4.3. Pravda, sloboda i bezbednost4.3.1. Vize, upravljanje granicama, azil i migracija<strong>Kosovo</strong> nema viznu politiku. Vlada je pokrenula proceduru <strong>za</strong> uspostavljanje viznog sistema, aMinistarstvo spoljnih poslova je formiralo radnu grupu u tu svrhu. U saglasnosti sa <strong>za</strong>konom ostrancima, Ministarstvo unutrašnjih poslova je počelo sa primenom „procedura <strong>za</strong> posetioce“, dokse od stranaca <strong>za</strong>hteva da predaju niz dokumenata pre dolaska na <strong>Kosovo</strong>.Agencija <strong>za</strong> civilni upis je do kraja juna izdala više od 827.000 pasoša, od čega oko 1.600kosovskim Srbima. Mali broj važećih UNMIK-ovih putnih isprava (30) ističe decembra <strong>2011</strong>.Neki građani Kosova su <strong>za</strong>držali stare jugoslovenske pasoše koji važe do decembra <strong>2011</strong>.Izmena <strong>za</strong>kona o civilnom statusu je usvojena juna. Ministarstvo unutrašnjih poslova je počelo dase bavi nedostacima u svom sistemu civilnog upisa preko procesa digitali<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>vršetkomskeniranja 14.000 matičnih knjiga (4 miliona dosijea). Nakon ovoga će uslediti druga fa<strong>za</strong> unosapodataka u novu centralnu bazu podataka o civilnom statusu. Inspekcijska jedinica Agencije <strong>za</strong>civilni upis, formirana početkom <strong>2011</strong>. godine sa mandatom da proveri integritet procesa u vezi sacivilnim statusom, matičnim knjigama, i izdavanjem vo<strong>za</strong>čkih dozvola, radi dobro iako imaograničene kapacitete.Pripreme <strong>za</strong> izdavanje biometričkih pasoša Kosova su nastavljene. Proces izdavanja biometričkihpasoša treba da prati tačan i pouzdan civilni upis. Saradnja između lokalnih ambasada/kancelarija<strong>za</strong> vezu i agencije <strong>za</strong> civilni upis treba da se ojača kako bi se popravilo odgovarajuće rukovanjeprijavljenim prevarama koje se tiču izvoda o civilnom statusu ili ličnih dokumenata.Sveukupno, <strong>Kosovo</strong> je u ranoj fazi u vezi sa viznom politikom.Što se tiče upravljanja granicama <strong>Kosovo</strong> je postiglo određeni napredak. Poboljšana verzija ITsistema <strong>za</strong> upravljanje granicama finansiranog od EU je postala operativna u skoro svim graničnimprelazima kao i u regionalnim i centralnim centrima policijske komande. Zajednička operativnagrupa Carinske i Policijske službe koja je formirana da se bori protiv prekograničnog kriminala išverca je počela da objavljuje <strong>za</strong>jedničke procene rizika. Tri agencije, uključene u integrisanomupravljanju granicama (granična policija, carina i agencija <strong>za</strong> hranu i veterinu) organizuju<strong>za</strong>jedničke patrole uz graničnu liniju. Zajedničke operativne akcije su takođe organizovane nagraničnim prelazima. Uspostavljene su mnoge strukture integrisanog upravljanja granicom.Sporazumi koji omogućuju <strong>za</strong>jedničke i sinhronizovane policijske patrole na granicama supotpisane između Kosova i Albanije i Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije. Zajedničkepatrole su počele sa radom. Granična policija Kosova je izdala novi standardni operativni postupak<strong>za</strong> procedure provere na granicama. Policija Kosova je preuzela odgovornost od KFOR-a <strong>za</strong>nadzor granice sa Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom i Crnom Gorom. Procesdemarkacije granice sa Crnom Gorom još uvek nije počeo.Carina je januara potpisala dva memoranduma o razumevanju sa Kosovskom obaveštajnomagencijom i sa Državnim tužilaštvom u cilju jačanja saradnje. Granična policija i carina supotpisali protokol o saradnji maja u cilju poboljšanja saradnje na graničnim procedurama, borbeprotiv nelegalne trgovine i primene integrisanog upravljanja granicama.Kvalitet i doslednost provera na granici treba da se dodatno popravi. Principi integrisanogupravljanja granicom se ne sprovode dovoljno u praksi. Zajednički operativni centar <strong>za</strong> kontrolugranice nije potpuno funkcionalan, jer granična policija nema pristup svojim ba<strong>za</strong>ma podataka.Potrebna je dalja saradnja između različitih aktera kako bi se razvili i integrisali <strong>za</strong>jedničkioperativni planovi, kako bi se koristila <strong>za</strong>jednička oprema i integrisali sistemi <strong>za</strong> upravljanjeSRB 48SRB
