<strong>je</strong>šavanju etičkih pitanja i iskazivanju poštovanja prema darivateljima iprimateljima <strong>organa</strong>, te na poboljšanju organizaci<strong>je</strong> i podizanju svi<strong>je</strong>sti o važnostidarivanja <strong>organa</strong>.Hrvatska transplantacijska medicina, zahvaljujući novom organizacijskommodelu, povećanju broja darivatelja <strong>organa</strong> te članstvu u Eurotransplantu(međunarodnoj organizaciji čija <strong>je</strong> zadaća raspod<strong>je</strong>la <strong>organa</strong> za <strong>presađivan<strong>je</strong></strong>primateljima iz zemalja članica), osigurala <strong>je</strong> ravnopravno m<strong>je</strong>sto u društvuvisoko razvi<strong>je</strong>nih zemalja Europske Uni<strong>je</strong>.govorim donorskiViše informacija:Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbiwww.mzss.hrTel: 0800 200 063Hrvatska donorska mrežawww.hdm.hrTel/fax: 052 376 166Udruga transplantiranih bolesnika Hrvatskewww.transplant.hrtel: 01/ 5601 701; 5617 783e-mail: transplant@transplant.hrHrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantacijuwww.hdndt.orge-mail: hdndt@hdndt.orgEurotransplantwww.eurotransplant.org
DARIVANJE ORGANAODGOVORI NA ČESTAPITANJA1. Koji se organi i tkivanajčešće transplantiraju?Najčešće se transplantiraju:• bubreg (prekida se potreba zadijalizom)• gušterača (prekida se potreba zauziman<strong>je</strong>m inzulina kod nekihpaci<strong>je</strong>nata)• <strong>je</strong>tra, pluća, srce <strong>ili</strong> tanko cri<strong>je</strong>vo(kada organ nepovratno izgubi svojufunkciju te <strong>je</strong> paci<strong>je</strong>ntov životugrožen)<strong>Transplantacija</strong> tkiva odnosi se na:• kožu - kod po život opasnih opeklina• srčane valvule <strong>ili</strong> krvne žile -usli<strong>je</strong>d određenih bolesti• rožnicu - kod ozl<strong>je</strong>de oka, očnemrene• kosti2. Koji se organi mogutransplantirati u Hrvatskoj?Suvremene transplantacijskemetode u ovom trenutku nude gotovoneograničene mogućnosti. U Hrvatskojse danas usp<strong>je</strong>šno presađuju gotovosvi organi (izuzev pluća), uključivo imultiorganske kombinaci<strong>je</strong> poput <strong>je</strong>trabubreg<strong>ili</strong> gušterača-bubreg.U slučaju indikaci<strong>je</strong> za transplantaciju pluća,našim paci<strong>je</strong>ntima osigurano <strong>je</strong> li<strong>je</strong>čen<strong>je</strong> uBeču, najugledni<strong>je</strong>m europskom centru zatransplantaciju pluća.3. Kada osoba može darovatiorgane i tkiva?Za života osoba može, pod točnoutvrđenim uv<strong>je</strong>tima, darovati bubreg zatransplantaciju <strong>ili</strong>, nešto r<strong>je</strong>đe, dio <strong>je</strong>tre <strong>ili</strong>pluća, <strong>ili</strong> krvotvorne matične stanice, kožu,hrskavicu...Posli<strong>je</strong> smrti daruju se <strong>je</strong>tra, bubreg,gušterača, srce, pluća te drugi organii tkiva, ali tek nakon što <strong>je</strong> stručnomedicinsko osobl<strong>je</strong> potvrdilo smrt mozga.4. Kakav <strong>je</strong> postupak zatransplantaciju bubrega saživih darivatelja?Transplantaci<strong>je</strong> bubrega (i iznimno<strong>je</strong>tre) sa živih darivatelja uglavnom seobavljaju između članova iste obitelji, anajvažni<strong>je</strong> prednosti su kraće vri<strong>je</strong>mečekanja, mogućnosti planiranjaoperativnog zahvata te bolji rezultati.5. Koja <strong>je</strong> razlika izmeđudarivanja <strong>organa</strong> i darivanjaci<strong>je</strong>log ti<strong>je</strong>la?Eksplantacija podrazumi<strong>je</strong>va uziman<strong>je</strong><strong>organa</strong> i tkiva od umrle osobe u svrhuli<strong>je</strong>čenja paci<strong>je</strong>nata kojima su organi itkiva oštećeni <strong>ili</strong> uništeni.Darivan<strong>je</strong> ci<strong>je</strong>log ti<strong>je</strong>la u svrhu znanostipodrazumi<strong>je</strong>va odobren<strong>je</strong> za uziman<strong>je</strong>mci<strong>je</strong>log ti<strong>je</strong>la u svrhu medicinskog <strong>ili</strong>znanstvenog istraživanja nakon smrti.6. Postoji li minimalna dob dabi netko bio darivatelj <strong>organa</strong>i tkiva?Ne postoji dobna granica. Dovoljno<strong>je</strong> da su organi <strong>ili</strong> tkiva koji seeksplantiraju zdravi, a u slučaju d<strong>je</strong>ce<strong>je</strong>dino roditelji mogu dati pristanak zadarivan<strong>je</strong>.7 . Kada organi mogu bitieksplantirani?Kada li<strong>je</strong>čnici utvrde smrt mozga,nakon čega se funkcija <strong>organa</strong> um<strong>je</strong>tnoodržava (um<strong>je</strong>tna ventilacija i um<strong>je</strong>tnaperfuzija).Eksplantacija (uziman<strong>je</strong>) <strong>organa</strong> nemože se provesti ukoliko:• nisu ispun<strong>je</strong>ni svi medicinski,zakonski i etički kriteriji• se osoba protivila darivanju <strong>organa</strong>tj. upisana <strong>je</strong> u registarnedarivatelja• obitelj ni<strong>je</strong> upoznata o nam<strong>je</strong>riuzimanja <strong>organa</strong>8. Kako se organieksplantiraju?Eksplantacija <strong>organa</strong> kirurška <strong>je</strong>procedura koja se radi u operativnojdvorani po strogo propisanim prav<strong>ili</strong>mai protokolu struke kako bi se ti<strong>je</strong>lovratilo obitelji u najbol<strong>je</strong>m mogućemstanju.9. Je li transplantacijskipostupak jasno definiran?U svim europskim zemljama darivan<strong>je</strong>i <strong>presađivan<strong>je</strong></strong> <strong>organa</strong> zakonski <strong>je</strong>regulirano. Hrvatska ima <strong>je</strong>dno odnajsuvremenijih zakonskih r<strong>je</strong>šenja izpodručja transplantacijske medicineu Europi.Transplantacijski postupak jasno <strong>je</strong>definiran i provode ga samo visokospecijalizirani medicinski timoviu ovlaštenim bolnicama odnosnoakreditiranim transplantacijskimcentrima.Pri tome se poduzimaju sve m<strong>je</strong>reopreza da bi se očuvalo dostojanstvo tezaštitila prava i anonimnost darivatelja iprimatelja <strong>organa</strong>.Dod<strong>je</strong>la <strong>organa</strong> obavlja se premabodovnom sustavu i medicinskimkriterijima dogovorno utvrđenimizmeđu zemalja članicaEurotransplanta.10. Kako se uključiti?Odluči postati darivatelj i sa svojomodlukom upoznaj obitelj!Tvoja odluka o darivanju <strong>organa</strong> nećebiti zabil<strong>je</strong>žena <strong>ili</strong> pohran<strong>je</strong>na ni pri<strong>je</strong>dnom službenom državnom ti<strong>je</strong>lu.11. Čemu služi donorskakartica?Donorska kartica iskaz <strong>je</strong> osobnogpozitivnog stava o darivanju <strong>organa</strong>.Nositelji donorske kartice osobe surazvi<strong>je</strong>ne svi<strong>je</strong>sti o važnosti darivanja<strong>organa</strong> posli<strong>je</strong> smrti i os<strong>je</strong>ća<strong>je</strong>msolidarnosti za druge.Donorska kartica pomaže obitelji dapoštu<strong>je</strong> odluku umrle osobe ukoliko<strong>je</strong>dnog dana bude u takvoj pr<strong>ili</strong>ci.12. Zašto biti darivatelj?Svatko od nas mogući <strong>je</strong> darivatelj, no uisto vri<strong>je</strong>me i mogući primatelj <strong>organa</strong>.Vri<strong>je</strong>dno <strong>je</strong> naglasiti da su značajno većiizgledi da će nekome od nas zatrebatiorgan nego da ćemo biti u mogućnostidarivan<strong>je</strong>m <strong>organa</strong> pomoći drugome.13. Što ako ipak ne želim bitidarivatelj <strong>organa</strong>?Popuni Izjavu o nedarivanju kod svogobiteljskog li<strong>je</strong>čnika i tvoja će željabiti poštivana. Naime, pri<strong>je</strong> svakeeksplantaci<strong>je</strong> zakonska <strong>je</strong> obvezakoordinatora prov<strong>je</strong>riti da li se osobanalazi u Registru nedrivatelja.14. Kakav <strong>je</strong> stav Crkve?Sve religi<strong>je</strong> podržavaju darivan<strong>je</strong> <strong>organa</strong>kao plemeniti čin i iskaz humanosti isolidarnosti za druge.„Sve što može poslužiti živomu,gri<strong>je</strong>h <strong>je</strong> pokopati.“Ivan Pavao II.
Change language