podacima na osnovu usvojenih standardnih operativnih procedura. Nedovoljna razmenainformacija sa regionalnim i međunarodnim partnerima sprečava borbu protiv prekograničnogkriminala.Sveukupno, <strong>Kosovo</strong> je postiglo određeni napredak ali je i dalje u ranoj fazi rešavanja i<strong>za</strong>zova <strong>za</strong>integrisano upravljanje granicama.U oblasti azila je postignut napredak. <strong>Kosovo</strong> se suočilo sa povećanim brojem <strong>za</strong>hteva <strong>za</strong> azil (31osoba je tražila azil 2009, 2010. godine je ovaj broj dostigao 271, a 147 <strong>za</strong>hteva je podneto u prvojpolovini <strong>2011</strong>). Sa odgovarajućom primenom novog modela <strong>za</strong> azil uvedenog 2010 očekuje se daće broj opasti u budućnosti. Broj tražilaca azila u postupku je bio 25 jula. Većina podnosilaca<strong>za</strong>hteva je zloupotrebilo procedure o azilu kako bi legalizovali svoj ula<strong>za</strong>k i ostanak na Kosovu prenastavka svog puta ka zemljama EU.Na osnovu <strong>za</strong>kona o azilu, kosovske vlasti imaju sistematsko izdavanje identifikacionihdokumenata tražiocima azila. Odeljenje <strong>za</strong> državljanstvo, azil i migracije je do kraja juna izdaloviše od 300 prvostepenih odluka. Većina odluka koje se odnose na <strong>za</strong>hteve <strong>za</strong> azil jesu negativniodgovori u odsustvu (tražioci azila su već napustili <strong>Kosovo</strong>). Samo je <strong>za</strong> ograničen broj donetaodluka na osnovu merodavnosti. Izrađene su i distribuirane smernice koje objašnjavaju prava iobaveze tražilaca azila. Sistem azila, uspostavljen uz pomoć EULEX-a, omogućava Kosovu dapoštuje svoje međunarodne obaveze, omogućujući <strong>Kosovo</strong> da napravi razliku između osobakojima je potrebna međunarodna <strong>za</strong>štita i onih kojima nije potrebna. Primena ostaje i<strong>za</strong>zov.Postoje nedostaci u procedurama <strong>za</strong> azil. Kapacitet i obuka su trenutno nedovoljni. Nedostatakodgovarajućih prevodilačkih usluga ometa komunikaciju sa tražiocima azila i inicijalnu proveruslučaja, utvrđivanje porekla osobe, i operativne informacije koje mogu da se pribave. Postojinedostatak adekvatnih objekata <strong>za</strong> one tražioce azila koji čekaju na povratak nakon što su njihovi<strong>za</strong>htevi odbijeni. Kapacitet centra <strong>za</strong> azilante je ograničen na 25 osoba. Kada se kapacitet centrapopuni azilanti se smeštaju u hotele. Nedostatak ugovora o readminisiji sa zemljama porekla ilitranzita je takođe velika <strong>za</strong>brinutost. Postoje predmeti <strong>za</strong> utvrđivanje izbeglih lica koji nisuobrađeni u vremenskom roku predviđenom <strong>za</strong>konom. Kapacitet nacionalne komisije <strong>za</strong> izbeglalica <strong>za</strong> bavljenje žalbama protiv prvostepenih odluka nije dovoljan. Od sedam žalbi podnetihprotiv prvostepenih odluka, nacionalna komisija <strong>za</strong> izbegla lica je odlučila negativno u šestslučaja.Takođe postoje slučajevi gde su izdate negativne odluke i nije podneta žalba. Ovi tražioci azila čijije <strong>za</strong>htev odbijen su ostali smešteni u privremenim objektima, čekajući izvršenje odluke o vraćanjuili neke druge mere. Još uvek nedostaje pouzdana ba<strong>za</strong> podataka o tražiocima azila. Postojijednostavna ba<strong>za</strong> podataka, ali nedostaje ve<strong>za</strong> između Odeljenje <strong>za</strong> državljanstvo, azil i migracije ipolicije odgovorne <strong>za</strong> prvobitnu proveru. Svi ovi i<strong>za</strong>zovi doprinose činjenici da većina tražilacaazila napusti <strong>Kosovo</strong> čak i pre <strong>za</strong>vršetka postupka.Sveukupno, postignut je napredak u azilu. <strong>Kosovo</strong> treba da nastavi da se bavi preostalimi<strong>za</strong>zovima.<strong>Kosovo</strong> je postiglo napredak u oblasti migracije. Odeljenje <strong>za</strong> državljanstvo, azil i migracije jeizdalo dozvole boravka i lične karte strancima. Došlo je do povećanja bespravnih migranata kojipokušavaju da uđu na <strong>Kosovo</strong> preko vazdušnih ili zemaljskih granica, naročito iz BivšeJugoslovenske Republike Makedonije i Albanije. Kosovska granična policija je <strong>za</strong>branila ula<strong>za</strong>knekima od njih na osnovu <strong>za</strong>kona o strancima..<strong>Kosovo</strong> je potpisalo nove sporazume o readmisiji sa trećim zemljama. Ukupno trinaest zemalja jeobuhvaćeno ovakvim sporazumima (Albanija, Austrija, Belgija, Češka Republika. Danska,Francuska, Nemačka, Luksemburg, Crna Gora, Holandija, Norveška, Slovenija i Švajcarska).SRB 49SRB